1Upraviť myšlienky srdca je vecou človeka, ale od Hospodina je odpoveď jazyka.
1Eb li cristian nequeßxcßûb ru cßaßru nequeßxbânu, abanan li Kâcuaß, aßan yal re ma teßxbânu li cßaßru nequeßxcßûb ru malaj ut incßaß.
2Všetky cesty človeka sú čistými v jeho očiach; ale ten, kto zpytuje duchov, je Hospodin.
2Eb li cristian nequeßxcßoxla nak us chixjunil li nequeßxbânu. Abanan, li Kâcuaß naxnau ma us malaj ut incßaß us li cuan saß lix cßaßuxeb.
3Uvaľ na Hospodina svoje diela, a tvoje myšlienky budú stáť pevne.
3Canab saß rukß li Dios chixjunil li cßaßru nacacßoxla xbânunquil. Ut aßan tâtenkßânk âcue re nak us tat-êlk riqßuin li cßaßru tâbânu.
4Hospodin učinil všetko pre samého seba, i bezbožného ku dňu zlého.
4Cuan xyâlal nak quixyîb li cßaßak re ru li Dios. Ut quixyîbeb ajcuiß li incßaß useb xnaßleb re nak teßroybeni lix tojbal lix mâqueb.
5Ohavnosťou je Hospodinovi každý vysokomyseľného srdca; keby si hneď vzal pomoc na pomoc, nebude bez trestu.
5Li Kâcuaß xicß narileb li nequeßxkßetkßeti ribeb. Relic chi yâl nak incßaß teßcanâk chi incßaß teßxtoj rix lix mâqueb.
6Milosťou a pravdou sa pokrýva neprávosť, a v bázni Hospodinovej leží múdrosť a sila odstúpiť od zlého.
6Riqßuin xbânunquil li yâl ut li châbilal naru nacuyeß li mâc. Ut riqßuin xqßuebal xlokßal li Kâcuaß naru xcanabanquil li mâusilal.
7Keď sa ľúbia Hospodinovi cesty človeka, upokojuje i jeho nepriateľov naproti nemu.
7Nak li Kâcuaß nacuulac chiru li cßaßru nequeßxbânu li cristian, aßan ajcuiß naqßuehoc reheb chixcßambaleb rib saß usilal riqßuineb li xicß nequeßiloc reheb.
8Lepšie málo v spravedlivosti ako množstvo dôchodkov v nespravedlivosti.
8Kßaxal us nak cuânk cßaßru âcue saß tîquilal, usta caßchßin ajcuiß, chiru nak cuânk nabal cßaßru âcue riqßuin balakßic.
9Srdce človeka vymýšľa svoju cestu; ale Hospodin riadi jeho krok.
9Eb li cristian nequeßxcßoxla li cßaßru nequeßxbânu. Abanan li Kâcuaß yal re ma teßxbânu malaj ut incßaß.
10Výpoveď Božia je na rtoch kráľových; preto v súde nech sa neprehrešia jeho ústa!
10Li rey moco xjunes ta naâtinac. Li Dios ban nayehoc re cßaßru naxbânu. Ut aßan narakoc âtin saß xyâlal.
11Váha a spravedlivé vážky sú Hospodinove; všetky kamene závažia sú jeho dielom.
11Li ani nabisoc chi tzßakal re ru, aßan naxbânu joß naraj li Kâcuaß. Ut li Kâcuaß naraj nak li cristian teßbisok chi tzßakal re ru.
12Ohavnosťou je kráľom činiť bezbožnosť, lebo spravedlivosťou stojí pevne trón.
12Incßaß us chokß reheb li rey xbânunquil li incßaß us xban nak riqßuin xbânunquil li tîquilal xakxôqueb lix cuanquileb.
13Záľubou kráľov sú rty spravedlivosti, a toho, kto hovorí pravdu, milujú.
13Eb li rey nequeßxra li ani nequeßxye li yâl ut nequeßsahoß saß xchßôleb riqßuineb li cuanqueb saß xyâlal.
14Prudký hnev kráľov hotoví poslovia smrti; ale múdry muž ho mieri.
14Li ani cuan xnaßleb incßaß tixchikß xjoskßil li rey xban nak cui teßxchikß xjoskßil, li rey naru naxtakla xcamsinquileb.
15Vo svetle tvári kráľovej je život, a jeho láskavosť je ako oblak jarného dažďa.
15Li rey naxbânu usilal reheb li nequeßxbânu li cßaßru naraj aßan. Chanchan li hab li naqßuehoc re li acuîmk chi kßanoc.
16Nadobudnúť múdrosti, oj, o koľko je to lepšie ako zlato! A nadobudnúť rozumnosti je výbornejšie nad striebro.
16Kßaxal us nak cuânk ânaßleb chiru nak cuânk nabal lâ biomal. Kßaxal us nak tâtau xyâlal chiru nak cuânk nabal lâ tumin.
17Hradskou cestou úprimných je odstúpiť od zlého; ten, kto ostríha svoju dušu, strežie svoju cestu.
17Li cßaßru nequeßxbânu li tîqueb xchßôl, aßan xcanabanquil li mâusilal. Ut nequeßxqßue retal chi us li cßaßru nequeßxbânu re nak teßxcol rix lix yußameb.
18Pred skrúšením chodí pýcha a pred pádom povyšovania sa ducha.
18Li ani naxkßetkßeti rib tâosokß. Ut li ani naxnimobresi rib tâcubsîk xcuanquil.
19Lepšie je byť poníženého ducha s pokornými ako deliť korisť s pyšnými.
19Kßaxal us nak takacubsi kib saß xyânkeb li nebaß chiru nak takanimobresi kib saß xyânkeb li cuanqueb xbiomal.
20Ten, kto pozoruje na slovo, najde dobré, a ten, kto sa nadeje na Hospodina, je blahoslavený.
20Li ani naxqßue saß xchßôl li naßleb li naqßueheß re, us tâêlk riqßuin li cßaßru naxbânu. Us xak re li ani naxcßojob xchßôl riqßuin li Kâcuaß.
21Ten, kto je múdreho srdca, volá sa rozumný, a sladkosť rtov pridáva naučenia.
21Li ani naxnau cßoxlac, “cuan xnaßleb” chanqueb re. Ut nequeßabin chiru xban nak naxnau âtinac chi châbil.
22Rozum je prameňom života tým, ktorí ho majú; ale kázňou bláznov je bláznovstvo.
22Li ani cuan xnaßleb naxtau xyußam chi junelic. Ut xqßuebal xnaßlebeb li incßaß nequeßxtau xyâlal, aßan mâcßaß aj e.
23Srdce múdreho spravuje rozumne jeho ústa a na jeho rty pridáva naučenia.
23Li ani cuan xnaßleb naxcßoxla chi us li cßaßru naxye. Ut li âtin li naxye na-abîc.
24Plástom medu sú ľúbezné reči, sladkosťou duši a lekárstvom kosti.
24Li châbil âtin, aßan chanchan li xyaßal cab. Sa xtzacanquil ut naxqßue xcacuilal li katibel.
25Niektorá cesta je priamou pred človekom; ale jej koniec cestami smrti.
25Cuanqueb li cuînk nequeßxcßoxla nak us li nequeßxbânu xjuneseb. Abanan li cßaßru nequeßxbânu, aßan ajcuiß li nacßamoc chak re li câmc saß xbêneb.
26Pracovitá duša pracuje sebe, lebo takého človeka pobádajú jeho ústa.
26Li ani natrabajic, natrabajic xban nak tzacânc naraj. Xban nak cuaßac naraj, cau nacßanjelac.
27Nešľachetný muž beliálov kope zlé, a na jeho rtoch je niečo jako spaľujúci oheň.
27Eb li incßaß useb xnaßleb junes mâusilal nequeßxcßoxla xbânunquil. Ra nanak cuiß li râtineb. Chanchan li xam.
28Prevrátený človek rozsieva svár, a pletichár rozlučuje priateľov.
28Li incßaß useb xnaßleb nequeßyoßoban plêt. Ut li ani namoloc âtin nequeßxqßueheb saß chßaßajquilal li ramîgueb rib.
29Ukrutný človek mámi a zvádza svojho blížneho a vedie ho cestou nie dobrou.
29Li ani najoskßoß saß junpât naxbalakßiheb li ras rîtzßin, ut naxcßameb chixbânunquil li incßaß us.
30Zažmuruje svoje oči vymýšľajúc všelijakú prevrátenosť, svierajúc svoje rty vykonáva zlé.
30Eb li incßaß useb xnaßleb nequeßxmutzß li ru nak nequeßoc chixcßoxlanquil chanru nak teßxbânu li mâusilal. Ut nequeßxcßux li reheb nak nequeßxbânu li mâusilal.
31Ozdobnou korunou sú šediny; najde sa na ceste spravedlivosti.
31Li ani natîx chi us, kßaxal lokß chokß re. Natîx chi us xban nak cuan saß tîquilal.
32Lepší ten, kto je pomalý do hnevu, ako silák, a kto panuje nad svojím duchom, ako ten, kto zaujal mesto.
32Kßaxal us nak cuânk âcuyum chiru nak cauhak âcuib. Ut kßaxal us nak tânau xcuybal âcuib chiru nak tâcuêchani junak tenamit.Eb li cuînk nequeßxsicß cßaßru teßxbânu riqßuin bûlic. Abanan li Dios, aßan yal re saß xbên chixjunil.
33Los sa hodí do lona; ale od Hospodina je všetok jeho súd.
33Eb li cuînk nequeßxsicß cßaßru teßxbânu riqßuin bûlic. Abanan li Dios, aßan yal re saß xbên chixjunil.