1បងប្អូនអើយ បងប្អូនមានជំនឿលើព្រះយេស៊ូគ្រិស្ដ ជាព្រះអម្ចាស់ប្រកបដោយសិរីរុងរឿងរបស់យើងហើយ ដូច្នេះ សូមកុំប្រកាន់វណ្ណៈអោយសោះ។
1Ompi' -ku hawe'ea! Pue' -ta, Pue' Yesus Kristus, uma mowo kabaraka' -na. Jadi', ane mepangala' -ta-damo hi Pue' -e, neo' -ta mpelence tauna.
2ពេលបងប្អូនរួមប្រជុំគ្នាឧបមាថាម្នាក់ចូលមកមានពាក់ចិញ្ចៀនមាស និង មានសម្លៀកបំពាក់ភ្លឺផ្លេកហើយម្នាក់ទៀតជាអ្នកក្រ ស្លៀកពាក់រហែករយ៉ីរយ៉ៃចូលមកដែរ
2Rapa' -na rata hi porumpua-ta hadua tauna to mohincii bulawa pai' moheai to ncola, pai' rata wo'o-hawo hadua tokabu to moheai ronto-na.
3ប្រសិនបើបងប្អូន រាក់ទាក់ទទួលអ្នកស្លៀកពាក់ភ្លឺផ្លេកនោះទាំងពោលថា «សូមលោកអញ្ជើញមកអង្គុយនៅកន្លែងកិត្ដិយសឯណេះ!» ហើយពោលទៅកាន់អ្នកក្រថា «ទៅឈរនៅកៀននោះទៅ!» ឬ ថា «មកអង្គុយនៅក្រោមកន្លែងខ្ញុំដាក់ជើងឯណេះ!»
3Ane meliu pebila' -ta hi tauna to lompe' pohea-na toe, pai' ta'uli' -ki: "Mai-ta mohura hi pohuraa to lompe' tohe'i," hiaa' hi tauna to kabu ta'uli': "Mokore hi retu-moko mai," ba ta'uli' -ki: "Mohura retu-moko hi ila',"
4តើមិនបានសេចក្ដីថា បងប្អូនរាប់រកមនុស្សក្នុងចំណោមបងប្អូន ដោយរើសមុខ ហើយបងប្អូនវិនិច្ឆ័យគេដោយគំនិតអាក្រក់ទេឬ?
4batua-na, tapoposisala hingka doo-ta, pai' tapelence tauna hante patuju to dada'a.
5បងប្អូនជាទីស្រឡាញ់អើយ សូមស្ដាប់ខ្ញុំព្រះជាម្ចាស់បានជ្រើសរើសអ្នកក្រក្នុងលោកនេះ អោយទៅជាអ្នកមានផ្នែកខាងជំនឿ និង អោយទទួលព្រះរាជ្យ ដែលទ្រង់បានសន្យាថា ប្រទានអោយអស់អ្នកស្រឡាញ់ព្រះអង្គ ទុកជាមត៌ក។
5Ompi' -ku to kupe'ahi'! Pe'epei lompe' -dile: tauna to mpe'ahii' katuwu' -ra, nau' uma-ra mo'ua' hi dunia' toi, Alata'ala mpelihi-ra bona jadi' mo'ua' hi pepangala' -ra. Hira' toe-mi mpai' to mporata rasi' hi rala Kamagaua' -na, hewa to najanci-raka tauna to mpoka'ahi' -i.
6រីឯបងប្អូន បងប្អូនបែរជាបន្ថោកអ្នកក្រទៅវិញ! តើមិនមែនពួកអ្នកមានទេឬដែលបានជិះជាន់សង្កន់សង្កិនបងប្អូន និង អូសទាញបងប្អូនយកទៅអោយតុលាការកាត់ទោស!
6Hiaa' ane hewa toe we'i pololita-ta hi torata-e, hewa taruge' lau-ramo doo-ta to kabu! Hiaa' hema to biasa-na mpobalinai' -koi pai' mpakilu-koi hi totu'a ngata? Bate tauna topo'ua' -hana!
7តើអ្នកទាំងនោះមិនបានប្រមាថមាក់ងាយព្រះនាមដ៏ប្រសើរបំផុតដែលជាទីពឹងរបស់បងប្អូនទេឬ!
7Topo'ua' toe-ramo to mporuge' hanga' to tabila', to tatarima ngkai Alata'ala.
8ប្រសិនបើបងប្អូនប្រតិបត្ដិតាមក្រឹត្យវិន័យរបស់ព្រះរាជ្យ ស្របតាមគម្ពីរ ពោលគឺ «ត្រូវស្រឡាញ់បងប្អូនឯទៀតៗ អោយបានដូចស្រឡាញ់ខ្លួនឯងដែរ» នោះបងប្អូនពិតជាបានសំរេចកិច្ចការមួយដ៏ល្អប្រសើរហើយ។
8Po'ingku-ta to lompe' ompi', ane tatuku' hawa' Magau' -ta to tabasa hi rala Buku Tomoroli' to mpo'uli': "Kana tapoka'ahi' doo-ta hewa kampoka'ahi' -ta woto-ta moto."
9ផ្ទុយទៅវិញ ប្រសិនបើបងប្អូននាំគ្នាប្រកាន់វណ្ណៈ បានសេចក្ដីថាបងប្អូនប្រព្រឹត្ដអំពើបាប ហើយក្រឹត្យវិន័យចាត់ទុកបងប្អូនជាអ្នកប្រព្រឹត្ដបទល្មើស
9Aga ane tapoposisala-di tauna ntuku' tuwu' -ra ba lence-ra, mojeko' -ta ompi'. Monoa' -mi kamojeko' -ta, apa' Atura Pue' -mi to tatiboki toe-e.
10ដ្បិតអ្នកណាប្រតិបត្ដិតាមក្រឹត្យវិន័យទាំងមូល តែធ្វើខុសត្រង់ចំណុចណាមួយក៏ដូចជាខុសនឹងក្រឹត្យវិន័យទាំងមូលដែរ។
10Apa' nau' tahuduwukui mpotuku' hawe'ea parenta to hi rala Atura Pue', ane tatiboki nau' hanyala-wadi, bate masala' -ta-hana. Ma'ala-mi ta'uli', hewa to tatiboki hawe'ea lau-mi.
11ព្រះជាម្ចាស់មានព្រះបន្ទូលថា «កុំប្រព្រឹត្ដអំពើផិតក្បត់» ហើយព្រះអង្គមានព្រះបន្ទូលទៀតថា «កុំសម្លាប់មនុស្ស»។ ប្រសិនបើអ្នកមិនប្រព្រឹត្ដអំពើផិតក្បត់ទេ តែសម្លាប់គេ នោះបានសេចក្ដីថាអ្នកប្រព្រឹត្ដល្មើសនឹងក្រឹត្យវិន័យហើយ។
11Apa' ria hawa' Pue' to mpo'uli': "Neo' mobualo'." Pai' ria wo'o hawa' -na to mpo'uli': "Neo' mepatehi." Jadi', nau' uma-ta mobualo', aga ane mepatehi-ta, mpotiboki Atura Pue' oa' -tamo.
12បងប្អូនត្រូវនិយាយ និង ប្រព្រឹត្ដអោយស្របនឹងក្រឹត្យវិន័យដែលផ្ដល់សេរីភាព គឺមានតែក្រឹត្យវិន័យនោះហើយដែលនឹងវិនិច្ឆ័យបងប្អូន
12Toe pai' kana tapelompehi pololita-ta pai' po'ingku-ta. Apa' kita' toi-mi to rapohurai kara-kara-ta ntuku' Atura Pue' to mpobahaka manusia' ngkai jeko'.
13ដ្បិតអ្នកណាគ្មានចិត្ដមេត្ដាករុណា ព្រះជាម្ចាស់ក៏នឹងវិនិច្ឆ័យទោសអ្នកនោះដោយឥតមេត្ដាករុណាដែរ។ អ្នកមានចិត្ដមេត្ដាករុណា មិនខ្លាចព្រះអង្គវិនិច្ឆ័យទោសឡើយ។
13Apa' tauna to uma ria ahi' -na hi doo-na, Pue' mpai' mpohuku' -i hante uma ria ahi' -na. Aga hi tauna to ma'ahi' hi doo-na, Pue' wo'o mpai' mpopohiloi-i ahi' -na hi eo pehukua'.
14បងប្អូនអើយប្រសិនបើមានម្នាក់ពោលថាខ្លួនមានជំនឿ តែមិនប្រព្រឹត្ដអំពើល្អទេ តើមានប្រយោជន៍អ្វី? តើជំនឿនេះអាចធ្វើអោយគេទទួលការសង្គ្រោះបានឬ?
14Ompi' -ku hawe'ea! Napa-mi-hawo kalaua-na ane ta'uli' mepangala' -ta hi Pue', pai' po'ingku-ta uma mpotuku' konoa-na. Ha tebahaka-ta mpai' ngkai huku' jeko' -ta ane hewa toe-wadi pepangala' -tae? Uma-e'!
15ប្រសិនបើបងប្អូនប្រុស ឬ ស្រីណាម្នាក់ គ្មានសម្លៀកបំពាក់បិទបាំងខ្លួន និង គ្មានម្ហូបអាហារបរិភោគរាល់ថ្ងៃ
15Rapa' -na ria hadua ompi' -ta to mparaluu pohea, pai' uma wo'o hono' pongkoni' -na butu eo-na.
16ហើយមានម្នាក់ ក្នុងចំណោមបងប្អូន ពោលទៅគាត់ថា «សូមអញ្ជើញទៅដោយសុខសាន្ដ សូមអោយបានក្ដៅស្រួល សូមបរិភោគអោយបានឆ្អែត!» តែមិនអោយអ្វីៗដែលគេត្រូវការ តើពាក្យទាំងនេះមានប្រយោជន៍អ្វី?
16Napa-mi-hawo kalaua-na ane ta'uli' -ki hewa toi: "Pelompehi momako'! Kusarumaka moheai lompe' -ko pai' ngkoni' mpebohui-moko!" Hiaa' ane uma-i tawai' napa to naparaluu, napa-mi-hawo kalaua-nae?
17រីឯជំនឿវិញក៏ដូច្នោះដែរ ប្រសិនបើគ្មានការប្រព្រឹត្ដអំពើល្អទេ ជំនឿនោះស្លាប់តែម្ដង!
17Wae wo'o hante pepangala' -ta: ane ta'uli' mepangala' -ta hi Pue', pai' po'ingku-ta uma mpotuku' konoa-na, batua-na mepangala' mara-ta-wadi. Pepangala' to hewa toe, hewa pae to lopa'-- uma ria ihi-na.
18ប្រសិនបើមានម្នាក់ពោលថាៈ អ្នកឯងមានជំនឿ រីឯខ្ញុំ ខ្ញុំប្រព្រឹត្ដអំពើល្អ។ សូមបង្ហាញជំនឿរបស់អ្នកដែលឥតមានការប្រព្រឹត្ដអំពើល្អអោយខ្ញុំមើលមើល៍ នោះខ្ញុំនឹងបង្ហាញអោយអ្នកឃើញជំនឿរបស់ខ្ញុំ ដោយអំពើល្អដែលខ្ញុំបានប្រព្រឹត្ដ។
18Meka' ria mpai' to mpo'uli' hewa toi: "To hadua ncarumaka hi pepangala' -na, to hadua ncarumaka hi kalompe' po'ingku-na." Hiaa' aku' mpo'uli': uma-ko bisa mpopohiloi-a pepangala' -nu tetu-e ane uma lompe' po'ingku-nu. Aga aku', ngkai po'ingku-ku to lompe', kupopohiloi-koko karia-na wo'o pepangala' -ku hi Pue'.
19អ្នកជឿថាព្រះជាម្ចាស់មានតែមួយព្រះអង្គ ត្រឹមត្រូវហើយ ក៏ប៉ុន្ដែពួកអារក្សក៏ជឿដូច្នេះដែរ ហើយថែមទាំងភ័យញាប់ញ័រទៀតផង។
19Ha tapangala' kahadudua-na-wadi Alata'ala-e? Makono moto tetu. Aga ane tetu-wadi, uma hono'! Bangku' seta-hawoe', rapangala' wo'o-rawo kahadudua-na-wadi Alata'ala. Toe pai' moridi' -ra nakeni eka' -ra.
20ឱមនុស្សឥតប្រាជ្ញាអើយ! ជំនឿដែលគ្មានការប្រព្រឹត្ដអំពើល្អ ជាជំនឿឥតបានការអ្វីទាំងអស់ តើអ្នកចង់យល់ទេ!
20Wojo lia-ta ompi' ane ta'uli' hono' -mi mepangala' mara-wadi hi Alata'ala hante uma ria po'ingku-ta to lompe'. Uma ria tuju-na pepangala' to hewa tetu.
21លោកអប្រាហាំជាបុព្វបុរសរបស់យើងបានសុចរិត ដោយសារអំពើដែលលោកប្រព្រឹត្ដ គឺលោកបានយកអ៊ីសាកជាកូនទៅដាក់នៅលើអាសនៈ ដើម្បីថ្វាយជាយញ្ញបូជា។
21Kiwoi tutura-na Abraham: Alata'ala mpotarima-i napomonoa' -i hi poncilo-na sabana po'ingku-na, apa' Abraham mpotonu Ishak ana' -na hi Alata'ala hi lolo watu pontunua pepuea'.
22អ្នកឃើញទេ ជំនឿរបស់លោកបានរួមជាមួយអំពើដែលលោកប្រព្រឹត្ដ ហើយអំពើដែលលោកប្រព្រឹត្ដ ធ្វើអោយជំនឿបានពេញលក្ខណៈ
22Hi tutura tohe'e, monoto-mi tahilo: pepangala' -na Abraham incana hi po'ingku-na. Jadi', ma'ala-mi ta'uli' po'ingku-na toe mpakaroli' pepangala' -na.
23ស្របតាមសេចក្ដីដែលមានចែងទុកក្នុងគម្ពីរថា «លោកអប្រាហាំជឿលើព្រះជាម្ចាស់ ហើយព្រះអង្គប្រោសលោកអោយបានសុចរិត ដោយយល់ដល់ជំនឿនេះ» លោកក៏មានឈ្មោះថាជាមិត្ដសំឡាញ់របស់ព្រះជាម្ចាស់ដែរ។
23Jadi', madupa' -mi lolita Buku Tomoroli' to mpo'uli': "Abraham mepangala' hi Alata'ala, pai' ngkai pepangala' -na toe, Alata'ala mpo'uli' kamonoa' -na hi poncilo-na." Toe pai' rahanga' -i bale-na Alata'ala.
24ដូច្នេះ បងប្អូនឃើញថាព្រះជាម្ចាស់ប្រោសមនុស្សអោយបានសុចរិត ដោយសារអំពើល្អដែលគេប្រព្រឹត្ដ គឺមិនត្រឹមតែដោយសារជំនឿប៉ុណ្ណោះទេ។
24Monoto-mi tahilo kanapomonoa' -ra Alata'ala tauna to lompe' po'ingku-ra, uma wule' mepangala' mara-wadi.
25នាងរ៉ាហាប់ជាស្ដ្រីពេស្យាក៏បានសុចរិត ដោយសារអំពើដែលនាងប្រព្រឹត្ដដែរ ព្រោះនាងបានទទួលពួកអ្នកនាំសារអោយស្នាក់នៅ ហើយអោយគេចាកចេញទៅវិញ តាមផ្លូវមួយផ្សេងទៀត។
25Wae wo'o tutura-na Rahab, tobine to uma tumotoa gau' -na owi. Ba hangkuja dua tantara to Yahudi rahubui hilou mopadaso' hi ngata bali', pai' Rahab toe-imi to mpopehani-ra hi tomi-na pai' natulungi-ra malai ntara ohea ntani' -na. Ngkai po'ingku-na to lompe' toe-mi pai' alaa-na rapohewa tauna to monoa' -i.
26រូបកាយដែលគ្មានវិញ្ញាណជារូបកាយស្លាប់យ៉ាងណា ជំនឿដែលគ្មានការប្រព្រឹត្ដអំពើល្អ ក៏ជាជំនឿស្លាប់យ៉ាងនោះដែរ។
26Jadi', hewa woto to uma inohaa', ta'uli' mate-imi. Wae wo'o pepangala' -ta, ane uma incana hi po'ingku-ta, hibali mate, uma ria kalaua-na.