Slovakian

Maori

Matthew

13

1V ten deň vyšiel Ježiš z toho domu a sadnul si pri mori.
1¶ taua ra i haere atu a Ihu i te whare, ka noho ki te taha o te moana.
2A sišlo sa k nemu mnoho zástupov, takže vstúpil do lode a sadnul si tam, a celý zástup stál na brehu.
2Na he rahi he hui i huihui ki a ia, a ka eke ia ki te kaipuke noho ai; i te takutai ano te hui katoa e tu ana.
3A hovoril im mnoho v podobenstvách a vravel: Hľa, vyšiel rozsievač, aby rozsieval.
3A he maha ana korero ki a ratou, he mea whakarite; i mea ia, Na i haere te kairui ki te rui;
4A keď rozsieval, niektoré zrnká padly vedľa cesty, a prišli vtáci a sozobali ich.
4A, i a ia e rui ana, ka ngahoro etahi o nga purapura ki te taha o te ara, a, ko te rerenga mai o nga manu, kainga ake:
5A iné padly na skalnaté miesta, kde nemaly mnoho zeme, a hneď vzišly, pretože nemaly hlbokosti zeme;
5Ko etahi i ngahoro ki nga wahi kamaka, ki nga wahi kihai i nui te oneone: na pihi tonu ake, kahore hoki i hohonu te oneone:
6ale keď vyšlo slnce, vyhorely a preto, že nemaly koreňa, vyschly.
6A, no te whitinga o te ra, ngaua iho; a, no te mea kahore he putake, memenge noa iho:
7A iné padly do tŕnia, a tŕnie vzrástlo a udusilo ich.
7Ko etahi i ngahoro ki roto ki nga tataramoa; a, no te tupunga ake o nga tataramoa, kowaowaotia ana nga purapura:
8A zase iné padly na dobrú zem a vydaly užitok, niektoré sto, niektoré šesťdesiat a niektoré tridsať.
8Ko etahi i ngahoro ki te oneone pai, a ka hua, no etahi kotahi rau, no etahi e ono tekau, no etahi e toru tekau.
9Kto má uši nato, aby počul, nech počuje!
9Ki te whai taringa tetahi hei whakarongo, kia rongo ia.
10A pristúpili učeníci a povedali mu: Prečo im hovoríš v podobenstvách?
10A ka haere nga akonga, ka mea ki a ia, He aha koe i korero whakarite tonu ai ki a ratou?
11A on odpovedal a riekol im: Vám je dané poznať tajomstvá nebeského kráľovstva, ale tamtým nie je dané.
11Na, ka whakahoki ia ki a ratou, ka mea, No te mea kua hoatu ki a koutou te matauranga ki nga mea ngaro o te rangatiratanga o te rangi, ki a ratou ia kahore i hoatu.
12Lebo kto má, tomu bude dané, a rozhojní sa mu; ale kto nemá, od toho bude odňaté i to, čo má.
12Ki te whai mea hoki tetahi, ka hoatu ano ki a ia, a ka maha atu ana: ki te kahore ia he mea a tetahi, ka tangohia i a ia ana ake.
13V podobenstvách im hovorím preto, že hľadiac nevidia a čujúc nečujú ani nerozumejú,
13Na reira enei kupu whakarite aku ki a ratou; no te mea kite rawa ratou, a kahore e kite; rongo rawa, kahore hoki e matau.
14a plní sa na nich proroctvo Izaiášovo, ktoré hovorí: Počuť počujete, ale neporozumiete, a hľadieť i hľadieť budete, ale neuvidíte.
14A ka rite i a ratou te poropititanga a Ihaia, e mea nei, Rongo noa koutou, kahore e matau; titiro noa koutou, kahore e kite:
15Lebo stučnelo srdce tohoto ľudu: ušami ťažko počuli a svoje oči zažmúrili, aby snáď nejako očami nevideli, ušami nepočuli, srdcom neporozumeli a neobrátili sa, a uzdravil by som ich.
15Kua matotoru hoki te ngakau o tenei iwi, kua puhoi nga taringa ki te whakarongo, ko nga kanohi kua oti te whakamoe e ratou; kei kite o ratou kanohi, kei rongo nga taringa, a ka matau te ngakau, na ka tahuri ratou a ka whakaorangia e ahau.
16Ale vaše oči sú blahoslavené, že vidia, a vaše uši, že čujú.
16Ka koa ia o koutou kanohi, no te mea ka kite: o koutou taringa hoki, no te mea ka rongo.
17Lebo ameň vám hovorím, že mnohí proroci a spravedliví žiadali si vidieť to, čo vy vidíte, a nevideli, a počuť, čo vy čujete, a nepočuli.
17He pono hoki taku e mea nei ki a koutou, He tokomaha nga poropiti me nga tangata tika i hiahia kia kite i nga mea e kite nei koutou, a kahore i kite; kia rongo hoki i nga mea e rongo nei koutou, a kahore i rongo.
18Vy tedy počujete podobenstvo o rozsievačovi.
18Na whakarongo ki te kupu i whakaritea ki te kairui.
19Keď ktokoľvek počuje slovo o tom kráľovstve a nerozumie, prichádza ten zlý a uchvacuje to, čo mu bolo vsiate do srdca. To je ten posiaty vedľa cesty.
19Ki te rongo tetahi ki te kupu o te rangatiratanga, a e kore e matau, na ka haere mai te wairua kino, ka kapo i te mea ka oti na te rui ki tona ngakau. Ko te tangata tenei i nga purapura i te taha o te ara.
20A na skalné miesta posiaty je ten, kto čuje slovo a hneď ho prijíma s radosťou.
20Ko te tangata ia i nga purapura i nga wahi kohatu, ko te tangata i rongo ki te kupu, a hohoro tonu te tango, hari tonu;
21Lež nemá v sebe koreňa, ale je dočasný, a keď nastane súženie alebo prenasledovanie pre slovo, hneď sa pohoršuje.
21Otiia kahore ona pakiaka i roto i a ia, e mau noa ana mo te wa poto: a, no te panga o te whakapawera, o te whakatoi ranei, mo te kupu, na he tonu iho.
22A zase posiaty do tŕnia je ten, kto čuje slovo, ale starosť tohoto sveta a zvod bohatstva udusuje slovo, a býva bez užitku.
22Ko te tangata i nga purapura i waenga tataramoa, ko te tangata tena i rongo ki te kupu; a, ko te whakaaronga ki tenei ao, me te hangaru o nga taonga, hei whakakowaowao i te kupu, a kore ake he hua.
23Ale na dobrú zem posiaty je ten, kto čuje slovo a rozumie, a kto už potom naozaj donáša užitok, a síce niekto donáša sto, niekto šesťdesiat a niekto tridsať.
23Ko te tangata ia i nga purapura i te oneone pai, ko te tangata e rongo ana ki te kupu, a e matau ana; a ka whai hua, ea ake, no tetahi kotahi rau, no tetahi e ono tekau, no tetahi e toru tekau.
24Predložil im aj iné podobenstvo povediac: Nebeské kráľovstvo je podobné človekovi, ktorý zasial dobré semeno na svojom poli.
24¶ Tenei ake ano tetahi kupu whakarite i maka e ia ki a ratou, i mea ia, Ka rite te rangatiratanga o te rangi ki tetahi tangata i rui i te purapura pai ki tana mara:
25Ale kým ľudia spali, prišiel jeho nepriateľ a nasial kúkoľa medzi pšenicu vonkoncom po poli a odišiel.
25A, i nga tangata e moe ana, ka haere mai tona hoariri, ruia iho he taru kino ki waenga witi, a haere ana.
26Keď potom vzrástla bylina a doniesla plod, vtedy sa ukázal i kúkoľ.
26A, no ka pihi ake te rau, ka hua, katahi ka kitea hoki nga taru.
27A pristúpili sluhovia hospodárovi a povedali mu: Pane, či si ty nenasial dobrého semena na svojom poli? Zkadiaľže má tedy kúkoľ?
27Na ka haere mai nga pononga a taua rangatira, ka mea ki a ia, E mara, kihai ianei koe i rui i te purapura pai ki tau mara? No hea ra ona taru?
28A on im povedal: Človek nepriateľ to urobil. A sluhovia mu riekli: Či chceš tedy, aby sme išli a sosbierali ho?
28Na ka ki atu ia ki a ratou, Na te hoariri tenei i mea. Katahi ka mea nga pononga ki a ia, E pai ranei koe kia haere matou ki te whakawhaiti i aua taru?
29A on povedal: Nie, aby ste snáď sbierajúc kúkoľ nejako spolu s ním nevytrhali aj pšenice.
29A ka mea ia, Kahore; kei hutia ngatahitia te witi ina whakawhaititia nga taru.
30Nechajte oboje spolu rásť až do žatvy, a v čas žatvy poviem žencom: Soberte najprv kúkoľ a poviažte ho do snopov na spálenie, ale pšenicu svezte do mojej stodoly.
30Tukua kia tupu tahi, a taea noatia te kotinga; a i te wa o te kotinga ka mea ahau ki nga kaikokoti, Matua whakawhaiti i nga taru, ka paihere ai hei paihere kia tahuna; ko te witi ia me kohi ki toku whare witi.
31A zase iné podobenstvo im predložil a povedal: Nebeské kráľovstvo je podobné horčičnému zrnu, ktoré vzal človek a zasial na svojom poli,
31Tenei ake ano tetahi kupu whakarite i maka e ia ki a ratou, i mea ia, He rite te rangatiratanga o te rangi ki te pua nani, i kawea e te tangata, i ruia ki tana mara:
32ktoré zrno je menšie od všetkých takých semien, ale keď vzrastie, je väčšie ako zeliny a býva z neho strom, takže prichádzavajú nebeskí vtáci a robia si hniezda na jeho vetviach.
32He iti rawa ia i nga purapura katoa: a ka tupu, ko ia te nui rawa o nga otaota, a whakarakau ana, no ka rere mai nga manu o te rangi, ka noho ki ona manga.
33A ešte iné podobenstvo im rozprával: Nebeské kráľovstvo je podobné kvasu, ktorý vzala žena a zarobila do troch mierok múky, až všetko skyslo.
33Tenei ake ano tetahi kupu whakarite i korerotia e ia ki a ratou, He rite te rangatiratanga o te rangi ki te rewena i tangohia e tetahi wahine, a whaongia ana ki roto ki nga mehua paraoa e toru, no ka rewenatia katoatia.
34Toto všetko hovoril Ježiš v podobenstvách zástupom a bez podobenstva im nehovoril ničoho,
34Ko enei mea katoa i korerotia e Ihu ki te mano, he mea whakarite; a heoi ano ana kupu ki a ratou he kupu whakarite anake:
35aby sa naplnilo to, čo bolo povedané skrze proroka, ktorý hovoril: Otvorím svoje ústa v podobenstvách, budem vyprávať veci, skryté od založenia sveta.
35I rite ai ta te poropiti i korero ai, i mea ai, E puaki i toku mangai nga kupu whakarite; ka korerotia e ahau nga mea i ngaro no te timatanga ra ano o te ao.
36Vtedy zanechajúc Ježiš zástupy, išiel do domu. A pristúpili k nemu jeho učeníci a povedali mu: Vylož nám podobenstvo o tom kúkoli toho poľa.
36Katahi ka mahue i a Ihu te mano, ka tomo ia ki te whare: na ka haere mai ana akonga ki a ia, ka mea, Whakaaturia mai ki a matou te kupu i whakaritea ki nga taru i te mara.
37A on odpovedal a riekol im: Ten, kto rozsieva dobré semeno, je Syn človeka,
37Na ka whakahoki ia, ka mea ki a ratou, Ko te kairui o te purapura pai ko te Tama a te tangata;
38a pole je svet, a dobré semeno sú synovia kráľovstva; kúkoľ sú synovia toho zlého;
38Ko te mara ko te ao; ko te purapura pai ko nga tamariki o te rangatiratanga; nga taru ko nga tamariki a te kino;
39nepriateľ, ktorý ich nasial, je diabol; žatva je skonanie sveta, a ženci sú anjeli.
39Ko te hoariri i ruia ai ko te rewera; te kotinga ko te mutunga o te ao; nga kaikokoti ko nga anahera.
40A tedy jako sa sberá kúkoľ a páli ohňom, tak bude aj pri skonaní tohoto sveta:
40Na e huihuia ana nga taru, e tahuna ana ki te ahi; ka pera ano i te mutunga o tenei ao.
41Syn človeka pošle svojich anjelov, a vyberú z jeho kráľovstva všetky pohoršenia i tých, ktorí páchajú neprávosť,
41Ka tono te Tama a te tangata i ana anahera ki te huihui i roto i tona rangatiratanga i nga mea katoa e tutuki ai te waewae, i nga kaimahi ano i te kino;
42a uvrhnú ich do ohnivej pece. Tam bude plač a škrípanie zubami.
42A ka maka e ratou ki roto ki te oumu ahi; ko te wahi tera o te tangi me te tetea o nga niho.
43Vtedy sa budú spravedliví skvieť ako slnce v kráľovstve svojho Otca. Kto má uši nato, aby počul, nech počuje!
43Ko reira te hunga tika whiti ai me te ra i te rangatiratanga o to ratou Matua. Ki te whai taringa tetahi hei whakarongo, kia rongo ia.
44Nebeské kráľovstvo je podobné pokladu skrytému na poli, ktorý, keď našiel človek, skryl a od radosti ide a predáva všetko, čo má, a kúpi to pole.
44¶ He rite ano te rangatiratanga o te rangi ki te taonga i huna ki te mara; no te kitenga a tetahi tangata, na ka huna e ia, a haere ana, he koa hoki nona, na hokona ana ana mea katoa, a hokona ana mai taua mara mana.
45Zase je nebeské kráľovstvo podobné človekovi kupcovi, ktorý hľadal krásne perly
45He rite ano te rangatiratanga o te rangi ki te kaihokohoko, e rapu ana i nga peara papai:
46a ktorý najdúc jednu drahocennú perlu odišiel a predal všetko, čo mal, a kúpil ju.
46A, no tona kitenga i tetahi peara utu nui, haere ana, hokona ana ana mea katoa, a hokona ana mai taua peara mana.
47Opät je nebeské kráľovstvo podobné vlečnej sieti, spustenej do mora a tiahnucej so sebou tvory z každého druhu,
47He rite ano te rangatiratanga o te rangi ki te kupenga i tukua ki te moana, a haoa ana he ika o ia ahua, o ia ahua:
48ktorú, keď bola naplnená, vytiahli na breh a sadnúc si sobrali čo dobré do nádob a čo zlé vyhádzali von.
48A, ka ki, ka kumea ki uta, a noho ana, kohikohia ana nga ika papai ki nga kete, ko nga mea kikino ia i akiritia ki waho.
49Tak bude pri skonaní sveta: vyjdú anjeli a oddelia zlých zpomedzi spravedlivých
49Ka pera ano a te mutunga o te ao: ka haere nga anahera, ka wehewehe i te hunga kino i roto i te hunga tika,
50a uvrhnú ich do ohnivej pece, tam bude plač a škrípanie zubami.
50A ka maka i a ratou ki roto ki te oumu ahi: ko te wahi tera o te tangi, o te tetea o nga niho.
51A Ježiš im riekol: Či ste porozumeli tomuto všetkému? A oni mu povedali: Áno, Pane.
51Ka mea a Ihu ki a ratou, Kua matau ranei koutou ki enei mea katoa? Ka mea ratou ki a ia, Ae, e te Ariki.
52A on im povedal: Preto každý učený v zákone, získaný za učeníka v nebeskom kráľovstve je podobný človeku hospodárovi, ktorý vynáša zo svojho pokladu nové i staré veci.
52Na ka mea ia ki a ratou, Koia te karaipi, i akona ki te rangatiratanga o te rangi, i rite ai ki tetahi rangatira whare e whakaputa mai ana i nga mea hou, i nga mea tawhito, i roto i tana toa.
53A stalo sa, keď dopovedal Ježiš tie podobenstvá, že sa pobral preč odtiaľ
53¶ A, ka mutu enei kupu whakarite a Ihu, ka haere atu ia i reira.
54a prijdúc do svojej otčiny učil ich v ich synagóge, takže žasli a hovorili: Odkiaľ má tento tú múdrosť a tie divy?
54A, ka tae ki tona kainga tupu, ka ako i a ratou i roto i to ratou whare karakia, a miharo noa ratou, ka mea, No hea enei whakaaro nui me nga merekara a tenei tangata?
55Či nie je toto syn toho tesára? Či sa nevolá jeho matka Mária, a jeho bratia Jakob a Jozes a Šimon a Júdas?
55Ehara ianei tenei i te tama a te kamura? He teka ianei ko Meri te ingoa o tona whaea? Ko Hemi hoki ratou ko Hohepa, ko Haimona, ko Hura, ona teina?
56A či nie sú všetky jeho sestry u nás? Odkiaľ tedy má tento všetko toto?
56Me ona tuahine, kahore ianei ratou katoa i a tatou nei? No hea ra enei mea katoa a tenei tangata?
57A urážali sa na ňom. A Ježiš im povedal: Prorok nie je bezo cti, iba vo svojej otčine a vo svojom dome.
57Heoi ka he ratou ki a ia. Otira ka mea a Ihu ki a ratou, Kei tona kainga, kei tona whare anake te poropiti hapa ai i te honore.
58A neučinil tam mnoho divov, pre ich neveru.
58A kihai i maha nga merekara i meatia e ia ki reira, i to ratou whakaponokore hoki.