Kabyle: New Testament

Uma: New Testament

Romans

11

1Ad iniɣ : eɛni Sidi Ṛebbi inkeṛ agdud-is ? Xaṭi ! Imi nekk s yiman-iw n wat Isṛail, si dderya n Sidna Ibṛahim, seg wedrum n Benyamin.
1Jadi', kupekune': ha natadi mpu'u-ramo Alata'ala to Israel to napobagia ngkai owi-e? Uma-hawo. Apa' aku' toi, to Israel wo'o-a-kuwo. Aku' muli Abraham ngkai posantinaa Benyamin.
2Sidi Ṛebbi ur yenkiṛ ara agdud-is i gextaṛ si zik. Ur teẓrim ara d acu i d-qqaṛent tira iqedsen, asmi i geccetka nnbi Ilyas i Sidi Ṛebbi ɣef wat Isṛail ? Yenna :
2Alata'ala uma mpotadi tauna to napelihi ami' -mi ngkai lomo' -na. Kiwoi-dile tutura nabi Elia to te'uki' hi rala Buku Tomoroli' -e. Elia mpopakilu to Israel hi Alata'ala, na'uli':
3 A Sidi Ṛebbi ! Nɣan lenbiya i d ceggɛeḍ, hudden idekkanen anda i k-d-țqeddimen lɣaci iseflawen, anagar nekk i d yeqqimen yerna țnadin a yi-nɣen !
3"Pue', rapatehi-ramo nabi-nu, pai' rakero wo'o-mi watu pontunua pepue' -kai hi Iko. Muntu' hadua-ku-damo to tuwu', aga rapali' wo'o-ama doko' rapatehi!"
4Lameɛna atah wamek i s-d-yerra Sidi Ṛebbi : Xtaṛ-aɣ-ed i yiman-iw sebɛa alaf n yergazen ur nseǧǧed ara zdat lmeṣnuɛ Baɛl.
4Na'uli' -ki Alata'ala hewa toi: "Neo' nu'uli' hadudua-nu-damo to mpotuku' -a. Ria-ra-pidile to kupetoro-e, pitu ncobu-rapa. Hira' toe bate bagia-ku, uma-ra mepue' hi pinotau to rahanga' Baal."
5Akka daɣen, di lweqt-agi i deg nella tura, llan kra seg wat Isṛail i geṭṭfen deg-s, d wid i gextaṛ Sidi Ṛebbi, s ṛṛeḥma-ines.
5Hewa to jadi' hi tempo nabi Elia owi, wae wo'o to jadi' tempo toi: kaworia' to Yahudi uma mepangala' hi Yesus, tapi' ria moto-ra hantongo' to mepangala', apa' hira' toe to napelihi ami' -mi Alata'ala jadi' bagia-na. Napelihi-ra toe muntu' ngkai kabula rala-na moto-hawo,
6Mačči ɣef ddemma n lefɛayel-nsen i ten-yextaṛ meɛna s ṛṛeḥma-ines. Neɣ m'ulac ma yella s lefɛayel i gțextiṛi Sidi Ṛebbi, ṛṛeḥma-ines ur tețțusemma ara d ṛṛeḥma.
6bela ngkai po'ingku-ra. Apa' ane rapa' -na napelihi-ra sabana pohiwili-na ngkai po'ingku-ra to lompe', batua-na kabula rala Alata'ala bela kabula rala mpu'u.
7Amek ihi ? Ayen i nudan wat Isṛail ur t-wwiḍen ara, anagar wid i gextaṛ Sidi Ṛebbi i t-yewwḍen ; ma d wiyaḍ qquṛen wulawen-nsen.
7Jadi', lolita powoe-na hewa toi: to Israel doko' mpotuku' ohea-ra moto bona ngalai' jadi' monoa' -ra hi poncilo Alata'ala, aga uma raratai napa to rapali' toe. Ria moto-ra to mporata, aga hangkedi' -wadi, paka' to napelihi ami' -ramo Alata'ala. To ntani' -ntani' -na mengkabatu hi pekio' Pue',
8Akken yura di tektabt iqedsen : Sidi Ṛebbi yeqfel lɛeqliya-nsen, allen-nsen ur țwalint ara, i meẓẓuɣen-nsen ur sellen ara, ar ass-agi.
8hewa to te'uki' owi hi rala Buku Tomoroli': Alata'ala mpowai' -ra nono to moko'o. Napokapiri mata-ra bona neo' rahiloi ohea to makono. Na'unca tilinga-ra bona neo' ra'epei kareba to makono, duu' hewa toe lau."
9Ula d Sidna Dawed yenna : Imensi n tmeɣṛiwin-nsen a sen-yuɣal ț-țasraft anda ara ɣlin, d acebbak ara d-yesseɣlin. fell-asen lɛiqab uklalen
9Wae wo'o-hawo lolita Magau' Daud owi to mpo'uli': O Pue', kuperapi' bona hawe'ea rasi' to hi tauna toera mpopanawu' -ra lau-mi, duu' -na mporata silaka pai' huku' -ra, bona tepehawai kehi-ra to dada'a.
10 A d-yeɣli ṭṭlam ɣef wallen-nsen iwakken ur țwalin ara, lqedd-nsen ad yeknu i dayem !
10Pakabengi pekiri-ra, bona neo' ra'incai ohea to makono. Pakasusa' -ra, bona bungku' -ra mpokolo kasusaa' -ra toe."
11Acu ara d-iniɣ ihi ? Eɛni at Isṛail ɣlin iwakken ur țțuɣalen ara a d kkren ? Xaṭi ! Lameɛna s tuccḍa-nsen i wwḍen leǧnas nniḍen ɣer leslak. D annect-agi i d-issekkren tismin i wat Isṛail.
11Jadi', kaworia' to Yahudi tewinci' apa' uma-ra mepangala'. Aga neo' ta'uli' hewa toi: tewinci' -ra toe, alaa-na monawu' lau-ramo duu' kahae-hae-na. Bela-hawo toe patuju Alata'ala. Ngkai petiboki to Yahudi toe, tauna to bela-ra to Yahudi rapalogai mepangala' hi Pue' Yesus duu' -na tehore-ra ngkai huku' jeko' -ra. Ka'omea-na mpai', mehina-ramo to Yahudi doko' mpotuku' tonco tauna to bela-ra to Yahudi.
12Ma yella tuccḍa-nsen tesserbeḥ at ddunit, teṣṣaweḍ-iten ɣer leslak, ma yella lexsaṛa-nsen tewwi-d rrbeḥ i yegduden nniḍen, ihi acḥal meqqṛet lbaṛaka ara d-iffɣen seg-sen m'ara d-uɣalen ɣer webrid n Sidi Ṛebbi, iwakken ad țțuselken.
12Kaworia' to Yahudi mesapuaka pai' uma-ra napobagia Alata'ala. Pai' ngkai ree wori' tauna to bela-ra to Yahudi hi humalili' dunia' mporata rasi' bohe ngkai Alata'ala. Jadi', peliu-liu-nami mpai' kamarasi' -na ihi' dunia' ane to Yahudi medea pai' nculii' hi Alata'ala!
13Nekk i d-ițwaceggɛen d ṛṛasul i leǧnas ur nelli ara n wat Isṛail, fkiɣ aṭas n lqima i ccɣel-agi i yi-d ițțunefken
13Lolita-ku tohe'i kutoa' hi koi' ompi' -ompi' -ku to bela-koi to Yahudi. Aku' toi suro Pue' Yesus, to nasuro mpokeni Kareba Lompe' hi koi' to bela-koi to Yahudi. Bago-ku toi kutu'u oa' hi tanuana' -ku.
14iwakken ma yella wamek, a d ssekkreɣ tismin i watmaten-iw n wat Isṛail, ahat ad țțuselken kra deg-sen.
14Ngkai bago-ku toi, meka' ria mpai' hingka to Yahudi-ku to mehina mpohilo tauna to bela-ra to Yahudi mepangala' hi Pue' Yesus, alaa-na mepangala' wo'o-ramo-rawo hi Pue' Yesus, pai' tehore-ra ngkai huku' jeko' -ra.
15Axaṭer ma yella aɛzal n wat Isṛail isemṣalaḥ leǧnas nniḍen akk-d Sidi Ṛebbi, acu ara yedṛun ihi m'ara d-uɣalen nutni ɣer webrid n Sidi Ṛebbi ? Ad yili am akken d ḥeggu i d-ḥyan si ger lmegtin !
15Apa' nto'u-na Alata'ala mpotadi to Yahudi, tebea-mi ohea hi hawe'ea tauna hi dunia' bona posidaia' -ra hante Alata'ala jadi' lompe'. Jadi', meliu kamarasi' -na ihi' dunia' ane Alata'ala mpotarima nculii' -ramo to Yahudi toera. Kajadia' toe mpai' hewa tomate to tuwu' nculii'.
16 Ma yella awren i tețqeddimem i Sidi Ṛebbi yeṣfa, ula d arukti yeṣfa ; ma yella izuṛan n ttejṛa ṣeḥḥan, ifurkawen daɣen ad ilin ṣeḥḥan.
17Ane ulumua' hinu'a-ta tatonu hi Alata'ala, batua-na hawe'ea hinu'a-ta Alata'ala-mi pue' -na. Ane rali' -na Alata'ala pue' -na, ra'a-na Alata'ala wo'o-wadi pue' -na. To Yahudi ma'ala rarapai' -ki hangkaju kaju zaitun to rapiara. Rali' -na mpobatuai ntu'a to Yahudi to napobagia Alata'ala owi. Ra'a-na mpobatuai muli-ra. Ra'a-na hantongo' nahepi' Alata'ala, pai' hi pohepia' -na toe napopentaka' ra'a ngkai kaju zaitun to uma rapiara, bona ra'a toe tuwu' pai' mporata rudu' ngkai rali' kaju to rapiara. Rali' to napopentaka' toe-e, koi' -mi to bela-koi to Yahudi.
17Akka i tedṛa d wat Isṛail : kra n tṣedwa țwagezment si tzemmurt, kečč a win ur nelli ara n wat Isṛail, yellan d aḥeccad, tețwaleqmeḍ deg umkan-nsent ; ma yella tețțekkiḍ deg izuṛan n tzemmurt d zzit-is,
18Aga neo' molangko nono-ni ompi'. Neo' niruge' -ra to Yahudi to ratadi toera. Kiwoi-e': koi' hewa ra'a wo'o-wadi, koi' mporata rasi' ngkai rali' kaju to rapiara, bela kaju to mporata rasi' ngkai koi'!
18ur ilaq ara aț-țḥeqṛeḍ tiseḍwa-nni yețwagezmen. ?ader iman-ik ɣef zzux, axaṭer mačči d kečč i geṭṭfen aẓar meɛna d aẓar i k-iṭṭfen.
19Pai' neo' wo'o ni'uli' hewa toi hi rala nono-ni: "Kai' -kaina to napokono Alata'ala, apa' to Yahudi to hantongo' toera natadi bona kai' -mi mposampei-ra."
19A d-tiniḍ ihi : « țwagezment kra n tṣedwa iwakken ad țțuleqmeɣ nekkini ».
20Makono moto-di ompi'. Tapi' kiwoi-e': hira' ratadi apa' uma-ra mepangala'. Koi' rapotuwu' apa' mepangala' -koi. Neo' molangko nono-ni, mengkoru lau-mokoi hi Alata'ala!
20Ayagi ț-țideț ; nutni țwagezmen axaṭer ur uminen ara, ma d kečč teṭṭfeḍ amkan-nsen imi tumneḍ. ?ader iman-ik ɣef zzux, aggad Sidi Ṛebbi axiṛ-ik !
21Apa' ane Alata'ala mpotadi to Yahudi, to hewa ra'a to ria ami' -mi hi woto kaju, neo' ni'uli' wae, uma mpai' lau nono-na mpotadi-koi ane mesapuaka-koi.
21Axaṭer akken i gegzem tiseḍwa n laṣel n tzemmurt iwakken a k-ileqqem fell-as, i gezmer a k-igzem ula d kečč.
22Hi ree tahilo kama'ahi' -na Alata'ala pai' tahilo wo'o kamonoa' -na mehuku'. Monoa' -i mpohuku' tauna to mesapuaka. Ma'ahi' -i hi koi' ompi', asala tida-koi hi ahi' -na toe. Ane uma, natadi wo'o-ko-koiwo mpai'!
22Meyyez ihi acḥal ḥnin Sidi Ṛebbi, acḥal daɣen yewɛeṛ : yewɛeṛ ɣer wid yeɣlin, ma d kečč d aḥnin ɣuṛ-ek ma teṭṭfeḍ di leḥnana-ines, neɣ m'ulac aț-țețwagezmeḍ ula d kečč.
23Ane to Yahudi to mesapuaka toera, ane medea-ra ngkai pesapuakaa-ra, bate natarima nculii' moto-ra Alata'ala. Ria kuasa-na mpotarima-ra nculii'.
23Ula d at Isṛail m'ur kemmlen ara di leǧhel-nsen, zemren ad țțuleqmen, axaṭer Sidi Ṛebbi yezmer a ten ileqqem, a ten-yerr ɣer tzemmurt nsen.
24Apa' koi' rarapai' -ki ra'a ngkai kaju to uma rapiara, aga nau' wae rapopentaka' -mokoi hi woto kaju to rapiara. Jadi', ane ra'a ngkai kaju to uma rapiara ma'ala rapopentaka' hi woto kaju to rapiara, peliu-liu-nami mpai' ra'a ngkai kaju to rapiara bisa rapopentaka' nculii' hi karahepia' -na ami'.
24Ma yella kečč i d-ițwagezmen seg uḥeccad, tețțuleqmeḍ ɣef tzemmurt n lɛali ɣas akken d aḥeccad i telliḍ, acḥal ihi i sen-ishel i nutni yellan ț-țiṣeḍwa n tzemmurt iwakken ad uɣalen ad țțuleqmen ɣef tzemmurt-nsen.
25Ompi' -ompi' hampepangalaa' -ku! Doko' ku'uli' -kokoi napa patuju Alata'ala to uma ra'incai manusia' ngkai owi. Ku'uli' -kokoi toi bona neo' mpai' molangko nono-ni. Bona ni'inca: to Israel hantongo' motu'a nono-ra tempo toi. Aga kamotu'a nono-ra toe hampai' -wadi, duu' -na hono' -mi kadea-ra tauna to bela-ra to Yahudi mepangala' hi Yesus.
25Ur bɣiɣ ara ay atmaten aț țețwaffer fell-awen lbaḍna-agi, iwakken ur tḥețțbem ara iman-nwen d wid yessnen. Kra seg wat Isṛail, sseɣṛen ulawen-nsen ɣef wawal n Sidi Ṛebbi yerna akka ara kemmlen di taɣaṛt-nsen alamma yewweḍ leslak i leǧnas meṛṛa.
26Ngkai ree mpai', hawe'ea to Israel tehore ngkai huku' jeko' -ra. Kajadia' toe, hintotoa hante lolita to te'uki' hi rala Buku Tomoroli' owi. Na'uli' Alata'ala: Rata mpai' tempo-na, Topetolo' mehuwu ngkai Bulu' Sion, pai' napori hawe'ea kadada'aa ngkai muli Yakub.
26Imiren ad țțuselken wat Isṛail irkul asmi ara d-yedṛu wayen i d-nnant tira iqedsen : A d-iffeɣ umsellek seg wedrar n Siyun, a sen-yekkes i warraw n Yeɛqub lekfeṛ-nsen ;
27Toi-mi janci-ku hi hira': Hi tempo toe mpai', ku'ampungi jeko' -ra."
27 ț-țagi i d lemɛahda ara xedmeɣ yid-sen m'ara sen-kkseɣ ddnubat-nsen .
28Tempo toi to Yahudi jadi' bali' Alata'ala, apa' oja' -ra mpopangala' Kareba Lompe'. Ngkai ree, marasi' lau-koi to bela to Yahudi. Aga nau' wae, to Yahudi toera, bate napoka'ahi' oa' -ra Alata'ala, apa' napelihi-ramo ngkai owi pai' nakiwoi oa' pojanci-na hi ntu'a-ra.
28?ef wayen yeɛnan lexbaṛ n lxiṛ, at Isṛail uɣalen d iɛdawen n Ṛebbi, ma d kunwi tesfaydim-d deg wayagi. Meɛna ma nemmuqel ɣer lxetyaṛ n Sidi Ṛebbi, iḥemmel-iten ɣef ddemma n lejdud-nsen.
29Apa' ane Alata'ala mpopelihi pai' mpogane' tauna, uma nadii' nculii' gane' -na toe.
29Axaṭer Sidi Ṛebbi ur ineddem ara ɣef wid yextaṛ neɣ deg wayen i d-yețțak.
30Owi uma-koi mengkoru hi Alata'ala. Tapi' tempo toi nirata-mi ahi' Alata'ala, apa' ngkai pesapuaka-ra to Yahudi.
30Zik-nni tellam tɛuṣam Sidi Ṛebbi, lameɛna tețțunefk-awen-d ṛṛeḥma-ines i kunwi imi i t-ɛuṣan wat Isṛail,
31Wae wo'o-ra to Yahudi. Tempo toi mesapuaka-ra, bona ahi' Alata'ala rata hi koi'. Aga hira' wo'o-rawo mpai' mporata ahi' Alata'ala, hibalia hewa koi'.
31akken daɣen ara sen-d tețțunefk ula i nutni i t-iɛuṣan tura, ṛṛeḥma i wen-d-ițțunefken i kunwi.
32Alata'ala mpelele' hawe'ea tauna mesapuaka, bona ma'ala-i mpopehuwu ahi' -na hi hawe'ea tauna.
32Axaṭer Sidi Ṛebbi yeǧǧa imdanen meṛṛa a t-ɛaṣin iwakken a sen-d-yefk daɣen meṛṛa ṛṛeḥma-ines.
33Uma mpu'u mowo kabohe tuwu' -na Alata'ala! Uma mowo kamonoto nono-na pai' kape'inca-na! Hema to ma'ala mpeputu patuju-na! Hema to ma'ala mpewulihi' hawe'ea bago-na!
33Acḥal lqayit, acḥal meqqṛit leɛqel ț-țmusni n Sidi Ṛebbi ! Anwa i gzemren ad yissin lḥekmat-ines neɣ ad ifhem iberdan-is ?
34"Hema to mpo'inca pekiri Alata'ala! Hema to ma'ala mpotudui' -i!"
34Akken yura di tira iqedsen : Anwa i geṣṣawḍen ad yissin ixemmimen n Sidi Ṛebbi neɣ anwa i gzemren ad idebbeṛ fell-as ?
35"Hema to mpowai' -i ba napa-napa, alaa-na ma'ala-ra merapi' hiwili-na!"
35 Anwa i s-yefkan kra d amezwaru iwakken ad yeṛǧu a s-t-id-yerr ?
36Apa' hawe'ea to ria, napajadi' Alata'ala, nakuasai Alata'ala pai' napobagia Alata'ala. Une' -imi duu' kahae-hae-na! Amin!
36Kullec yekka-d s ɣuṛ-es, kullec yella-d yis, kullec d ayla-s. I nețța lɛaḍima si lǧil ɣer lǧil, amin !