1A Achab mal sedemdesiat synov v Samárii. A Jehu napísal list a poslal ho do Samárie ku kniežatám Jizreela, ku starším a k tým, ktorí opatrovali synov Achabových, v ktorom bolo povedané:
1¶ Na e whitu tekau nga tama a Ahapa i Hamaria. Na ka tuhituhi pukapuka a Iehu, a unga ana e ia kia kawea ki Hamaria ki nga rangatira o Ietereere, ara ki nga kaumatua, a ki nga tangata nana i atawhai nga tama a Ahapa; i mea ia,
2A tak teraz hneď, ako prijde tento list k vám, pretože sú u vás synovia vášho pána, a pretože sú u vás i vozy i kone, a mesto je ohradené, a máte i zbraň,
2Na aianei, i te taenga atu ano o tenei pukapuka ki a koutou, i te mea kei a koutou na nga tama a to tatou ariki, a kei a koutou nga hariata me nga hoiho, me te pa kua oti te taiepa, me nga mea whawhai;
3nuž vidzte a vyberte najlepšieho a najspôsobnejšieho zo synov svojho pána a posaďte na trón jeho otca a bojujte za dom svojho pána.
3Tirohia e koutou te tangata pai, te tangata tika rawa o nga tama a to koutu ariki, ka whakanoho i a ia ki te torona o tona papa, ka whawhai mo te whare o to koutou ariki.
4Ale oni sa náramne báli a riekli: Hľa, už dvaja kráľovia neobstáli pred ním, akože obstojíme my?!
4Otiia i tino nui to ratou wehi, i mea hoki, Nana, kihai nga kingi tokorua ra i tu ki tona aroaro; na me pehea tatou ka tu ai?
5A tak poslal ten, ktorý bol nad domom a ktorý bol nad mestom, a starší a opatrovníci k Jehu-vovi s odkazom: Sme tvojimi služobníkmi, a učiníme všetko, čo nám rozkážeš. Neustanovíme za kráľa nikoho; učiň to, čo je dobré v tvojich očiach.
5Na ka unga tangata te rangatira o te whare, me te rangatira o te pa, nga kaumatua hoki, me te hunga nana i atawahi nga tamariki, ki a Iehu, hei mea, Ko matou nga mea katoa e whakahaua mai e koe; e kore matou e whakakingi i tetahi: mau e mea ta to u kanohi i whakapai ai.
6Vtedy napísal na nich list po druhé, v ktorom bolo napísané: Ak ste moji a poslúchate môj hlas, vezmite hlavy tých mužov, synov svojho pána, a prijdite ku mne zajtra o tomto čase do Jizreela. A tedy synov kráľových bolo sedemdesiat mužov, u veľmožov mesta, ktorí ich vychovávali.
6Na ka tuhituhi pukapuka ano ia ki a ratou, ka mea, Ki te mea kei ahau koutou, a ka rongo koutou ki toku reo, tangohia nga upoko o aua tangata, o nga tama a to koutou ariki, ka haere mai ki ahau ki Ietereere i tenei takiwa apopo. Na, ko nga tama a te kingi, ko tona whitu tekau tangata, i nga tangata nunui o te pa, nana ra ratou i whakatuputupu.
7A stalo sa, keď došiel list k nim, že vzali synov kráľových a zabili sedemdesiatich mužov a pokládli ich hlavy do košov a poslali k nemu do Jizreela.
7Na, i te taenga o taua pukapuka ki a ratou, ka mau ratou ki nga tama a te kingi, a patua iho, ara te whitu tekau tangata, whaowhina ano o ratou upoko ki te kete, a tukua ana ratou ki a ia ki Ietereere.
8Potom prišiel posol, oznámil mu a povedal: Doniesli hlavy synov kráľových. A riekol: Složte ich vo dve hromady pri vchode do brány až do rána.
8Na ka tae mai tetahi karere, ka korero kia i ai, Kua kawea mai e ratou nga upoko o nga tama a te kingi. Ano ra ko ia, Whakatakotoria kia rua nga puranga i te tomokanga o te kuwaha, a te ata ra ano.
9A stalo sa ráno, že vyšiel a zastál a povedal všetkému ľudu: Spravedliví ste. Hľa, ja som sa sprisahal proti svojmu pánovi a zabil som ho; ale kto pobil všetkých týchto?
9Na i te ata ka puta ia ki waho, ka tu, ka korero ki te iwi katoa, He tika koutou: nana, i whakatupu ahau i te he mo toku ariki, a patua iho ia e ahau: engari na wai enei katoa i whakamate?
10Nuž tedy vedzte, že nepadlo zo slova Hospodinovho na zem ničoho z toho, čo hovoril Hospodin proti domu Achabovmu; ale Hospodin učinil to, čo hovoril skrze svojho služobníka Eliáša.
10Na kia mohio, e kore e taka ki te whenua tetahi wahi o te kupu a Ihowa, i korero ai a Ihowa mo te whare o Ahapa: kua tutuki hoki i a Ihowa tana i korero ai, na tana pononga na Iraia.
11A tak pobil Jehu všetkých, ktorí boli pozostali domu Achabovmu v Jizreele, i všetkých jeho veľmožov i jeho známych i jeho kňazov, takže mu neponechal nikoho živého.
11Heoi patua ana e Iehu nga morehu katoa o te whare o Ahapa i Ietereere, ana tangata rarahi, ona hoa i matatau ai ia, me ana tohunga; a kore noa iho tetahi morehu ona i waiho e ia.
12Potom vstal a vošiel a odišiel do Samárie. A keď bol na ceste pri Bét-eked-haroim,
12Na whakatika ana ia, turia atu ana, a haere ana ki Hamaria. A i a ia i te whare kutikuti o nga hepara i te ara,
13našiel tam Jehu bratov Achaziáša, judského kráľa, a povedal: Kto ste vy? A oni odpovedali: Sme bratia Achaziášovi a ideme dolu navštíviť synov kráľových a synov kráľovnej.
13Ka tutaki a Iehu ki nga teina o Ahatia kingi o Hura, a ka mea, Ko wai koutou? Ano ra ko ratou, He teina matou no Ahatia: a e haere ana matou ki raro, ki te oha ki nga tama a te kingi, ki nga tama hoki a te kuini.
14Vtedy povedal: Chyťte ich živých! A chytili ich živých a pobili ich pri cisterne Bét-ekeda, štyridsiatich a dvoch mužov, ani neponechal niktorého z nich.
14Ano ra ko ia, Hopukia oratia ratou. Na hopukia oratia ana e ratou, a patua iho ki te rua i te whare kutikuti hipi, tona wha tekau ma rua tangata; kihai hoki tetahi o ratou i waiho e ia.
15A keď odišiel odtiaľ, našiel Jehonadába, syna Rechabovho, ktorý mu prichádzal oproti a pozdravil ho a povedal mu: Či je tvoje srdce úprimné, jako je moje srdce úprimné s tvojím srdcom? A Jehonadáb odpovedal: Je. Ak tedy je, hovorí, daj svoju ruku! A keď mu podal ruku, dal mu vysadnúť k sebe do voza.
15¶ Na, i tona haerenga atu i reira, ka tupono ia ki a Ionarapa, ki te tama a Rekapa, e haere ana mai ki te whakatau i a ia: heoi ka oha ki a ia, ka mea ki a ia, Kei te tika ranei tou ngakau, kei te rite ranei ki toku ngakau e mea nei ki tou ngakau? Ano ra ko Ionarapa, Kei te pena. Ki te mea ko te tikanga tena, homai tou ringa ki ahau. Na hoatu ana e ia tona ringa; a ka meinga e tera kia eke ki a ia ki runga ki te hariata.
16A povedal: Poď so mnou a vidz moju horlivosť za Hospodina. A viezli ho na jeho voze.
16Na ka mea tera, Haere mai taua, kia kite ai koe i toku ngakau nui ki a Ihowa. Heoi ka meinga ia kia rere i runga i tona hariata.
17A keď prišiel do Samárie, pobil všetkých, ktorí boli pozostali Achabovi v Samárii, až ho i vyhladil podľa slova Hospodinovho, ktoré hovoril Eliášovi.
17A, i tona taenga ki Hamaria, patua iho e ia te hunga katoa o Ahapa i mahue ki Hamaria, a poto noa ia i a ia; peratia ana me ta Ihowa kupu i korero ai ki a Iraia.
18Potom shromaždil Jehu všetok ľud a povedal im: Achab slúžil málo Bálovi, Jehu mu bude väčšmi slúžiť.
18Na ka huihuia te iwi katoa e Iehu, ka mea ia ki a ratou, He iti ta Ahapa mahi ki a Paara; ka nui atu ia ta Iehu mahi ki a ia.
19Preto teraz svolajte ku mne všetkých prorokov Bálových, všetkých, ktorí mu slúžia, i všetkých jeho kňazov, nech nikto nechýba, lebo mám veľkú obeť bitnú pre Bála; ktokoľvek by sa nedostanovil, nebude žiť. Ale Jehu to urobil v chytrosti, aby zahubil tých, ktorí slúžili Bálovi.
19Na karangatia aianei ki ahau nga poropiti katoa a Paara, ana tangata katoa, me ana tohunga katoa; kei ngaro tetahi: he whakahere nui hoki taku ki a Paara; ko te tangata e ngaro atu ana, e kore e ora. Otiia he mahi murere ta Iehu, kia whakangarom ia ai e ia nga tangata a Paara.
20Jehu povedal: Zasväťte Bálovi slávnosť. A vyhlásili ju.
20Na ka mea a Iehu, Whakatapua he huihui nui ki a Paara. Na karangatia ana e ratou.
21A Jehu rozposlal poslov po celom Izraelovi. A tak prišli všetci, ktorí slúžili Bálovi, takže nezostalo nikoho, kto by nebol prišiel. A keď vošli do domu Bálovho, naplnil sa dom Bálov od jedného konca až po druhý.
21Na ka unga tangata a Iehu puta noa i a Iharaira: a haere katoa mai ana nga tangata a Paara, kihai tetahi tangata i mahue, i kore te haere mai. Na haere ana ratou ki te whare o Paara, a kiki ana te whare o Paara i tetahi pito ki tetahi.
22Vtedy riekol tomu, ktorý bol nad šatňou: Vynes rúcho všetkým, ktorí slúžia Bálovi. A vyniesol im rúcha.
22Na ka mea atu ia ki te kaitiaki kakahu, Mauria mai he kakahu mo nga tangata katoa a Paara. Na mauria ana mai e ia he kakahu mo ratou.
23Potom vošiel Jehu a Jehonadáb, syn Rechabov, do domu Bálovho a povedal tým, ktorí slúžili Bálovi: Prehľadajte a vidzte, aby tu nebol s vami nikto zo služobníkov Hospodinových, krome samých tých, ktorí slúžia Bálovi.
23Na haere ana a Iehu raua ko Ionarapa tama a Rekapa ki te whare o Paara; a ka mea atu ia ki nga tangata a Paara, Rapua, tirohia, kei noho ki konei ki a koutou tetahi o nga tangata a Ihowa, engari ko nga tangata anake a Paara.
24A tak vošli, aby obetovali bitné obeti a zápaly. Ale Jehu si bol postavil vonku osemdesiat mužov, ktorým povedal: Muž, ktorému utečie niektorý z mužov, ktorých ja uvediem do vašich rúk, toho život bude za jeho život.
24Na haere ana ratou ki te mea i nga whakahere, i nga tahunga tinana. Na, tera kua whakaritea e Iehu ki waho etahi tangata mana, e waru tekau, a i mea ia, Ki te puta tetahi o nga tangata i kawea mai nei e ahau ki o koutou ringa, ko te tangata nana ia i tuku, ko tona matenga hei utu mo to tera matenga.
25A stalo sa, keď doobetoval zápalnú obeť, že povedal Jehu behúňom a vojvodcom: Vojdite, pobite ich, nech niktorý nevyjde! A pobili ich ostrím meča, a ta ich pometali behúni a vojvodcovia. Potom odišli až do mesta domu Bálovho
25Na, i te mutunga o tana whakahere i te tahunga tinana, ka mea a Iehu ki nga kaitiaki ratou ko nga rangatira, Haere ki roto, patua ratou; kei puta tetahi ki waho. Na patu iho e ratou ki te mata o te hoari; a maka ana ratou e nga kaitiaki ratou ko nga rangatira ki waho, a haere ana ratou ki te pa o te whare o Paara.
26a vypratali modly domu Bálovho a popálili to.
26Na whakaputaina ana e ratou nga whakapakoko o te whare o Paara, a tahuna ana ki te ahi.
27A sboriac roztrepali modlu Bálovu a rozbúrali aj dom Bálov a spravili z neho záchody, a je tak až do dnes.
27I wahia hoki e ratou te whakapakoko o Paara, i wahia ano te whare o Paara, a meinga ana hei whare paru a tae noa ki tenei ra.
28A tak vyhladil Jehu Bála z Izraela.
28Ko te whakamotitanga tenei a Iehu i a Paara i roto i a Iharaira.
29Len že od hriechov Jeroboáma, syna Nebátovho, ktorý spôsobil to, aby hrešil Izrael, neodstúpil Jehu, od zlatých teliat, od toho, ktoré bolo v Bét-ele a ktoré bolo v Dáne.
29¶ Ko nga hara ia o Ieropoama tama a Nepata i hara ai a Iharaira, kihai era i mahue i a Iehu te whai, ara nga kuao kau koura i Peteere, i Rana.
30Potom riekol Hospodin Jehu-vovi: Pretože si dobre vykonal to, čo je spravedlivé v mojich očiach, že si vykonal domu Achabovmu všetko, čo bolo v mojom srdci, budú ti sedieť synovia štyroch pokolení na tróne Izraelovom.
30Na ka mea a Ihowa ki a Iehu, Kua pai nei tau, kua mahia e koe te tika ki toku aroaro, a kua meatia e koe ki te whare o Ahapa rite tonu ki nga mea katoa i toku ngakau, na e wha nga whakatupuranga o au tama e noho ki te torona o Iharaira.
31Ale Jehu nepozoroval na to, aby chodil v zákone Hospodina, Boha Izraelovho, celým svojím srdcom, neodstúpil od hriechov Jeroboáma, ktorý spôsobil to, aby hrešil Izrael.
31Otiia kihai a Iehu i aro nui ki te haere i runga i te ture a Ihowa, a te Atua o Iharaira, kihai i mahue i a ia nga hara o Ieropoama i hara ai a Iharaira.
32V tých dňoch započal Hospodin utínať z Izraela, a porazil ich Hazael, vo všetkých krajoch Izraelových,
32I aua ra ka timata a Ihowa te tapahi i nga taha o Iharaira: i patua hoki ratou e Hataere i nga rohe katoa o Iharaira;
33od Jordána smerom na východ slnka, celú zem Gileáda, zem Gádovu, Rúbenovu a Manassesovu, od Aroera, ktoré leží pri potoku Arnone, i Gileád i Bázan.
33I Horano atu whaka te rawhiti, ko te whenua katoa o Kireara, ko nga Kari, ko nga Reupeni, ko nga Manahi; i Aroere atu, i te awa o Aranono, ara a Kireara, a Pahana.
34A ostatné deje Jehu-vove a všetko, čo robil i všetka jeho udatnosť, či nie je to napísané v knihe letopisov kráľov Izraelových?
34Na, ko era atu meatanga a Iehu me ana mahi katoa, me ana mahi toa katoa, kahore ianei i tuhituhia ki te pukapuka o nga meatanga o nga ra o nga kingi o Iharaira?
35A tak ľahol Jehu a ležal so svojimi otcami, a pochovali ho v Samárii, a kraľoval Jehoachaz, jeho syn, miesto neho.
35Na ka moe a Iehu ki ona matua, a tanumia iho ki Hamaria. A ko tana tama, ko Iehoahata te kingi i muri i a ia.
36A dní ktoré kraľoval Jehu nad Izraelom, bolo dvadsaťosem rokov, kraľoval v Samárii.
36A ko nga ra i kingi ai a Iehu ki a Iharaira i Hamaria e rua tekau ma waru nga tau.