1A Abimelech, syn Jerubbálov, odišiel do Sichema k bratom svojej matky a hovoril im i všetkej čeľadi domu otca svojej matky povediac:
1¶ Na ka haere a Apimereke tama a Ierupaara ki Hekeme ki nga tungane o tona whaea, a ka korero ki a ratou, ki te hapu katoa ano hoki o te whare o te papa o tona whaea, ka mea,
2Hovorte, prosím, v uši všetkým predným mužom mesta Sichema: Čo vám je lepšie: či aby panovali nad vami sedemdesiati mužovia, všetko to synovia Jerubbálovi, a či aby nad vami panoval jeden muž? A budete pamätať, že ja som vaša kosť a vaše telo.
2Tena, ki atu ki nga taringa o nga tangata katoa o Hekeme, Ko tehea te mea pai ki a koutou, ko nga tangata e whitu tekau, ko nga tama katoa a Ierupaara, hei kingi mo koutou, kia kotahi ranei te tangata hei kingi mo koutou? Kia mahara hoki he wheua ahau no koutou, he kikokiko no koutou.
3Vtedy hovorili bratia jeho matky o ňom v uši všetkých popredných mužov Sichema všetky tie slová. A ich srdce sa naklonilo postúpiť za Abimelechom, lebo vraveli: Je náš brat.
3Na ka korerotia e nga tungane o tona whaea enei kupu katoa mona ki nga taringa o nga tangata katoa o Hekeme, a ka anga o ratou ngakau ki te aru i a Apimereke; i mea hoki ratou, Ko to tatou teina ia.
4A dali mu sedemdesiat šeklov striebra z domu Bál-beríta, za ktoré si najal Abimelech zaháľčivých mužov odvážlivých, ktorí ho nasledovali.
4Na ka homai e ratou ki a ia etahi hiriwa, e whitu tekau, i roto i te whare o Paaraperiti, a ka utua e Apimereke ki aua mea etahi tangata wairangi, he hunga hikaka, a aru ana ratou i a ia.
5A prijdúc do domu svojho otca do Ofry povraždil svojich bratov, synov Jerubbálových, sedemdesiat mužov, na jednom kameni. A pozostal iba Jotám, syn Jerubbálov, najmladší, lebo sa bol schoval.
5Na ka haere ia ki te whare o tona papa ki Opora, a patua iho e ia ona tuakana, ona teina, nga tama a Ierupaara, e whitu tekau nga tangata, i runga i te kohatu kotahi; otiia i mahue a Iotama te tama whakaotinga a Ierupaara; i piri hoki ia.
6Potom sa shromaždili všetci mužovia Sichema i celý dom Millo a odíduc ustanovili Abimelecha za kráľa pri dube stĺpa, ktorý je v Sicheme.
6Na ka huihui nga tangata katoa o Hekeme, ratou ko te whare katoa o Miro, a ka haere, ka mea i a Apimereke hei kingi, ki te oki i te pou i Hekeme.
7A keď to oznámili Jotámovi, odišiel a postavil sa na temene vrchu Gerizíma a pozdvihnúc svoj hlas volal a povedal im: Počujte ma, mužovia Sichema, a nech vás počuje Bôh!
7¶ A ka korerotia ki a Iotama, na ka haere ia, a tu ana i runga i te tihi o Maunga Keritimi; na ka ara tona reo, ka karanga, ka mea ki a ratou, Whakarongo mai ki ahau, e nga tangata o Hekeme, kia whakarongo ai te Atua ki a koutou.
8Raz boly odišly stromy pomazať nad sebou kráľa a povedaly olive: Kraľuj nad nami!
8I haere nga rakau ki te whakawahi i tetahi kingi mo ratou, a ka mea ki te oriwa, Ko koe hei kingi mo matou.
9Ale oliva im povedala: Či ja opustím tučnotu, ktorú ctia vo mne i Bôh i ľudia, a pojdem, aby som sa klátila nad stromami?
9Na ka mea te oriwa ki a ratou, Kia whakarerea koia e ahau toku momonatanga, taku mea i whai kororia ai te Atua, te tangata, a kia haere ki runga i nga rakau tiwhaiwhai ai?
10A stromy povedaly fíku: Poď ty a kraľuj nad nami!
10Na ka mea nga rakau ki te piki, Haere mai hei kingi mo matou.
11Ale fík im odpovedal: Či azda opustím svoju sladkosť a svoje výborné ovocie a pojdem, aby som sa klátil nad stromami?
11Ano ra ko te piki ki a ratou, Kia whakarerea koia e ahau toku reka me oku hua pai, a kia haere ki runga i nga rakau tiwhaiwhai ai?
12Potom povedaly stromy viniču: Nože poď ty, kraľuj nad nami!
12Katahi ka mea nga rakau ki te waina, Haere mai koe hei kingi mo matou.
13Ale aj vinič im povedal: Či azda nechám tak svoju vínnu šťavu, ktorá obveseľuje i Boha i ľudí, a pojdem, aby som sa klátil nad stromami?
13Na ka mea te waina ki a ratou, Kia whakarerea koia e ahau toku waina e whakahari nei i te Atua, i te tangata, a kia haere ki runga i nga rakau tiwhaiwhai ai?
14Naposledy riekly všetky stromy bodliaku: Poď tedy ty, kraľuj nad nami!
14Na ka mea nga rakau katoa ki te taraheke, Haere mai hei kingi mo matou.
15A bodliak povedal stromom: Ak ma naozaj pomazujete za kráľa nad sebou, poďte, utečte sa do mojej tône. Ale ak nie, vtedy nech vyjde oheň z bodliaka a strávi cedry Libanona!
15Na ka mea te taraheke ki nga rakau, Ki te mea he pono ta koutou whakawahi i ahau hei kingi mo koutou, haere mai ki raro ki toku taumarumarutanga iho okioki ai, a ki te kahore, kia puta atu he ahi i roto i te taraheke hei kai i nga hita o Repanon a.
16A tak teraz jestli ste učinili podľa pravdy a úprimnosti, že ste ustanovili Abimelecha za kráľa a jestli ste dobré učinili s Jerubbálom a s jeho domom a jestli ste mu učinili podľa zásluhy jeho rúk,
16Na ki te mea he pono, he tika, ta koutou mahi, i a koutou i mea nei i a Apimereke hei kingi, ki te pai hoki ta koutou mahi ki a Ierupaara ratou ko tona whare, ki te mea hoki i rite ki nga mahi a ona ringa ta koutou i mea ai ki a ia;
17lebo môj otec bojoval za vás a vystavil svoj život nebezpečenstvu a vytrhol vás z ruky Madiana;
17Na toku papa hoki i whawhai a koutou whawhai, a taruke ana ki te mate; a ora ake koutou i te ringa o Miriana:
18ale vy ste dnes povstali na dom môjho otca a povraždili ste jeho synov, sedemdesiatich mužov, na jednom kameni a ustanovili ste Abimelecha, syna jeho dievky, za kráľa nad mužmi Sichema, lebo je váš brat,
18Na kua whakatika nei koutou i tenei ra ki te whare o toku papa, a patua iho ana tama, e whitu tekau tangata, ki runga ki te kohatu kotahi, a meinga ana a Apimereke, tama a tana pononga wahine hei kingi mo nga tangata o Hekeme, no te mea ko to ko utou teina ia;
19a tedy ak ste učinili podľa pravdy a úprimnosti s Jerubbálom i s jeho domom tohoto dňa, radujte sa Abimelechovi, a nech sa aj on raduje vám.
19Na ki te mea he pono, he tika, ta koutou i mea ai ki a Ierupaara ratou ko tona whare i tenei ra, kia hari ki a Apimereke, kia hari hoki ia ki a koutou.
20A jestli nie, vtedy nech vyjde oheň z Abimelecha a nech strávi mužov Sichema i dom Millo, a tiež nech vyjde oheň z mužov Sichema a z domu Millo a nech strávi Abimelecha!
20Ki te kahore ia kia puta he ahi i a Apimereke hei kai i nga tangata o Hekeme, ratou ko te whare o Miro; kia puta hoki he ahi i nga tangata o Hekeme, i te whare hoki o Miro, hei kai a Apimereke.
21Potom sa dal Jotám na útek a ujdúc prišiel do Béra a býval tam bojac sa Abimelecha, svojho brata.
21Na ko te rerenga i rere ai a Iotama, haere ana ki Peere, a noho ana i reira i te wehi o tona tuakana, o Apimereke.
22A Abimelech vladáril nad Izraelom tri roky.
22¶ A e toru nga tau o Apimereke e kawana ana i a Iharaira,
23A Bôh poslal zlého ducha medzi Abimelecha a medzi mužov Sichema. A mužovia Sichema stali sa nevernými Abimelechovi,
23Na ka unga e te Atua he wairua kino hei wehe i a Apimereke ratou ko nga tangata o Hekeme; a ka mahi tinihanga nga tangata o Hekeme ki a Apimereke.
24aby prišla ukrutnosť, spáchaná na sedemdesiatich synoch Jerubbálových, na súd, a aby sa ich krv vzložila na Abimelecha, ich brata, ktorý ich povraždil, i na mužov Sichema, ktorí posilnili jeho ruky, aby povraždil svojich bratov.
24He mea mo te tukinotanga i nga tama e whitu tekau a Ierupaara kia eke mai, kia utaina o ratou toto ki runga ki to ratou teina, ki a Apimereke, nana nei ratou i patu; ki runga ano hoki i nga tangata o Hekeme nana nei i whakakaha ona ringa i patua ai ona tuakana, ona teina.
25A mužovia Sichema mu postavili úkladníkov hore na vrchoch, ktorí olúpili každého, kto išiel popri nich tou cestou. A oznámilo sa to Abimelechovi.
25Na ka whakanohoia e nga tangata o Hekeme he kaiwhanga mona ki nga tihi o nga maunga, a pahuatia ana e ratou te hunga katoa i puta ki a ratou i te ara; a ka korerotia ki a Apimereke.
26A prišiel Gál, syn Ebedov, i jeho bratia a prešli do Sichema. A mužovia Sichema složili v ňom svoju nádej.
26Na ka haere mai a Kaara tama a Epere ratou ko ona teina, a ka tae atu ki Hekeme; na ka whakawhirinaki nga tangata o Hekeme ki a ia.
27A vyjdúc na pole oberali svoje vinice a tlačili a spravili veselú slávnosť chválorečenia a vojdúc do domu svojho boha jedli a pili a zlorečili Abimelechovi.
27Na ka haere ratou ki te mara, a whakiia ana nga hua o a ratou mara waina, takahia ana; na ka tuku hakari ratou, a ka haere ki te whare o to ratou atua, ka kai, ka inu, a kohukohua ana e ratou a Apimereke.
28A Gál, syn Ebedov, povedal: Kto je Abimelech? A čo je Sichem, aby sme mu slúžili? Či nie je synom Jerubbálovým a Zebúl jeho úradníkom? Slúžte mužom Chamora, otca Sichemovho! A prečo by sme mu my mali slúžiť?
28I mea ano a Kaara tama a Epere, Ko wai a Apimereke, ko wai hoki a Hekeme e mahi ai tatou ki a ia? ehara ianei ia i te tama a Ierupaara? ko Tepuru hoki tana kaiwhakahauhau? me mahi koutou ki nga tangata a Hamora, a te papa o Hekeme: engari he aha tatou ka mahi ai ki a ia?
29Oj, aby dal ktosi tento ľud do mojej ruky, odstránil by som Abimelecha: A povedal o Abimelechovi: Rozmnož svoje vojsko a vyjdi!
29Na me i pai te Atua ki tenei iwi ki raro ki toku ringa! ina kua peia e ahau a Apimereke. Katahi ia ka mea ki a Apimereke, Whakanuia tou ope, puta mai hoki.
30A keď počul Zebúl, vladár mesta, slová Gála, syna Ebedovho, rozhneval sa.
30A, no te rongonga o Tepuru rangatira o te pa ki nga kupu a Kaara tama a Epere, ka mura tona riri.
31A poslal poslov k Abimelechovi ľstivo s odkazom: Hľa, Gál, syn Ebedov, a jeho bratia prišli do Sichema. A hľa, búria mesto proti tebe.
31Na ka tono puku ia i etahi tangata ki a Apimereke hei me, Ko Kaara tama a Epere tenei, ratou ko ona teina, kua tae mai ki Hekeme; a kei te whakatutehu ratou i te pa kia tu atu ki a koe.
32Preto teraz vstaň, zober sa vnoci ty i ľud, ktorý je s tebou, a úklaď v poli.
32Na reira whakatika i te po, a koe me au tangata, ka takoto tauwhanga ai i te parae.
33A bude: skoro ráno, keď bude vychádzať slnko, vstaneš a uderíš na mesto, a hľa, on i ľud, ktorý je s ním, pojdú von proti tebe, a ty mu urobíš podľa toho, čo najde tvoja ruka.
33A ka whiti te ra i te ata, ka maranga wawe koe, ka huaki ki te pa: a ka puta ia, ratou ko ana tangata ki te whawhai ki a koe, mau e mea ki a ia tau e kite ai.
34Vtedy vstal Abimelech i všetok ľud, ktorý bol s ním, vnoci a úkladili Sichemu, rozdelení vo štyri skupiny.
34Na ko te whakatikanga ake o Apimereke ratou ko ana tangata katoa i te po, a e wha o ratou matua i takoto tauwhanga ai mo Hekeme.
35A Gál, syn Ebedov, vyšiel a postavil sa pri dveriach brány mesta, a Abimelech vstal i ľud, ktorý bol s ním, z úkladu.
35A ka puta atu a Kaara tama a Epere, ka tu i te tomokanga ki te kuwaha o te pa: na kua whakatika ake a Apimereke ratou ko ana tangata i te pehipehi.
36A keď videl Gál ľud, povedal Zebúlovi: Hľa, tamto schádza ľud s temien vrchov. Na čo mu povedal Zebúl: Tôňu vrchov vidíš, ktorá sa ti zdá, jako čo by to boli ľudia.
36A, i te kitenga o Kaara i aua tangata, ka mea ia ki a Tepuru, Nana, he tangata e heke mai ra i nga tihi o nga maunga. Na ka mea a Tepuru ki a ia, Ko te ata o nga maunga tau e kite na, me te mea he tangata.
37Ale Gál zase prehovoril a povedal: Hľa, naozaj ľudia schádzajú s návršia zeme, a jeden oddiel ide sem od cesty dubu Planetárov.
37Na ka korero ano a Kaara, ka mea, Nana, titiro ki te hunga e heke mai ra ma waenganui o te whenua! kotahi hoki tera matua e haere mai ra i te ara i te oki o Meonenimi.
38Vtedy mu povedal Zebúl: Kde sú teraz tvoje ústa, ktorými si povedal: Kto je Abimelech, aby ste mu slúžili? Či nie je to ten istý ľud, ktorým si opovrhoval? Nože vyjdi teraz a bojuj proti nemu!
38Na ka mea a Tepuru ki a ia, Kei hea ra tou mangai i mea ra koe, Ko wai a Apimereke, e mahi ai tatou ki a ia? ehara ianei tenei i te iwi i whakahaweatia ra e koe? Na haere atu inaianei ki te whawhai ki a ia.
39A Gál vyšiel pred mužmi Sichema a bojoval proti Abimelechovi.
39Na ka haere a Kaara i te aroaro o nga tangata o Hekeme ki te whawhai ki a Apimereke.
40Ale bol premožený, a Abimelech ho prenasledoval, a on utekal pred ním, a mnoho ich padlo zabitých, a padali až po dvere brány.
40Na ka whaia ia e Apimereke, a rere ana ia i tona aroaro, a he tokomaha i hinga, i patua, a te tomokanga ra ano o te kuwaha.
41A Abimelech býval v Arume, a Zebúl zahnal Gála i jeho bratov, takže nesmeli bývať v Sicheme.
41Na ka noho a Apimereke ki Aruma: a ka peia a Kaara ratou ko ona teina e Tepuru, kei noho ki Hekeme.
42A stalo sa na druhý deň, že ľud vyšiel na pole, a oznámili to Abimelechovi.
42A i te aonga ake ka puta atu nga tangata ki te parae; a ka korerotia e ratou ki a Apimereke.
43Vtedy pojal ľud a rozdelil ho na tri skupiny a úkladil na poli. A keď uvidel, že hľa, ľud ozaj ide von z mesta, povstal na nich a zbil ich.
43Na ka mau ia ki nga tangata, a wehea ana e ia kia toru nga matua, a ka tauwhanga i te parae. A ka kite ia, na, kua puta mai te iwi i roto i te pa, ka whakatika ia ki a ratou a patua iho.
44A stalo sa to tak, že Abimelech i skupiny, ktoré boly s ním, vtrhnúc rozložili sa pri meste a stáli pri dveriach brány mesta, a druhé dve skupiny sa vrhly na všetkých tých, ktorí boli na poli, a pobili ich.
44I kokiri hoki a Apimereke ratou ko ana ngohi, a tu ana i te tomokanga ki te kuwaha o te pa: a kokiri ana nga ngohi e rua ki te hunga katoa i te parae, a patua iho.
45A Abimelech bojoval proti mestu celý ten deň a zaujal mesto a ľud, ktorý bol v ňom, povraždil. A rozboriac mesto posial ho soľou.
45A whakapaua ana e Apimereke taua ra ki te whawhai ki te pa, a horo ana te pa i a ia, patua iho hoki nga tangata katoa i roto; na wahia ana e ia te pa, ruia iho ki te tote.
46A keď to počuli všetci mužovia veže Sichema, vošli do hradu, do domu boha Beríta.
46A, no te rongonga o nga tangata katoa o te pourewa o Hekeme, ka haere ratou ki roto ki te taumaihi o te whare o te atua, o Periti.
47A bolo oznámené Abimelechovi, že sa tam shromaždili všetci mužovia veže Sichema.
47A ka korerotia ki a Apimereke kua huihui katoa nga tangata o te pourewa o Hekeme.
48Vtedy vyšiel Abimelech na vrch Calmon, on i všetok ľud, ktorý bol s ním. A Abimelech vzal sekery do svojej ruky a nasekal haluzia so stromov a vezmúc ho položil na svoje plece a povedal ľudu, ktorý bol s ním: Čo ste videli, že som urobil, rýchle urobte jako ja.
48Katahi ka piki atu a Apimereke ki Maunga Taramono, ratou ko ana tangata katoa; i mauria atu ano i Apimereke he toki i tona ringa; na ka tapahia e ia he rakau, a hapainga ana, amohia ana e ia i runga i ona pokohiwi, me te mea ano ki ana tangata, Ko ta koutou i kite nei e meatia ana e ahau, kia hohoro ta koutou pera.
49Vtedy nasekal i všetok ľud, každý svojho haluzia, a išli za Abimelechom a poskladali to pri hrade a zapálili nad nimi hrad ohňom. A tak zomreli aj všetci mužovia veže Sichema, asi tisíc mužov a žien.
49Na ka tapahia he peka e tenei, e tenei o te iwi katoa, a haere ana ki te whai i a Apimereke: na ka whakatakotoria e ratou ki te taha o te taumaihi, a tahuna ana te taumaihi ki te ahi ki runga ki a ratou: na ka mate ano hoki nga tangata katoa o t e pourewa o Hekeme; ki te whakaaro iho kotahi mano nga tane, nga wahine.
50Potom odišiel Abimelech do Tébeca a rozložiac sa proti Tébecu táborom zaujal ho.
50¶ Katahi ka haere a Apimereke ki Tepehe, a whakapaea ana a Tepehe e ia, a horo ana i a ia.
51A prostred mesta bola pevná veža, a utiekli sa ta všetci mužovia i ženy i všetci občania mesta, zavreli za sebou a vyšli na strechu veže.
51Na i waenganui o te pa he pourewa kaha, a ka rere ki reira nga tane katoa, me nga wahine, nga tangata katoa o te pa, a tutakina ana mai ratou ki roto, a piki ana ratou ki runga ki te tuanui o te pourewa.
52Potom prišiel Abimelech až k veži, bojoval proti nej a priblížil sa až ku dveriam veže, aby ju podpálil ohňom.
52Na ko te haerenga atu o Apimereke ki te pourewa, tauria ana e ia, ka whakatata hoki ki te kuwaha o te pourewa, he tahu ki te ahi.
53Ale nejaká žena hodila vrchný žernov na hlavu Abimelechovi a rozbila mu lebku.
53Ko te tino makanga iho a tetahi wahine i to runga kohatu mira ki runga ki te matenga o Apimereke, na ngawha iho tona angaanga.
54A zavolajúc rýchle mládenca, ktorý nosil jeho zbraň, povedal mu: Vytiahni svoj meč a usmrť ma, aby nepovedali o mne: Žena ho zabila. A jeho mládenec ho prebodnul, a tak zomrel.
54Na hohoro tonu tana karanga ki te tangata i mau i ana patu, ka mea ki a ia, Unuhia tau hoari, whakamatea hoki ahau, kei korerotia ahau, He wahine nana ia i patu. Na werohia ana ia e tana tangata, a ka mate.
55Keď potom videli mužovia Izraelovi, že zomrel Abimelech, odišli každý na svoje miesto.
55A, no te kitenga o nga tangata o Iharaira kua mate a Apimereke, ka haere ratou ki tona wahi, ki tona wahi.
56A tak vrátil Bôh nešľachetnosť Abimelechovu, ktorú spáchal proti svojmu otcovi tým, že zavraždil sedemdesiatich svojich bratov,
56Na i penei te whakautu a te Atua i te kino a Apimereke i meatia e ia ki tona papa, i a ia i patu ai i ona tuakana, i ona teina, e whitu tekau:
57i všetku nešľachetnosť mužov Sichema vrátil Bôh na ich hlavu, a prišla na nich kliatba Jotáma, syna Jerubbálovho.
57Me te kino hoki a nga tangata o Hekeme, i whakautua katoatia e te Atua ki runga ki o ratou matenga; a ka tau iho ki a ratou te kanga a Iotama tama a Ierupaara.