1Sidna Ɛisa yenna i inelmaden is imeslayen-agi : -- D lmuḥal ur d-țilint ara sebbat ara yesseɣlin imdanen di ddnub. A nnger n win ara yilin d sebba n uɣelluy ;
1Yesus mpololitai ana'guru-na, na'uli': "Bate ria to mpopanawu' tauna alaa-ra mojeko'. Aga silaka-ra tauna to mepanawu' toera!
2axiṛ a s-ɛelqen aɣaṛef n tsirt ɣer temgeṛṭ-is, a t-ḍeggṛen ɣer lebḥeṛ wala ad yesseɣli di ddnub yiwen seg imecṭuḥen-agi.
2Agina lau-pi hameha' watu po'ahaa' ratoe hi wuroko' -ra, pai' -ra ratene' hi rala tahi', ngkai mpopanawu' -ra nau' hadua tauna to hangkedi' pepangala' -na duu' -na mpobabehi jeko'.
3?adret ɣef yiman-nwen ! Ma yeḍlem gma-k ssefhem-it, ma yendem deg wayen ixdem semmeḥ as.
3Toe pai' kana mo'inga' -inga' -ta! "Ane ompi' -ta mpobabehi to sala' hi kita', tudui' -i. Ane soho' -pi nono-na, ampungi-i.
4?as ma yeḍlem-ik sebɛa iberdan deg wass, ma yusa-d ɣuṛ-ek sebɛa tikkal a k-d-yini : « aql-i ndemmeɣ deg wayen xedmeɣ », ilaq a s tsemmḥeḍ.
4Nau' pitu ngkani rala-na ha'eo-i masala' hi kita', pai' butu ngkani-na tumai-i merapi' ampu, ampungi-i-hawo."
5Ṛṛusul n Sidna Ɛisa nnan-as : A Sidi ssemɣeṛ liman-nneɣ !
5Ra'uli' suro Pue' Yesus mpo'uli' -ki: "Pue', pakaroho-kaka-kaiwo pepangala' -kai!"
6Sidna Ɛisa yerra-yasen : Lemmer tesɛam liman ulamma annect n uɛeqqa n yired, aț-țizmirem aț-ținim i ttejṛa-yagi n țut qleɛ sya tṛuḥeḍ aț-țeẓẓuḍ iman-im di lebḥeṛ, a wen-taɣ awal.
6Na'uli' Pue' Yesus: "Ane rii-ria-mi pepangala' -ni nau' hangkutuno' -wadi, ma'ala ni'uli' -ki kaju to bohe tohe'i: `Mowuka-moko ngkai rei, mentoli-ko ree mai hi rala tahi'!' bate mentoli mpu'u-i ntuku' hawa' -ni.
7Anwa deg-wen ara yesɛun axeddam ikerrzen neɣ ikessen lmal, ara s-yinin m'ara d-yuɣal si lexla : « lɛeslama-inek, qqim aț-țesteɛfuḍ, tura a k-d-awiɣ aț-țeččeḍ ».
7"Rapa' -na ria batua-ta to molia' ba to mpodoo porewua. Ane nculii' -i ngkai pehompoa-na, napa to ta'uli' -ki? Ba ta'uli' wae: `Sahu tumai ngkoni''?
8Mačči akka ara s-yini, meɛna a s-yini : « ɣiwel beddel lqecc-ik tawiḍ-iyi-d ad ččeɣ ad sweɣ, mi ččiɣ ṛwiɣ, imiren aț-țeččeḍ aț-țesweḍ ula d keččini. »
8Uma-hawo. Tantu ta'uli' -ki hewa tohe'i: `Porodo-mi pongkoni' -ku! Moheai-ko to uma babo'. Peka'au-a bula-ku nginu pai' ngkoni'. Oti-a-damo ngkoni', pai' lako' ngkoni' -dako-kowo.'
9Eɛni ad icekkeṛ axeddam-is imi gexdem ayen i s-yumeṛ ?
9Uma-hawo mingki' ta'uli' tarima kasi hi batua-ta, apa' muntu' mpotuku' hawa' -i-wadi.
10Kunwi daɣen m'ara txedmem ayen i wen-d yețwamṛen, init : d iqeddacen kan i nella, nexdem ayen ilaqen a t-nexdem.
10Wae wo'o koi'. Ane oti-mi nituku' hawe'ea to napahawa' -kokoi Alata'ala, uli' -mi-hana: `Kai' -kaiwo-le, batua biasa-wadi-ka-kaiwo. To kibabehi-le, muntu' to rapahawa' -kakai.'"
11Deg webrid-is ɣer temdint n Lquds, Sidna Ɛisa iɛedda ger tmurt n Samarya akk ț-țmurt n Jlili.
11Rala pomakoa' -na hilou hi Yerusalem, Yesus ntara hi sipa' tana' to Samaria pai' to Galilea.
12Mi gekcem ɣer yiwet n taddart, mmugren t-id ɛecṛa imuḍan ihelken lbeṛs, bedden mebɛid
12Kamesua' -na hi rala ngata, rata-mi hampulu' topohaki' poko' mpohirua' -ki. Ngkai molaa-ra-wadi mekio',
13ɛeggḍen nnan-as : A Sidna Ɛisa ! A Sidi ḥunn fell-aɣ !
13ra'uli': "Yesus! Guru! Poka'ahi' -ka-kaiwo!"
14Mi ten-iwala, Sidna Ɛisa yenna yasen : Ṛuḥet a kkun-walin lmuqedmin, a d-cehden belli teḥlam. Deg webrid-nsen mi ṛuḥen, akken walan iman-nsen ḥlan ṣfan,
14Kanahilo-ra Yesus, na'uli' -miraka: "Hilou-mokoi mpopehuwu woto-ni hi imam." Hilou mpu'u-ramo. Bula-ra momako', mo'uri' -ramo.
15yiwen deg-sen yuɣal-ed seg webrid-nni yețḥemmid Ṛebbi s kra yellan di taɣect-is.
15Kanahilo-na to hadua mo'uri' -imi, kanculii' -nami hilou hi Yesus, mpo'une' -une' Alata'ala napesukui.
16Yusa-d yeɣli ɣer iḍaṛṛen n Sidna Ɛisa, iseǧǧed zdat-es, icekkeṛ-it, yerna argaz-agi d aṣamari i gella.
16Karata-na hi Yesus, motingkua' -imi mpo'uli' tarima kasi. Hi'a toei to Samaria.
17Sidna Ɛisa yenna i lɣaci : Eɛni ur ḥlin ara di ɛecṛa yid-sen ? I țesɛa nniḍen anda llan ?
17Na'uli' Yesus: "Ha uma hampulu' to kupaka'uri' -e? Hiapa-ramo to sio?
18Anagar abeṛṛani-agi i d-yuɣalen ad yeḥmed Ṛebbi !
18Beiwa pai' muntu' hadua toei-wadi to nculii' mpo'uli' tarima kasi hi Alata'ala-e? Hiaa' bela-i he'e to Yahudi!"
19Dɣa yenna i usamari-nni : Kker fell-ak uɣal ɣer wexxam ik, imi tumneḍ yis-i, tețțusellkeḍ.
19Ngkai ree, na'uli' wo'o-mi mpo'uli' -ki tauna toei: "Mokore-moko, pai' -ko hilou-mi. Mo'uri' -moko sabana pepangala' -nu hi Aku'."
20Ifariziyen steqsan Sidna Ɛisa melmi ara d-tas lḥekma n tgeldit n Sidi Ṛebbi. Sidna Ɛisa yerra-yasen : Lḥekma n Sidi Ṛebbi mačči d ayen țwalint wallen.
20Ba hangkuja dua to Parisi mpekune' Yesus, nto'uma Alata'ala tumai jadi' Magau' hi dunia'. Na'uli' Yesus: "Kamagaua' Alata'ala-le uma ntepu'u hante tanda-tanda to kahiloa.
21Ur nezmir ara a d-nini : ațan dagi neɣ ațan dihin, axaṭer lḥekma n Sidi Ṛebbi ațan gar-wen.
21Uma mpai' ria to mpo'uli': `Hilo, ohe'i-mi Kamagaua' -na Alata'ala,' ba `Etu-mi mai Kamagaua' Alata'ala,' apa' Alata'ala jadi' Magau' hi laintongo' -ni."
22Sidna Ɛisa yenna i inelmaden-is : A d-yas lweqt i deg ara tmennim aț-țeẓrem Mmi-s n bunadem ulamma d yiwen wass lameɛna ur kkun-id-ițṣaḥ ara.
22Oti toe, Yesus mpololitai ana'guru-na. Na'uli': "Rata mpai' tempo-na, doko' lia-koi mpohilo-a nau' kampa' ha'eo, aga uma-apa nihiloi.
23Imiren ma nnan-awen-d : atah dagi neɣ atan dihin ur țṛuḥut ara, ur țțazzalet ara,
23Nto'u toe mpai', ria to mpo'uli' -kokoi: `Magau' Topetolo' oe-imi ria!' Ba ria to mpo'uli': `Ohe'i-imi!' Aga neo' -koi hilou mpotuku' -ra!
24axaṭer am lebṛaq m'ara yewwet seg yixef n igenni ɣer wayeḍ, akken ara yili Mmi-s n bunadem ass n tuɣalin-is.
24Apa' ane rata nculii' mpu'u-apa mpai', karata-ku incana hobo' hi dunia'. Hewa kila' mpohinii raoa ngkai wuntu-na hamali rata hi wuntu-na hamali, hewa toe wo'o mpai' hi eo karataa-ku, Aku' Ana' Manusia'.
25Tazwara ilaq ad yeɛteb aṭas, yerna lǧil-agi ur t-iqebbel ara.
25Aga lomo' -lomo' -na, kana rasesa' -a pai' rasapuaka tauna to tuwu' tempo toi.
26D ayen yedṛan di zzman n Nuḥ ara yedṛun deg ussan n tuɣalin n Mmi-s n bunadem.
26"Hewa to majadi' hi tempo nabi Nuh owi, hewa toe wo'o mpai' to jadi' hi eo karata-ku Aku' Ana' Manusia'.
27Imdanen llan tețțen, țessen, țemyezwaǧen, zeggjen i dderya-nsen, armi d asmi yekcem Nuḥ ɣer lbabuṛ ; yewwet-ed uḥemmal, neflen-d waman ɣef ddunit, imdanen meṛṛa mmuten.
27Hi tempo nabi Nuh, tauna ntora ngkoni', nginu, rapoponcamoko pai' mepoponcamoko, kawae-kawae-na duu' -na nabi Nuh mesua' hi rala sakaya bohe pai' ue mowo' mpopatehi-ra omea.
28D ayen yedṛan di zzman n Luṭ ara yedṛun daɣen : imdanen tețțen tessen, țțaɣen znuzun, țeẓẓun, bennun ;
28Wae wo'o kalempe' tauna owi hi ngata Sodom nto'u Lot mo'oha' hi ria. Tauna ntora ngkoni', nginu, mobabalu', molia' pai' mpowangu tomi.
29asmi d-yeffeɣ Luṭ si temdint n ?udum, teɣli-d seg igenni tmes d ukebri i ten-isnegren akk.
29Ntaa' palai-na Lot ngkai Sodom, hompo-mi apu pai' watu to morea' ngkai langi' mpopatehi-ra omea.
30Akken ara d-tedṛu asm'ara d-iban Mmi-s n bunadem.
30Wae wo'o mpai' kalempe' -ra manusia' hi eo karata-ku nculii' hi dunia' mpopehuwu kabaraka' -ku.
31Ass-nni win ara yilin sufella n wexxam ur ilaq ara ad yekcem a d-iddem lqecc-is ; win i d-yufa lḥal di lexla ur ilaq ara ad yuɣal ɣer deffir ;
31"Hi eo toe mpai', sohi' metibo' -koi! Tauna to mohura hi parawa, neo' -pi leba' mesua' hi rala tomi mpo'ala' rewa-na. Wae wo'o tauna to hi bonea, neo' -pi leba' nculii' mpo'ala' napa-napa hi rala ngata.
32mmektit-ed tameṭṭut n Luṭ.
32Kiwoi-dile napa to jadi' hi tobine-na Lot-e!
33Win ara yebɣun ad isellek tudert-is ad a s-tṛuḥ, win iwumi ara tṛuḥ ɣef ddemma n yisem-iw a ț-isellek.
33Hema to mpentaei konoa-na moto, uma-i mpai' mporatai katuwua' to lompe'. Aga hema to mpobahaka konoa-na sabana petuku' -na hi Aku', nau' napopate-ki, hi'a lau-mi mpai' to mporata katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na.
34Qqaṛeɣ-awen : deg iḍ-nni, ger sin ara yilin deg yiwen wusu, yiwen ad ițwarfed wayeḍ a d-yeqqim.
34"Mpu'u ku'uli' -kokoi: Hi eo ponculia' -ku mpai', tauna rodua to more'eli turu ngkabengia, hadua ra'ala', to hadua rapalahii.
35Ger snat n tilawin yeẓẓaden, yiwet aț-țețwarfed tayeḍ a d-teqqim.
35Rodua tobine to motongke' momanyu, hadua ra'ala', to hadua rapalahii. ((
36Ger sin yergazen ara yilin di lexla, yiwen ad ițwarfed wayeḍ a d-yeqqim.
36Rodua tauna mo'ema' mobago hi bonea, hadua ra'ala', to hadua rapalahii.))"
37Inelmaden-is steqsan-t nnan-as : Anda ara yedṛu wayagi a Sidi ? Yenna-yasen : Anda yella umurḍus, dinna ara a d-nejmaɛen igudar.
37Hudu lolita Yesus toe, ana'guru-na mpekune' -i, ra'uli': "Hiapa mpai' kajadia' tetu-e, Pue'?" Yesus mpotompoi' -ra hante walatu toi: "Ane ria anu mate, incana moto apa' wori' danci morumpu mpokoni'. Wae wo'o mpai' karata-ku nculii': uma-a tumai ngkawuni, incana moto mpai'."