1¶ A, no ka tata ratou ki Hiruharama, ka tae ki Petapaki, ki Maunga Oriwa, ka tonoa atu e Ihu nga akonga tokorua,
1A keď sa priblížili k Jeruzalemu a prišli do Betfágy, k Olivovému vrchu, vtedy poslal Ježiš dvoch učeníkov
2Ka mea ia ki a raua, Haere ki te kainga e anga mai ana ki a korua; na ka kite tonu korua i tetahi kaihe e here ana me tana kuao: wetekia, ka arahi mai ki ahau.
2a povedal im: Iďte do mestečka, ktoré je tu pred vami, a hneď najdete oslicu, priviazanú, a osliatko s ňou; odviažte ich a priveďte ku mne.
3A, ki te whai kupu tetahi tangata ki a korua, ki atu, E mea ana te Ariki ki a raua mana; na ka tukua tonutia mai raua e ia.
3A keby vám niekto niečo povedal, poviete, že ich Pán potrebuje, ale že ich hneď pošle.
4I meinga tenei katoa hei whakarite mo te kupu a te poropiti, i mea ai,
4A to všetko sa stalo, aby sa naplnilo to, čo bolo povedané skrze proroka, ktorý povedal:
5Mea atu ki te tamahine o Hiona, Na, ko tou kingi e haere mai na ki a koe, he ngakau mahaki tona, e noho ana i runga i te kaihe, i te kuao hoki, i te tama a te kaihe.
5Povedzte dcére Siona: Hľa, tvoj Kráľ ti ide, tichý, jazdiac na oslici a na osľati podrobenej jarmu.
6Na haere ana nga akonga, meatia ana ta Ihu i mea ai ki a raua.
6A učeníci odišli a urobili, jako im rozkázal Ježiš,
7Arahina mai ana te kaihe me te kuao, wharikitia ana ki runga o raua kakahu, a noho ana ia ki runga.
7a priviedli oslicu aj osľa, položili na ne svoje rúcha a na tie ho vysadili.
8A he nui rawa te hui ki te whariki i o ratou kakahu ki te ara; ko etahi i tapahi manga mai i nga rakau, a wharikitia ana ki te ara.
8A väčšina zástupu prestierali svoje rúcha na cestu, a zase iní sekali letorasty so stromov a stlali na cestu,
9Ko nga mano i haere i mua, me te hunga i haere i muri, kei te karanga, kei te mea, Ohana ki te Tama a Rawiri: Ka whakapaingia tenei e haere mai nei i runga i te ingoa o te Ariki; Ohana i runga rawa.
9a zástupy, ktoré išly pred ním, a ktoré išly za ním, kričaly a hovorily: Hosanna v Synovi Dávidovom! Požehnaný, ktorý prichádza v mene Pánovom! Hosanna na výsostiach!
10A, no ka uru ia ki Hiruharama, ka oho katoa te pa, ka mea, Ko wai tenei?
10A keď vošiel do Jeruzalema, vzbúrilo sa celé mesto, a všetko hovorilo: Kto je toto?
11Ka mea te mano, Ko Ihu tenei, ko te poropiti o Nahareta o Kariri.
11A zástupy vravely: Toto je Ježiš, ten prorok z Galilejského Nazareta.
12¶ A ka tomo a Ihu ki te temepara o te Atua, na peia katoatia ana e ia te hunga e hoko mai ana, e hoko atu ana i roto i te temepara, turakina ake nga tepu a nga kaiwhakawhitiwhiti moni, me nga nohoanga o te hunga hoko kukupa,
12A Ježiš vošiel do chrámu Božieho a vyhnal všetkých predávajúcich a kupujúcich v chráme a stoly peňazomencom poprevracal i stolice tých, ktorí predávali holubov,
13A ka mea ki a ratou, Kua oti te tuhituhi, Ka kiia toku whare he whare inoi; heoi kua oti nei te mea e koutou hei ana mo nga kaipahua.
13a povedal im: Je napísané: Môj dom sa bude volať domom modlitby, ale vy ste ho urobili pelešou lotrov.
14A i haere mai ki a ia ki roto ki te temepara nga matapo me nga kopa; a whakaorangia ake ratou e ia.
14A pristúpili k nemu slepí a chromí v chráme, a uzdravil ich.
15No te kitenga ia o nga tohunga nui, o nga karaipi i nga mea whakamiharo i meatia e ia, i nga tamariki hoki e karanga ana i te temepara, e mea ana, Ohana ki te Tama a Rawiri; ka riri ratou,
15Ale keď videli najvyšší kňazi a zákonníci tie prepodivné veci, ktoré činil, a deti, že kričia v chráme a hovoria: Hosanna v Synovi Dávidovom! hnevali sa
16Ka mea ki a ia, E rongo ana koe ki ta enei e mea nei? Ka mea a Ihu ki a ratou, Ae ra; kiano koutou i kite noa, Pumau tonu i a koe te whakamoemiti a te waha o nga kohungahunga, o nga mea ngote u?
16a povedali mu: Čuješ, čo títo hovoria? A Ježiš im povedal: Áno. Či ste nikdy nečítali, že z úst nemluvniat a tých, ktorí požívajú prsia, pripravil si si chválu?
17A ka mahue ratou i a ia, haere ana ia ki waho o te pa, ki Petani; a moe ana i reira.
17A zanechajúc ich vyšiel z mesta do Betánie a tam prenocoval.
18¶ Na, i te ata, i a ia e hoki ana ki te pa, ka hiakai ia.
18Keď potom za včasrána zase išiel do mesta, zlačnel.
19A, i tona kitenga i tetahi piki i te taha o te ara, ka haere ia ki taua rakau, heoi kihai i kitea tetahi mea i runga, he rau anake; ka mea ia ki te rakau, Kei whai hua koe a ake ake. A maroke tonu ake te piki.
19A vidiac jeden fík pri ceste išiel k nemu, ale nenašiel na ňom ničoho, iba lístie a povedal mu: Nech sa nikdy viac neurodí z teba ovocia až na veky! A fík naskutku vyschnul.
20A, no te kitenga o nga akonga, ka miharo, ka mea, I peheatia i hohoro ai te maroke o te piki nei?
20A keď to videli učeníci, divili sa a hovorili: Jako naskutku vyschnul fík!
21Na ka whakahoki a Ihu, ka mea ki a ratou, He pono taku e mea nei ki a koutou, Me he whakapono to koutou, kahore i ruarua te whakaaro, e kore e meatia e koutou ko tenei anake i meatia nei ki te piki, engari ahakoa mea noa koutou ki tenei maunga, Kia ranga atu koe, kia whakataka ki te moana; ka meatia.
21A Ježiš odpovedal a riekol im: Ameň vám hovorím, že keby ste mali vieru a nepochybovali by ste, nie len to s tým fíkom vykonáte, ale aj keby ste povedali tomuto vrchu: Zdvihni sa a hoď sa do mora! stane sa,
22Ko nga mea katoa hoki e tono ai koutou ina inoi, ki te whakapono, ka riro i a koutou.
22a všetko, za čokoľvek by ste veriac prosili na modlitbe, dostanete.
23¶ A, ka tae ia ki roto ki te temepara, ka haere mai nga tohunga nui me nga kaumatua o te iwi, i a ia ano e ako ana, a ka mea, Tena koa te mana i meatia ai enei mea e koe? na wai i hoatu tenei mana ki a koe?
23A keď prišiel do chrámu a učil, pristúpili k nemu najvyšší kňazi a starší ľudu a povedali: Jakou mocou činíš tieto veci? A kto ti dal tú moc?
24Na ka whakahoki a Ihu, ka mea ki a ratou, Maku e ui ki a koutou kia kotahi kupu, ki te korerotia e koutou ki ahau, maku hoki e korero ki a koutou te mana i mea ai ahau i enei mea.
24A Ježiš odpovedal a riekol im: I ja sa vás opýtam na jednu vec; keď mi ju poviete, potom vám i ja poviem, akou mocou činím tieto veci.
25Ko te iriiringa a Hoani, no hea koia? no te rangi, no nga tangata ranei? A ka korerorero ratou ki a ratou ano, ka mea, Ki te mea tatou, No te rangi; e mea mai ia ki a tatou, Ha, he aha koutou te whakapono ai ki a ia?
25Krst Jánov odkiaľže bol, z neba a či z ľudí? A oni rozmýšľali sami u seba hovoriac: Keď povieme: Z neba, povie nám: Prečo ste mu tedy neuverili?
26A, ki te mea tatou, No nga tangata; ka wehi tatou i te mano; ki ta ratou katoa hoki he poropiti a Hoani.
26A keď povieme: Z ľudí, bojíme sa zástupu, lebo všetci majú Jána jako proroka.
27Na ka whakahoki ratou ki a Ihu, ka mea, Kahore matou e mohio. Na ko tana meatanga ki a ratou, E kore ano e korerotia e ahau ki a koutou te mana i mea ai ahau i enei mea.
27A odpovedali Ježišovi a riekli: Nevieme. Vtedy im aj on povedal: Ani ja vám nepoviem, akou mocou činím tieto veci.
28¶ Na e pehea ana to koutou whakaaro? Tokorua nga tama a tetahi tangata; a ka haere ia ki to mua, ka mea, E tama, haere ki te mahi aianei ki taku mara waina.
28No, čo sa vám zdá? Nejaký človek mal dvoch synov. A pristúpil k prvému a povedal: Dieťa, idi, pracuj dnes v mojej vinici!
29Na ka whakahoki ia, ka mea, Kahore ahau e pai: otira i muri iho ka puta ke tona whakaaro a haere ana.
29A on odpovedal a riekol: Nechcem. Ale neskoršie ľutoval a išiel.
30A ka haere mai ia ki te tuarua, ka pera ano tana kupu. No ka whakahoki tera, ka mea, E kara, ka haere ahau: a kihai i tae.
30A pristúpiac k druhému povedal mu to isté. A ten odpovedal a riekol: Idem, pane; ale neišiel.
31Ko wai o taua tokorua i mea i ta tona matua i pai ai? Ka mea ratou ki a ia, Ko to mua. Ka mea a Ihu ki a ratou, He pono taku e mea nei ki a koutou, Ko nga pupirikana me nga wahine kairau e tika ana i mua i a koutou ki te rangatiratanga o te Atua.
31Ktorýže z tých dvoch učinil vôľu otcovu? Povedali mu: Ten prvý. A Ježiš im povedal: Ameň vám hovorím, že publikáni a smilnice vás predchádzajú do kráľovstva Božieho.
32I haere hoki a Hoani ki a koutou ra te ara o te tika, a kihai koutou i whakapono ki a ia: tena ko nga pupirikana me nga wahine kairau i whakapono ki a ia: ko koutou ia, i to koutou kitenga, kihai i puta ke o koutou whakaaro i muri, kihai i whaka pono ki a ia.
32Lebo prišiel k vám Ján cestou spravedlivosti, a neuverili ste mu, ale publikáni a smilnice mu uverili. A vy ste to videli, ale ani neskoršie ste toho neľutovali, aby ste mu boli uverili.
33¶ Whakarongo ki tetahi atu kupu whakarite: Tera tetahi rangatira whare i whakato i te mara waina, a taiepatia ana a taka noa, keria ana e ia te takahanga waina i roto, hanga ana tetahi whare tiketike, tukua ana e ia ki nga kaimahi, a haere ana ia ki tawhiti:
33Počujte iné podobenstvo: Bol človek-hospodár, ktorý vysadil vinicu, ohradil ju plotom, vykopal v nej preš, vystavil vežu, dal ju do prenájmu vinárom a odcestoval.
34A, no ka tata te po hua, ka tonoa e ia ana pononga ki nga kaimahi, ki te tiki i ona hua.
34A keď sa priblížil čas ovocia, poslal svojich sluhov k vinárom vziať jeho ovocie.
35Na ka mau nga kaimahi ki ana pononga, whiua ana tetahi, whakamatea ana tetahi, a akina ana tetahi ki te kohatu.
35Ale vinári schopili jeho sluhov a ktorého nabili, ktorého zabili a ktorého kameňovali.
36Na ka tonoa ano e ia etahi atu pononga, he tokomaha atu i o mua: heoi i peratia ano ratou.
36Opät poslal iných sluhov, viacerých ako tých prvých, a urobili im to isté.
37Na, muri rawa iho, ka tono ia i tana tama ki a ratou, i mea ia, E hopohopo ratou ki taku tama.
37Naposledy k nim poslal svojeho syna povediac: Budú sa hanbiť a ostýchať môjho syna.
38No te kitenga ia o nga kaimahi i te tama, ka mea ki a ratou ano, Ko te tangata tenei mona te kainga; tena, tatou ka whakamate i a ia, ka tango i tona kainga.
38Ale vinári, keď videli syna, povedali medzi sebou: Toto je dedič; poďte, zabime ho, a podržme si sami jeho dedičstvo.
39Na ka maru ratou ki a ia, maka ana ki waho o te mara waina, a whakamatea iho.
39A schopiac ho vyhodili z vinice a zabili.
40Na, ina tae te rangatira o te mara waina, ka peheatia e ia aua kaimahi?
40Tedy keď prijde pán vinice, čo urobí tým vinárom?
41Ka mea ratou ki a ia, Pouriuri ana aianei tana whakangaro i taua hunga whakarihariha; a ka tukua te mara waina ki etahi atu kaimahi, ki te hunga e tukua ai ki a ia nga hua i nga po hua.
41Povedali mu: Zlostníkov, zle ich zahubí a vinicu dá do prenájmu iným vinárom, ktorí mu budú oddávať ovocie svojimi časy.
42Ka mea a Ihu ki a ratou, Kiano koutou i kite noa i roto i nga karaipiture, ko te kohatu i kapea e nga kaihanga, kua meinga tenei hei mo te kokonga: na te Ariki tenei, he mea whakamiharo hoki ki o tatou kanohi?
42Ježiš im povedal: Či ste nikdy nečítali v písmach: Kameň, ktorý zavrhli stavitelia, práve ten sa stal uholnou hlavou. Od Pána sa to stalo a je to divé v našich očiach?
43Koia ahau ka mea nei ki a koutou, Ka tangohia te rangatiratanga o te Atua i a koutou, a ka hoatu ki tetahi iwi, e puta ai nga hua o taua rangatiratanga.
43Preto vám hovorím, že bude odňaté od vás kráľovstvo Božie a bude dané národu, ktorý bude donášať jeho ovocie.
44Ko te tangata e hinga ki runga ki tenei kohatu, na mongamonga ana ia: ki te taka ia taua kohatu ki runga ki tetahi, na ngotangota noa ia me he puehu.
44A ten, kto padne na ten kameň, rozrazí sa, a na koho by padnul, toho rozdrtí.
45A, ka rongo nga tohunga nui me nga Parihi ki ana kupu whakarite, ka mohio mo ratou ana korero.
45A keď počuli najvyšší kňazi a farizeovia tie jeho podobenstvá, poznali, že hovoril o nich,
46Na, i a ratou e whai ana kia hopukia ia, ka wehi i te mano, ki ta ratou hoki he poropiti ia.
46a hľadali ho jať, ale sa báli zástupov, lebo ho mali za proroka.