1¶ Whakarongo, e aku tamariki, ki te whakaako a te matua, tahuri mai hoki kia matauria ai nga whakaaro mohio.
1हे मेरा छोराहरू, आफ्नो बाबुको शिक्षाहरूमा ध्यान देऊ अनि तिमीहरूले ती शिक्षाहरू बुझ्ने छौ।
2He pai hoki te kupu mohio ka hoatu nei e ahau ki a koutou, kaua taku ture e whakarerea.
2म तिमीलाई गहिरो ज्ञान दिन्छु। मैले दिएको यो शिक्षा तिमीले नत्याग।
3He tama ano hoki ahau ki toku papa, a he ngawari, he mea kotahi e matenuitia ana e toku whaea.
3एक समयमा म पनि मेरो पिताको एउटा छोरा थिएँ अनि मेरी आमाको प्रिय सानो केटो थिएँ, उनको एउटै मात्र छोरो।
4I whakaako ano ia i ahau, i mea ki ahau, Puritia aku kupu e tou ngakau; kia mau ki aku whakahau, a e ora koe.
4अनि मेरो बाबुले मलाई यी सब कुराहरू सिकाउनु भयो। उहाँले मलाई भन्नु भयो, “मैले भनेका कुराहरू याद गर, मेरा आज्ञाहरू पालन गर, तब तिमी जीवित रहनेछौ।
5Whaia mou te whakaaro nui, whaia mou te matauranga; kaua e wareware ki tera, kaua hoki e neke atu i nga kupu a toku mangai.
5ज्ञान र समझ-शक्तिलाई प्राप्त गर। मेरो अर्तीलाई नबिर्सनु अनि मैले दिएको शिक्षाहरूलाई अस्वीकार नगर्नु।
6Kaua ia e whakarerea, a mana koe e tiaki; arohaina ia, a mana koe e mau ai.
6ज्ञानलाई नत्याग, ज्ञानलाई प्रेम गर, तब ज्ञानले तिम्रो रक्षा गर्नेछ।
7Ko te whakaaro nui te tino mea; no reira whaia mau te whakaaro nui; a i ou whiwhinga katoa, kia whiwhi koe ki te matauranga.
7सबभन्दा महत्वपूर्ण कुरो नै ज्ञान हो। तिमीले ज्ञान प्राप्त गर्न आँफूसँग भएको सबै बेच।
8Whakanuia ia, a mana koe ka kake ai; ka whakahonore ia i a koe ki te awhitia e koe.
8ज्ञानलाई सम्मान गर अनि यसैले तिमीलाई महान बनाउँने छ। ज्ञानलाई अँगाल यसले तिमी मा सम्मान ल्याउनेछ।
9Ka homai e ia he pare ataahua ki tou mahunga, ka potaea ano koe e ia ki te karauna whakapaipai.
9उसले तिम्रो शिरमाथि महिमाको माला लगाई दिन्छ अनि तिमीलाई महिमामय शिरपेचले सुगोभित पार्छे।
10Whakarongo, e taku tama, maharatia aku kupu, a he maha nga tau e ora ai koe.
10हे मेरा छोरा, त्यो मैले दिएको शिक्षा सुन अनि तिमीले लामो जीवन जीउने छौ।
11He mea whakaako koe naku ki te ara o te whakaaro nui; he mea arahi koe naku i nga ara o te tika.
11म तिमीलाई ज्ञानको बाटोको शिक्षा दिइरहेको छु। अनि मैले तिमीलाई सोझोबाटोमा डोर्याइरहेको छु
12Ka haere koe, e kore ou takahanga e whakakikitia mai; ki te rere koe, e kore koe e tutuki.
12जब तिमी अघि बढछौ, तिम्रो खुट्टा जालमा पर्ने छैन अनि जब तिमी दगुर्छौ तिमीलाई ठेस लाग्ने छैन।
13Kia mau ki te ako, kaua e tukua atu; matapoporetia iho, ko tou oranga hoki ia.
13अर्तीलाई समातिराखू अनि यसलाई जान नदेऊ। यसमाथि नजर राख किनभने ऊ तिम्रो जीवन हो।
14¶ Kaua e haere i te ara o te hunga kino, kaua hoki e takahia te huarahi o te hunga he.
14दुष्ट मानिसहरूको बाटो नकुल्च अनि दुष्ट मानिसहरूको मार्गमा नहिड।
15Anga ke ake, kaua e tika na reira; peka ake i taua ara, haere tonu atu.
15यसलाई त्याग। यसलाई काटेर पनि नजाऊ! त्यसलाई तिम्रो पिठ्यूँ फर्काई देऊ अनि टाढा हिँड।
16E kore hoki ratou e moe ki te kore e oti tetahi mahi he ma ratou; riro rawa to ratou moe, ki te kahore tetahi tangata e hinga i a ratou.
16दुष्ट मानिसहरू दुष्टयाई नगरी सुत्न सक्तैनन्। जब सम्म कसैलाई नोक्सान पुर्याउँदैनन तिनीहरू निदाँउ नै सक्तैनन।
17No te kino hoki te taro e kainga ana e ratou, no te nanakia te waina e inumia ana e ratou.
17किनभने तिनीहरू त सबै पाप कर्मबाट नै जीवन निर्बाह गर्छन् र पाशविक कमाईबाट मद्य पिउँछन् कारण पाप तथा खराब कर्म गर्न त तिनीहरूको निम्ति खानु पिउनु जत्तिकै स्वभाविक हो।
18Ko te huarahi ia o te hunga tika, koia ano kei te marama e whiti ana, a ka neke haere tonu ake tona marama, a taea noatia te tino ra.
18तर धर्मको बाटो चाँहि सूर्यको प्रभात किरण झैं हुन्छ जसले मध्यान्न सम्म प्रकाश बढाउँदै जान्छ।
19Ko te ara o te hunga kino, me he pouri; e kore ratou e mohio ki te mea i tutuki ai ratou.
19दुष्टहरूको चाल अत्त्यन्तै अन्धकारमय हुन्छ र दुष्ट मानिसले जान्दैन कि कहाँ उसले ठक्कर खाँन्छ।
20¶ E taku tama, tahuri ki aku kupu; anga mai tou taringa ki aku korero.
20हे मेरा छोरा, मेरा कुराहरू सुन्। मैले के भन्छु ध्यान दिएर सुन्।
21Kei kotiti ke enei i ou kanohi; puritia i waenganui o tou ngakau.
21ती कुराहरूलाई सदा आफ्नो मनमा राख र तिनीहरूलाई आफ्नो सामने बाट टाढा नराख।
22He oranga enei mo te hunga e kitea ai, he rongoa mo o ratou kikokiko katoa.
22मेरो शिक्षाहरूले तिनीहरूलाई जीवन दिन्छ जसले यसलाई पालन गर्छ अनि मेरा वचनहरूले शरीरमा तन्दूरूस्ती दिन्छ।
23Kia pau ou mahara ki te tiaki i tou ngakau; no reira hoki nga putanga o te ora.
23सबभन्दा महत्वपूर्ण कुरो के हो भने तिमीले सोच्नु पर्ने कुराहरूमा तिमी अत्यन्तै होशियारी हुनु पर्छ। किनभने तिम्रो मन तिम्रो जीवनको स्रोत हो।
24Whakarerea te mangai whanoke, kia matara rawa i a koe nga ngutu tutu.
24तिम्रो मुखबाट मिथ्यापूर्ण शब्दहरू निस्कन नदेऊ। झूटो नबोल।
25Kia hangai tonu te titiro whakamua a ou kanohi; kia titiro ou kamo ki mua tonu i a koe.
25तिम्रा आँखाहरू अघि सधैं मार्ग सोझो रहोस् र आँखाको पलकले सधैं अघि नै ताकिरहेको होस्।
26Whakatikaia te huarahi o ou waewae, kia u ano hoki ou ara katoa.
26तिमी हिडेको मार्गलाई राम्ररी हेर अनि तिमीले गरेका सबै कुरामा सुरक्षित हुनेछौ।
27Kaua e peka ki matau, ki maui; kia anga ke tou waewae i te kino.
27दाहिने अथवा देब्रे नफर्क, तिम्रो खुट्टाहरूलाई गल्ती मार्गमा जानबाट रोक।