Slovakian

Maori

Jeremiah

44

1Slovo, ktoré sa stalo k Jeremiášovi o všetkých Židoch, ktorí bývali v Egyptskej zemi, ktorí bývali v Migdole a Tachpanchese, v Nofe a v zemi Patrose, povediac:
1¶ Ko te kupu i puta mai ki a Heremaia mo nga Hurai katoa e noho ana i te whenua o Ihipa, e noho ana i Mikitoro, i Tahapanehe, i Nopo, i te whenua hoki o Patoro; i mea ia,
2Takto hovorí Hospodin Zástupov, Bôh Izraelov: Vy ste videli všetko to zlé, ktoré som uviedol na Jeruzalem i na všetky mestá Júdove, a hľa, dneska sú púšťou, a niet v nich obyvateľa
2Ko te kupu tenei a Ihowa o nga mano, a te Atua o Iharaira: Kua kite koutou i te kino katoa i takina mai nei e ahau ki runga ki Hiruharama, ki nga pa katoa hoki o Hura; na, i tenei ra he ururua ratou, kahore hoki he tangata e noho ana i reira;
3pre ich nešľachetnosť, ktorú páchali, aby ma popudzovali k hnevu chodiac kadiť a slúžiť iným bohom, ktorých neznali ani oni ani vy ani vaši otcovia.
3Mo ta ratou kino i mahia e ratou hei whakapataritari i ahau, i to ratou haerenga ki te tahu whakakakara, a ki te mahi ki nga atua ke, kihai nei ratou i mohio, ratou, koutou ranei, o koutou matua ranei.
4A posielal som k vám všetkých svojich služobníkov prorokov vstávajúc skoro za rána a posielajúc znova a znova a hovoril som: Nože nerobte tej ohavnej veci, ktorú nenávidím!
4He ahakoa ra, i unga atu e ahau aku pononga katoa, nga poropiti, ki a koutou, maranga wawe ana ahau ki te unga i a ratou; i mea ahau, Kaua ra e mahia tenei mea whakarihariha e kino nei ahau.
5Ale neposlúchli ani nenaklonili svojho ucha, aby sa boli navrátili od svojej nešľachetnosti a aby nekadili iným bohom.
5Otiia kihai ratou i rongo, kihai hoki i tahuri mai o ratou taringa, kihai i hoki mai i to ratou kino, ara i te tahu whakakakara ki nga atua ke.
6Preto sa vyliala moja prchlivosť a môj hnev a horel po mestách Júdových a po uliciach Jeruzalema, a tak sú obrátené na púšť a na pustinu, jako to vidieť dnešného dňa.
6Koia i ringihia atu ai toku weriweri, toku riri, ngiha tonu ki nga pa o Hura, ki nga ara hoki o Hiruharama; na he ururua ratou, he tuhea, koia ano tenei inaianei.
7A tak teraz takto hovorí Hospodin, Bôh Zástupov, Bôh Izraelov: Prečo vy robíte veľké zlo proti svojim dušiam, aby ste si vyťali muža i ženu, dieťa i kojenca zprostred Júdu, aby ste si neponechali zbytku
7Mo reira ko te kupu tenei inaianei a Ihowa, a te Atua o nga mano, a te Atua o Iharaira; He aha koutou i mahi ai i tenei kino nui mo o koutou wairua, ka hatepe atu i a koutou, i nga tane, i nga wahine, i te kohungahunga, i te mea ngote u, i roto i a Hura, a kore iho he toenga o koutou e mahue?
8popudzujúc ma k hnevu dielami svojich rúk kadiac iným bohom v Egyptskej zemi, do ktorej ste vošli, aby ste tam pohostínili, aby ste si vyťali a aby ste boli na zlorečenstvo a na potupu medzi všetkými národami zeme?
8I a koutou i whakapataritari na i ahau ki nga mahi a o koutou ringa, i a koutou ka tahu whakakakara nei ki nga atua ke i te whenua o Ihipa, kua haere atu na koutou ki reira noho ai, e hatepea atu ai koutou, e waiho ai koutou hei kanga, hei ingoa kino i roto i nga iwi katoa o te whenua.
9Či ste zabudli na nešľachetnosti svojich otcov a na nešľachetnosti kráľov Júdových a na nešľachetnosti jeho žien a na svoje nešľachetnosti a na nešľachetnosti svojich žien, ktoré páchali v zemi Júdovej a po uliciach Jeruzalema?
9Kua wareware ranei koutou ki te kino o o koutou matua, ki te kino o nga kingi o Hura, ki te kino hoki o a ratou wahine, ki o koutou na kino, ki te kino hoki o a koutou wahine i mahia nei e ratou ki te whenua o Hura, ki nga ara hoki o Hiruharama?
10Nie sú zdrtení ešte ani do tohoto dňa ani sa neboja ani nechodia v mojom zákone ani v mojich ustanoveniach, ktoré som predložil vám i vašim otcom.
10Taea noatia tenei ra kahore ano ratou i whakaiti i a ratou, kahore ano i wehi, kahore i haere i runga i taku ture, i runga i aku tikanga i hoatu e ahau ki to koutou aroaro, ki te aroaro hoki o o koutou matua.
11Preto takto hovorí Hospodin Zástupov, Bôh Izraelov: Hľa, obraciam svoju tvár proti vám na zlé, a síce na to, aby som vyťal všetkého Júdu.
11Mo reira ko te kupu tenei a Ihowa o nga mano, a te Atua o Iharaira: Nana, ka anga ke atu toku mata i a koutou mo te kino, he hatepe i a Hura katoa.
12A vezmem zbytok Júdov, tých, ktorí obrátili svoju tvár, aby vošli do Egyptskej zeme, aby tam pohostínili, a pohynú všetci, padnú v Egyptskej zemi; pohynú mečom a hladom od malého až do veľkého, pomrú mečom a hladom a budú na kliatbu, na zdesenie a na zlorečenstvo a na potupu.
12Na ka mau ahau ki nga morehu o Hura, kua maro nei o ratou mata ki te haere ki te whenua o Ihipa, ki reira noho ai, a ka poto ratou katoa; ka hinga ratou ki te whenua o Ihipa; ka pau ratou i te hoari, i te hemokai; ka mate ratou, mai i te iti ki te rahi, i te hoari, i te hemokai: a ka waiho ratou hei kanga, hei miharotanga, hei kohukohutanga, hei ingoa kino.
13A navštívim neprávosť na tých, ktorí bývajú v Egyptskej zemi, jako som navštívil na Jeruzaleme, mečom, hladom a morom.
13No te mea ka whiua e ahau te hunga e noho ana i te whenua o Ihipa, ka rite ki taku whiunga i Hiruharama ki te hoari, ki te hemokai, ki te mate uruta:
14A neujde nikto, ani nepozostane zbytku Júdovmu z tých, ktorí vošli pohostíniť tam, v Egyptskej zemi, aby sa potom navrátili do zeme Júdovej, po ktorej v túžbe pozdvihujú svoju dušu, aby sa ta navrátili a bývali tam. Ale sa nenavrátia, iba tí, ktorí ujdú.
14Na ka kore tetahi o nga morehu o Hura i haere nei ki te whenua o Ihipa noho ai e mawhiti, e toe, hei hoki ki te whenua o Hura, ki te wahi e hiahia nei ratou kia hoki ki reira noho ai: na e kore tetahi e hoki ko te hunga anake e mawhiti atu.
15Vtedy odpovedali Jeremiášovi všetci mužovia, ktorí vedeli, že ich ženy kadia iným bohom, i všetky ženy, ktoré tam stály, veľké shromaždenie i všetok ľud, ktorí bývali v Egyptskej zemi, v Patrose, a riekli:
15¶ Na katahi nga tangata katoa i mohio kua tahu whakakakara a ratou wahine ki nga atua ke, nga wahine katoa hoki e tu mai ana, he nui te huihui, me te iwi katoa hoki e noho ana i te whenua o Ihipa, i Patoro, ka whakahoki ki a Heremaia, ka mea,
16Čo do veci, ktorú si nám hovoril v mene Hospodinovom, neposlúchneme ťa,
16Na, mo te kupu kua korerotia nei e koe ki a matou i runga i te ingoa o Ihowa, e kore matou e rongo ki a koe.
17ale istotne vykonáme každé slovo, ktoré vyšlo z našich úst, a budeme kadiť kráľovnej neba a lievať jej liate obeti, jako sme robievali my a naši otcovia, naši kráľovia a naše kniežatá po mestách Júdových a po uliciach Jeruzalema, a tak sme sa vše nasýtili chleba a mali sme sa dobre a nevideli sme ničoho zlého.
17Engari ka tino mahi matou i nga mea katoa i puaki i o matou mangai, ka tahu whakakakara ki te kuini o te rangi, ka riringi ano i nga ringihanga ki a ia, ka pera me ta matou, me ta o matou matua, me ta o matou kingi, me ta o matou rangatira i nga pa o Hura, i nga ara o Hiruharama: i makona hoki matou i reira i te kai, i pai hoki matou, a kihai i kite i te he.
18Ale odvtedy, odkedy sme prestali kadiť kráľovnej nebies a liať jej liate obeti, máme všetkého nedostatok a hynieme od meča a hladu.
18Otiia no te mutunga o ta matou tahu whakakakara ki te kuini o te rangi, o ta matou ringihanga i nga ringihanga ki a ia, kua kore nga mea katoa, i a matou, a poto iho matou i te hoari, i te hemokai.
19A keď kadíme kráľovnej nebies a lejeme jej liate obeti - vravely ženy -, či jej azda robíme koláče bez vedomia svojich mužov vyobrazujúc ju a lejúc jej liate obeti?
19A, i a matou i tahu whakakakara ai ki te kuini o te rangi, i riringi ai hoki i nga ringihanga ki a ia, e ngaro ana ranei a matou tane i a matou e hanga ana i nga keke nana, hei karakia ki a ia; i a matou hoki i riringi ai i nga ringihanga mana?
20Na to povedal Jeremiáš všetkému ľudu, mužom i ženám, a všetkému ľudu, ktorí mu to odpovedali, a riekol:
20¶ Katahi a Heremaia ka korero ki te iwi katoa, ki nga tane, ki nga wahine, ki te iwi katoa ano nana taua kupu whakautu ki a ia, ka mea,
21Či to nebolo práve to kadenie, ktoré ste kadili po mestách Júdových a po uliciach Jeruzalema, vy i vaši otcovia, vaši kráľovia i vaše kniežatá i ľud zeme, na ktoré sa rozpamätal Hospodin, a ktoré vstúpilo na jeho srdce.
21Ko te whakakakara i tahuna ra e koutou ki nga pa o Hura, ki nga ara hoki o Hiruharama, e koutou, e o koutou matua, e o koutou kingi, e o koutou rangatira, e te iwi hoki o te whenua, kihai ianei ena mea i maharatia e Ihowa, kihai ianei i puta ake ki tona ngakau?
22A nemohol už Hospodin ďalej niesť pre nešľachetnosť vašich skutkov, pre ohavnosti, ktoré ste páchali, a preto je vaša zem obrátená v púšť a desnú pustinu a v zlorečenstvo, takže niet v nej obyvateľa, jako to vidieť tohoto dňa.
22A te ahei a Ihowa te whakamanawanui tonu i te kino o a koutou hanga, i nga mea whakarihariha i mahia e koutou; heoi kua ururua to koutou whenua, kua waiho hei miharotanga, hei kohukohutanga, te ai te tangata hei noho, koia ano tenei inaianei.
23Preto, že ste kadili a preto, že ste hrešili proti Hospodinovi a nepočúvali ste na hlas Hospodinov a nechodili ste v jeho zákone a v jeho ustanoveniach ani v jeho svedoctvách, preto prišlo na vás toto zlé, jako je tomu tohoto dňa.
23No te mea kua tahu koutou i te whakakakara, kua hara hoki ki a Ihowa, a kihai i rongo ki te reo o Ihowa, kihai hoki i haere i runga i tana ture, i runga i ana tikanga, i runga i ana whakaatu; mo reira i tutaki ai tenei he ki a koutou, koia ano t enei inaianei.
24Potom ešte povedal Jeremiáš všetkému ľudu a všetkým tým ženám: Počujte slovo Hospodinovo, všetok Júda, ktorí ste v Egyptskej zemi!
24I mea atu ano a Heremaia ki te iwi katoa, ki nga wahine katoa hoki, Whakarongo ki te kupu a Ihowa, e Hura katoa i te whenua o Ihipa nei:
25Takto hovorí Hospodin Zástupov, Bôh Izraelov: Vy i vaše ženy ste hovorili svojimi ústami a svojimi rukami ste doplnili povediac: Istotne splníme svoje sľuby, ktoré sme sľúbili, že budeme kadiť kráľovnej nebies a že jej budeme lievať liate obeti. A tak tedy, vy ženy, len plňte snažne svoje sľuby a vykonať vykonajte svoje sľuby!
25Ko te kupu tenei a Ihowa o nga mano, a te Atua o Iharaira; e ki ana ia: Ko koutou, me a koutou wahine, kua korero o koutou mangai, kua rite ano i o koutou ringa te kupu, Ka mahia marietia e matou a matou kupu taurangi i korerotia e matou, kia ta hu whakakakara ki te kuini o te rangi, kia riringi i nga ringihanga ki a ia: tena whakaungia a koutou kupu taurangi, mahia hoki a koutou kupu taurangi.
26Preto počujte slovo Hospodinovo, všetok Júda, ktorí bývate Egyptskej zemi! Hľa, prisahám na svoje veľké meno, hovorí Hospodin, že nebude viacej menované moje meno ústami niktorého muža Júdovho, ktorý by povedal: Ako že žije Pán Hospodin, v celej zemi Egyptskej.
26Mo reira whakarongo ki te kupu a Ihowa, e Hura katoa e noho nei i te whenua o Ihipa: Nana, kua oatitia e ahau toku ingoa nui, e ai ta Ihowa, e kore toku ingoa e whakahuatia a muri ake nei e te mangai o tetahi tangata o Hura i te whenua katoa o I hipa, e kore e kiia, E ora ana te Ariki, a Ihowa.
27Hľa, budem bdieť nad nimi na zlé a nie na dobré, a budú hynúť všetci mužovia Júdovi, ktorí sú v Egyptskej zemi, mečom a hladom, dokiaľ i nepohynú docela.
27Nana, kei te tirotiro ahau i a ratou mo te kino, ehara i te mea hei pai: a, ko nga tangata katoa o Hura i te whenua o Ihipa, ka poto i te hoari, i te hemokai hoki, a moti noa ratou.
28A tí, ktorí uniknú meču, navrátia sa z Egyptskej zeme do zeme Júdovej, v malom počte. A tak poznajú, všetok ostatok Júdov, ktorí prišli do Egyptskej zeme, aby tam pohostínili, čie slovo bude stáť, či moje a či ich.
28A, ko nga morehu i te hoari, ka hoki atu i te whenua o Ihipa ki te whenua o Hura, he hunga torutoru; a ka mohio nga morehu katoa o Hura i haere nei ki te whenua o Ihipa noho ai, ko ta wai kupu e tu, ko taku ranei, ko ta ratou ranei.
29A toto vám bude znamením, hovorí Hospodin, že navštívim na vás vaše hriechy na tomto mieste, aby ste poznali, že istotne budú stáť moje slová proti vám na zlé.
29A ko te tohu tenei ki a koutou, e ai ta Ihowa, ka whiua koutou e ahau ki tenei wahi, kia mohio ai koutou ka mau tonu aku kupu ki te kino mo koutou.
30Takto hovorí Hospodin: Hľa, vydám faraona Chofru, egyptského kráľa, do ruky jeho nepriateľov a do ruky tých, ktorí hľadajú jeho dušu, jako som vydal Cedekiáša, judského kráľa, do ruky Nabuchodonozora, babylonského kráľa, jeho nepriateľa a toho, ktorý hľadal jeho dušu.
30Ko te kupu tenei a Ihowa, Nana, ka hoatu e ahau a Parao Hopara kingi o Ihipa ki te ringa o ona hoariri, ki te ringa hoki o te hunga e whai ana kia whakamatea ia; ka rite ano ki taku hoatutanga i a Terekia kingi o Hura ki te ringa o Nepukareha ki ngi o Papurona, o tona hoariri i whai nei kia whakamatea ia.