1Sidna Ɛisa yeṭṭef abrid ɣer tmurt n Yahuda agummaḍ i wasif n Urdun. Nnejmaɛen-d daɣen ɣuṛ-es aṭas n lɣaci. Yebda yesselmad-iten akken yennum.
1Malai-imi Yesus ngkai ree hilou hi tana' Yudea pai' hi dipo ue Yordan. Wori' wo'o-mi tauna tumai mpotipuhi-i, pai' hewa to lalaua natudui' wo'o-ramo.
2Ifariziyen qesden-t-id a t-jeṛṛben. Steqsan-t nnan-as : Yeḥlel i wergaz ad yebru i tmeṭṭut-is neɣ ala ?
2Ria ba hangkuja dua to Parisi rata mpali' kedo'. Rapekune' -i: "Ntuku' atura agama-ta, ba ma'ala moto-hawo tomane mpogaa' -ki tobine-nae?"
3Yerra-yasen : Acu n lameṛ i wen-d-yeǧǧa Musa ?
3Na'uli' Yesus: "Napa parenta to nawai' -kokoi nabi Musa?"
4Nnan-as : Sidna Musa issereḥ-aɣ a nebru i tmeṭṭut-nneɣ ma nefka-yas leɛqed n berru.
4Ratompoi' to Parisi: "Musa mpiliu tomane mpogaa' -ki tobine-na, asala nababehi ncala' sura mpogaa'."
5Sidna Ɛisa yerra-yasen : ?ef ddemma n wulawen-nwen yeqquṛen i wen-d-yeǧǧa lameṛ-agi.
5Na'uli' Yesus: "Musa mpo'uki' pai' mpoparata-kokoi parenta toe-le, apa' ngkai kamotu'a maga-ni, uma tuduia'.
6 Lameɛna di tazwara, Sidi Ṛebbi ixleq-ed argaz ț-țmeṭṭut .
6Aga ngkai lomo' kajadi' dunia', nto'u Alata'ala mpajadi' manusia', napajadi' -ra hadua tomane pai' hadua tobine.
7Daymi : Argaz ad yeǧǧ baba-s akk-d yemma-s,iwakken ad iɛic ț-țmeṭṭut-is.
7`Toe pai' tomane kana mpalahii tina pai' tuama-na, pai' kana tuwu' hintuwu' hante tobine-na,
8 Imiren, di sin yid-sen ad uɣalen d yiwet n lǧețța. S wakka, ur llin ara d sin meɛna ad uɣalen d yiwen.
8bona hira' tau rodua toe jadi' hewa hadua lau-ra-damo.' Jadi', hi poncilo Alata'ala, tau hancamoko uma-pi rodua, hadua lau-ramo.
9Ihi, ur feṛqet ara wayen yesdukkel Ṛebbi.
9Toe pai' ku'uli' -kokoi: ane ntoa' Alata'ala mpoposidai' -ra, manusia' uma ma'ala mpogaa' -ra."
10Mi llan deg wexxam, steqsan-t daɣen inelmaden-is ɣef wannect-nni.
10Oti toe, Yesus pai' ana'guru-na mesua' hi rala tomi. Bula-ra hi rala tomi ana'guru-na mpekune' -i, ra'uli': "Beiwa mpu'u-hawo gau' pogaa' tohe'e we'i-e?"
11Yerra-yasen : Kra win ara yebrun i tmeṭṭut-is yuɣ tayeḍ, ixdeɛ tameṭṭut tamezwarut, yezna.
11Na'uli' -raka: "Hema to mpogaa' -ki tobine-na pai' -i ncamoko hante tobine to ntani' -na, mobualo' -i-hana, mpobualohi tobine-na to lomo' -na.
12Akken daɣen, tameṭṭut ara yebrun i wergaz-is aț-țaɣ wayeḍ, tezna.
12Wae wo'o tobine to mpogaa' -ki tomane-na pai' -i ncamoko hante tomane to ntani' -na, mobualo' wo'o-i-wadi-hawo."
13Kra yemdanen wwin-as-d arrac imecṭuḥen iwakken ad yessers ifassen-is fell-asen, meɛna inelmaden țțaran-ten.
13Hangkani, ria tauna to mpokeni ana' -ra hi Yesus bona najama pai' nagane' -ra. Aga ana'guru-na mpokaroe tauna toera.
14Mi ten-iwala Sidna Ɛisa, yezɛef fell-asen yenna-yasen : Anfet i warrac a d-asen ɣuṛ-i ! Ur ten-țțarrat ara, axaṭer tagelda n Ṛebbi i wid yellan am nutni.
14Mpohilo toe-di, kamoroe-nami Yesus mpokaroe ana'guru-na, na'uli' -raka: "Pelele' moto-ra ana' tetura tumai hi Aku', neo' -ra nitagi. Apa' tauna to hewa toe-ramo to jadi' ntodea-na Alata'ala hi rala Kamagaua' -na.
15A wen-iniɣ tideț : kra win ur neqbil ara tagelda n Ṛebbi am weqcic amecṭuḥ, ur ț-ikeččem ara.
15Mpu'u ku'uli' -kokoi: Ane uma-koi mengkoru hi Alata'ala hewa ana', uma-koi mpai' jadi' ntodea-na hi rala Kamagaua' -na."
16Imiren issuden-iten, yessers ifassen-is fell-asen, dɣa iburek-iten.
16Ka'oti-na mpo'uli' toe, nakupui-ramo ana' toera, najama-ra pai' -ra nagane'.
17Akken iteddu Sidna Ɛisa ad iṛuḥ, ataya yiwen ilemẓi yeɣli ɣef tgecrar zdat-es, yenna-yas : A ccix yelhan, d acu ilaqen a t-xedmeɣ iwakken ad sɛuɣ tudert n dayem ?
17Neo' me'ongko' wo'o-imi Yesus mpokaliliu pomako' -na, muu-mule' mokeno tumai hadua tauna mperapai-i, kaliliu mowingkotu' hi nyanyoa-na, pai' -i mepekune', na'uli': "Guru to lompe', napa-kuwo to kana kubabehi bona mporata-a-kuwo katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na?"
18Sidna Ɛisa yerra-yas : Acuɣeṛ i yi-tsemmaḍ « win yelhan » ? Ulac win yelhan, anagar Ṛebbi weḥd-es.
18Na'uli' Yesus: "Napa pai' nu'uli' tauna to lompe' -a? Uma ria ntani' -na to lompe', hadua Alata'ala-wadi.
19Tessneḍ ccariɛa n Musa : Ur tneqqeḍ ara, ur tzennuḍ ara, ur tețțakṛeḍ ara, ur tețcehhiḍeḍ ara s ẓẓur, ur txeddɛeḍ ( tețḍuṛuḍ ) ara, aț-țqadṛeḍ baba-k d yemma-k.
19Nu'inca moto parenta to te'uki' hi rala Atura Pue': `Neo' mepatehi, neo' mobualo', neo' manako, neo' mosabi' boa', neo' mebagiu, pai' kana tabila' tina pai' tuama-ta.'"
20Yerra-yas : A Sidi, ayagi akk xedmeɣ-t seg wasmi lliɣ d ameẓyan.
20Na'uli' tauna toei: "Guru, hawe'ea parenta tetu lau, kutuku' omea-mi ngkai kakedia' -ku."
21Sidna Ɛisa imuqel-it s leḥnana yenna-yas : Txuṣṣ-ik kan yiwet n lḥaǧa : ṛuḥ, zzenz akk ayen tesɛiḍ, tseddqeḍ-t i imeɣban iwakken aț-țesɛuḍ agerruj deg igenni ; imiren as-ed tbeɛ-iyi-d.
21Yesus mpomonaa-i hante ahi' -na, pai' na'uli' -ki: "Hanyala-pi to kana nubabehi. Lou-moko ulu mpobalu' rewa-nu, pai' doi oli-na wai' -raka tokabu. Ane nubabehi hewa toe, bohe mpai' rasi' to nurata hi rala suruga. Oti toe, pai' tumai-moko mpotuku' -a."
22Mi gesla ilemẓi-nni i imeslayen n Sidna Ɛisa, yennuɣna. Iṛuḥ s leḥzen axaṭer yesɛa aṭas n cci.
22Kana'epe-na lolita-na Yesus tohe'e, peda' -mi nono-na. Kamalai-nami ngkai ree hante susa' nono-na, apa' wori' rewa-na.
23Sidna Ɛisa imuqel wid i s-d-izzin, yenna i inelmaden-is : Acḥal i gewɛeṛ i wid yesɛan cci ad kecmen ɣer tgelda n Sidi Ṛebbi !
23Yesus mpomonaa ana'guru-na to mokore ntololikia-na, pai' na'uli' -raka: "Mokoro rahi tauna to wori' rewa-ra mengkoru hi Alata'ala bona Hi'a jadi' Magau' -ra."
24Inelmaden-is dehcen mi slan imeslayen-agi. Sidna Ɛisa yenna-yasen daɣen : Acḥal i gewɛeṛ unekcum ɣer tgelda n Sidi Ṛebbi a tarwa !
24Rapokakonce ana'guru-na mpo'epe lolita-na tohe'e. Toe pai' na'uli' tena-raka: "Ana' -ana' -ku, mokoro mpu'u manusia' mengkoru hi Alata'ala bona Hi'a jadi' Magau' -ra.
25Ishel-as i welɣem ad iɛeddi di tiṭ n tissegnit wala i umeṛkanti ad ikcem ɣer tgelda n Sidi Ṛebbi.
25Mojoli-pi hama'a unta ntara hi wulou' jaru, ngkai tauna to mo'ua' mengkoru hi Alata'ala bona Hi'a jadi' Magau' -ra."
26Ayagi issewhem inelmaden akteṛ, qqaṛen wway gar-asen : Ihi, anwa i gzemren ad ițțusellek ?
26Mpo'epe toe-di, hangkedi' kakonce-ra ana'guru-na, ra'uli': "Ei', ane wae-di, hema lau-damo to ma'ala mporata katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-nae!"
27Sidna Ɛisa imuqel-iten, yenna yasen : Ayen yellan d lmuḥal i wemdan yeshel i Sidi Ṛebbi, imi Sidi Ṛebbi yezmer i kullec.
27Yesus mponaa-ra pai' na'uli' -raka: "Ane hante pakulea' manusia' -le, uma ami' hema. Aga ane Alata'ala, ma'ala oa' madupa', apa' hi Alata'ala uma ria to uma madupa'."
28Buṭrus yenna-yas : Aql-aɣ neǧǧa kullec yerna netbeɛ-ik.
28Ngkai ree, na'uli' Petrus mpo'uli' -ki Yesus: "Hiaa' kai', kipalahii omea-mi-kaina bona mpotuku' -ko."
29Sidna Ɛisa yenna-yasen : A wen-d-iniɣ tideț : win yeǧǧan axxam-is, ayetma-s, yessetma-s, yemma-s, baba-s, arraw-is, tiferkiwin-is ( akal-is ), ɣef ddemma-w akk-d ddemma n ubecceṛ n lexbaṛ n lxiṛ,
29Na'uli' Yesus: "Mpu'u ku'uli' -kokoi: Hema-hema to mpalahii ompi' -na, tina-na ba tuama-na, ana' -na ba tomi-na ba bonea-na sabana mpotuku' -a pai' sabana Kareba Lompe',
30a s-d-yețțunefk meyya iberdan akteṛ di lweqt-agi : ixxamen, atmaten, tiyestmatin, tiyemmatin, dderya akk-d tferkiwin meɛna s waṭas n uqehheṛ ; di lweqt i d-iteddun a s-d-tețțunefk tudert n dayem.
30bate mporata-i mpai' hiwili to bohe. Hi dunia' toi mporata-i ha'atu ngkani kawori' tomi, ompi', tina, ana', bonea-- pai' mporata wo'o-i pebalinai'. Pai' hi eo mpeno-na mpai', mporata wo'o-i katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na.
31Aṭas seg imezwura ara yuɣalen d ineggura, aṭas seg ineggura ara yuɣalen d imezwura.
31Aga wori' tauna to bohe tuwu' -ra tempo toi jadi' kedi' tuwu' -ra hi eo mpeno. Pai' wori' wo'o tauna to kedi' tuwu' -ra tempo toi jadi' bohe tuwu' -ra hi eo mpeno."
32Llan leḥḥun iwakken ad alin ɣer temdint n Lquds, Sidna Ɛisa yezwar zdat-nsen. Inelmaden-nni xelɛen, ma d wid i d-itebɛen deffir-sen, ikcem iten lxuf. Sidna Ɛisa yewwi daɣen yid-es tnac-nni n inelmaden, ixebbeṛ- iten s wayen ara yedṛun yid-es.
32Yesus hante ana'guru-na mpokaliliu pomako' -ra hilou hi Yerusalem. Yesus momako' ri'ulu, ana'guru-na hi boko'. Koro' ana'guru-na mpohilo-i, pai' tauna to metuku' hi boko' wo'o me'eka' omea-ramo. Toe pai' nakio' wo'o-mi ana'guru-na to hampulu' rodua mopahantani', pai' na'uli' -raka napa to kana jadi' mpai' hi woto-na.
33Yenna-yasen : Atan a nali ɣer temdint n Lquds, Mmi-s n bunadem ad ițwasellem ger ifassen n lmuqedmin imeqqranen d lɛulama, ad ḥekmen fell-as s lmut, a t-sellmen ger ifassen n ikafriwen.
33Na'uli': "Epe-koi! Hilou-tamo tohe'i-e mpotoa' Yerusalem. Hi ria mpai', Aku' Ana' Manusia' ratonu hi imam pangkeni pai' guru agama, pai' rabotuhi bona rapatehi-a. Oti toe ratonu-a hi tauna to bela-ra to Yahudi.
34Ad ḍsen fell-as, a t-ssusfen, a t-wten s ujelkkaḍ, a t-nɣen, m'ara ɛeddin tlata wussan, a d-iḥyu si ger lmegtin.
34Rapopo'ore' -a, ra'uelikui, raweba', pai' rapatehi. Aga tolu eo oti toe tuwu' nculii' moto-a."
35Yeɛqub d Yuḥenna yellan d arraw n Zabadi qeṛṛben ɣer Sidna Ɛisa nnan-as : A Sidi, nebɣa a ɣ-txedmeḍ ayen akka ara k-d-nessuter.
35Oti toe, Yakobus pai' Yohanes, ana' -na Zebedeus, mpomohui' Yesus, ra'uli' -ki: "Guru, ria hanyala to doko' kiperapi' ngkai Iko."
36Yenna-yasen : D acu tebɣam a wen-t-xedmeɣ ?
36Na'uli' Yesus: "Napa to niperapi' kuwai' -koi?"
37Nnan-as : Efk-aɣ imukan di lɛaḍima-k, wa ɣer tama-k tayeffust, wa ɣer tama-k taẓelmaṭ.
37Ra'uli': "Ane nupopehuwu mpai' baraka' -nu pai' -ko jadi' Magau', piliu-kai mohura pai' moparenta dohe-nu, hadua hi mali ka'ana-nu, hadua hi mali ki'ii-nu."
38Sidna Ɛisa yenna-yasen : Ur teẓrim ara ayen akka i yi-d tessuturem. Eɛni tzemrem aț-țeswem lkas-agi n lemṛaṛ ara sweɣ ? Neɣ tzemrem a d-tɛeddim seg weɣḍas-agi s wayes ara țwaɣeḍseɣ ?
38Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka: "Uma ni'incai napa to niperapi' tetu. Ha nipakule' mpai' mpokolo kaparia to kana kukolo Aku' -e? Ha nipakule' mpotodohaka to kutodohaka-e mpai'?"
39Nnan-as : Ih a Sidi, nezmer. Sidna Ɛisa yenna-yasen : ?-țideț, aț-țeswem lkas-agi n lemṛaṛ ara sweɣ, yernu aț-țɛeddim seg weɣḍas s wayes ara țwaɣeḍseɣ.
39Ra'uli': "Kipakule' moto!" Na'uli' Yesus: "Makono, bate nikolo mpu'u mpai' kaparia hewa to kukolo, pai' nitodohaka napa to kutodohaka.
40Ma yella d ayen yeɛnan imukan ɣer uyeffus-iw neɣ ɣer uzelmaḍ-iw, mačči deg ufus-iw i gella, meɛna ad țțunefken i wid iwumi țwaheggan.
40Aga ane hema to mohura hi mali ka'ana-ku ba hi mali ki'ii-ku, bela Aku' to mpakatantu tetu. Alata'ala-hana to mpakatantu hema to mporata bagia tetu."
41Mi slan i waya, ɛecṛa n inelmaden nniḍen rfan ɣef Yeɛqub akk-d Yuḥenna.
41Kara'epe-na ana'guru-na to hampulu' pomperapia' Yakobus pai' Yohanes toe, moroe-ramo.
42Sidna Ɛisa yessawel asen yenna-yasen : Twalam ayen iḍeṛṛun di ddunit : wid nețwali d igelliden akk-d d imeqqranen n yegduden țqehhiṛen lɣaci-nsen yerna ḥekkmen fell-asen s ẓẓur !
42Toe pai' Yesus mpokio' -ra omea, pai' na'uli' -raka: "Ni'inca moto kasoa-ra topoparenta to uma mpo'incai Alata'ala mpoparentai ntodea-ra. Tauna to bohe pangka' -ra mpewuku ntodea-ra mpotuku' hawa' -ra.
43Ur ilaq ara ad yili wannect-a gar-awen. Meɛna win yebɣan ad yili d ameqqran gar-awen ilaq ad yuɣal d aqeddac-nwen.
43Aga koi', neo' hewa toe kehi-ni! Hema-koi to doko' bohe pangka' -na kana jadi' pahawaa'.
44Win yebɣan daɣen amkan amezwaru, ilaq ad yili d aqeddac-nwen meṛṛa.
44Pai' hema to doko' bohe hanga' -na kana jadi' batua hi hawe'ea doo-na.
45Axaṭer Mmi-s n bunadem ur d-yusi ara iwakken ad qedcen fell-as wiyaḍ, meɛna d nețța ara iqedcen fell-asen, yerna ad yefk tudert-is d asfel ɣef waṭas n yemdanen.
45Bangku' Aku' Ana' Manusia' -e', patuju-ku tumai hi dunia', uma bona jadi' topohawa'. Pai' -a tumai-le, bona jadi' pahawaa', duu' -na mpewai' woto-ku rapatehi mpotolo' sala' tauna to wori'."
46Sidna Ɛisa akk-d inelmaden-is wḍen ɣer temdint n Yiriku. Mi d-ffɣen si temdint, ddan-d yid-sen aṭas n lɣaci. Ataya yiwen uderɣal isem-is Baṛtimay mmi-s n Timay, yeqqim ṭṭerf n webrid yessutur tin n Ṛebbi.
46Yesus pai' ana'guru-na rata hi ngata Yerikho. Nto'u-ra malai ngkai ngata, wori' tauna mpotuku' -ra. Hi wiwi' ohea mohura hadua tauna to wero kakarapi' -rapi'. Hanga' -na Bartimeus (batua-na: ana' Timeus).
47Mi gesla belli d Ɛisa anaṣari i d-iɛeddan, yebda yețɛeggiḍ yeqqaṛ : A Ɛisa, a Mmi-s n Sidna Dawed, ḥunn fell-i !
47Kana'epe-na Bartimeus Kayesus to Nazaret to liu, kamekio' -nami na'uli': "Yesus, muli Magau' Daud! Poka'ahi' -a-kuwo!"
48Aṭas i gețɛeggiḍen fell-as iwakken ad issusem, meɛna nețța yețsuɣu akteṛ yeqqaṛ : A mmi-s n Sidna Dawed, ḥunn fell-i !
48Wori' tauna mpokaroe-i, ra'uli': "Ngkalino-ko!" Aga hangkedi' kanapesukui-na mekio': "Muli Magau' Daud, poka'ahi' -a-kuwo!"
49Sidna Ɛisa iḥbes yenna : Siwlet-as. Ssawlen-as, nnan-as : Ur țțaggad ara, kker fell-ak, atan yessawel-ak-ed.
49Mentoda' -imi Yesus pai' na'uli': "Kio' -i tumai!" Karakio' -nami towero toei, ra'uli' -ki: "Pakaroho nono-nu! Mokore-moko, apa' nakio' -moko!"
50Aderɣal-nni iḍeggeṛ abeṛnus-is, ijelleb-ed, yusa-d ɣer Sidna Ɛisa.
50Kamokore-nami towero toei, nabahaka abe' -na hi ohea pai' napesahui hilou hi Yesus.
51Sidna Ɛisa yenṭeq ɣuṛ-es yenna-yas : D acu tebɣiḍ a k-t-xedmeɣ ? Aderɣal-nni yenna-yas : A Sidi, bɣiɣ a yi-d-yuɣal yeẓri.
51Na'uli' Yesus mpo'uli' -ki: "Napa to nupokono kubabehi-koko?" Natompoi' towero toei: "Guru, bona pehilo-a-kuwo!"
52Dɣa Sidna Ɛisa yenna-yas : Ṛuḥ, liman-ik isellek-ik. Imiren kan, yuɣal-it-id yeẓri, yetḍfer Sidna Ɛisa deg webrid.
52Na'uli' Yesus: "Hilou-moko. Kupaka'uri' -moko sabana pepangala' -nu hi Aku'." Ncaliu pehilo-imi, pai' -i mpotuku' Yesus.