1Vtedy prišli k Ježišovi zákonníci a farizeovia z Jeruzalema a povedali mu:
1¶ Na ka haere ki a Ihu etahi karaipi me etahi Parihi no Hiruharama, ka mea,
2Prečo prestupujú tvoji učeníci podané ustanovenie starších? Lebo si neumývajú rúk, keď majú jesť chlieb.
2He aha au akonga ka takahi ai i te whakarerenga iho a nga kaumatua? Kahore hoki ratou e horoi i o ratou ringa ina kai taro.
3A on odpovedal a riekol im: Prečo aj vy prestupujete prikázanie Božie pre svoje podané ustanovenie?
3Na ka whakahoki ia, ka mea ki a ratou, He aha hoki i waiho ai e koutou ta koutou whakarerenga iho hei takahi mo ta te Atua kupu ako?
4Lebo veď Bôh prikázal a povedal: Cti svojho otca i svoju mať, a: Kto by zlorečil otcovi alebo materi, nech zomrie!
4I mea hoki te Atua, Whakahonoretia tou papa me tou whaea: a, Ki te kohukohu hoki tetahi i tona papa, i tona whaea ranei kia mate ia, mate rawa.
5Ale vy hovoríte: Ktokoľvek by povedal otcovi alebo materi: Dar Bohu je to, čím by som ti mohol pomôcť, a nebude ctiť svojho otca alebo svojej matere.
5Ko koutou ia hei mea, Ki te mea tetahi ki tona papa, ki tona whaea ranei, Ko taku mea hei atawhainga mou kua tapaea atu ki te Atua;
6A tak ste zbavili prikázanie Božie moci pre svoje podané ustanovenie.
6Na kaua ia e whakahonore i tona papa. Heoi waiho ana e koutou ta koutou whakarerenga iho hei whakakahore i te kupu a te Atua.
7Pokrytci, dobre prorokoval o vás Izaiáš, keď povedal:
7E te hunga tinihanga, tika rawa ta Ihaia i poropiti ai mo koutou, i mea ai,
8Tento ľud sa mi blíži svojimi ústami a rtami ma ctí, ale ich srdce je ďaleko odo mňa.
8Te iwi nei ko o ratou ngutu hei whakahonore moku; matara noa atu ia i ahau o ratou ngakau.
9Lež nadarmo ma ctia učiac učenia, ktoré sú nariadeniami ľudí.
9Maumau karakia noa ratou ki ahau, ko ta ratou nei hoki e whakaako ai ko nga whakahau a te tangata.
10Na to si privolal zástup a povedal im: Počujte a rozumejte!
10¶ A karangatia ana e ia te mano ki a ia, ka mea ki a ratou, Kia rongo, kia matau:
11Nie to, čo vchádza do úst, poškvrňuje človeka, ale to, čo vychádza z úst, to poškvrňuje človeka.
11E kore te tangata e poke i te mea e tapoko ana ki te mangai; engari te mea e puta mai ana i roto i te mangai, ma tena e poke ai te tangata.
12Vtedy pristúpili jeho učeníci a povedali mu: Či vieš, že farizeovia počujúc to slovo pohoršili sa?
12Me i reira ka haere ana akonga, ka mea ki a ia, E mohio ana ranei koe i he nga Parihi i to ratou rongonga i taua kupu?
13A on odpovedal a riekol: Každá zasadená rastlina, ktorej nesadil môj nebeský Otec, bude vykorenená.
13Na ka whakahoki ia ka mea, Ka hutia nga mahuri katoa kihai i whakatokia e toku Matua i te rangi.
14Nechajte ich; sú slepými vodcami slepých. A keď slepý povedie slepého, obidvaja padnú do jamy.
14Waiho atu ratou: he matapo ratou e arahi ana i te matapo. Ki te arahina te matapo e te matapo, ka taka tahi raua ki te waikeri.
15A Peter odpovedal a riekol mu: Vylož nám to podobenstvo!
15Ka whakahoki a Pita, ka mea ki a ia, Whakaaturia ki a matou tenei kupu whakarite.
16A Ježiš povedal: Či ste ešte aj vy až doteraz bez rozumu?
16Ka mea a Ihu, Kei te kuware tonu ano koutou?
17Či nerozumiete, že všetko to, čo vchádza do úst, ide do brucha a vyhadzuje sa von do stoky?
17Kiano koutou i matau noa, ko nga mea katoa e tapoko atu ana ki te mangai ka riro ki roto ki te kopu, a e akiritia ana ki te poka?
18Ale to, čo vychádza z úst, ide zo srdca, a to poškvrňuje človeka.
18Tena ko nga mea e puta mai ana i te mangai e haere ake ana i te ngakau; ma ena e poke ai te tangata.
19Lebo zo srdca vychádzajú zlé myšlienky, vraždy, cudzoložstvá, smilstvá, krádeže, falošné svedoctvá, rúhania;
19No roto hoki no te ngakau te putanga ake o nga whakaaro kino, o nga kohuru, o nga puremu, o nga moepuku, o nga tahae, o nga whakapae teka, o nga kohukohu:
20to je to, čo poškvrňuje človeka. Ale jesť neumytými rukami nepoškvrňuje človeka.
20Ko nga mea enei e noa ai te tangata: tena ko te kai me nga ringa kihai i horoia, e kore te tangata e noa i tena.
21Potom vyšiel odtiaľ Ježiš a odišiel do krajov Týru a Sidona.
21¶ A ka haere atu a Ihu i reira, ka anga ki nga wahi o Taira, o Hairona.
22A hľa, kananejská žena z toho kraja vyšla, kričala a hovorila: Zmiluj sa nado mnou, Pane, Synu Dávidov! Moja dcéra sa strašne trápi, posadlá démonom.
22Na, ko te haerenga mai i aua wahi o tetahi wahine, he Kanaani, ka karanga ki a ia, ka mea, E te Ariki, e te Tama a Rawiri, kia aroha ki ahau; ko taku tamahine e ngaua kinotia ana e te rewera.
23Ale on jej neodpovedal ani slova. Vtedy pristúpili jeho učeníci, prosili ho a hovorili: Odbav ju, lebo kričí za nami.
23A kahore ana kupu i whakahoki ai ki a ia. Na ka haere mai ana akonga, ka tohe ki a ia, ka mea, Tonoa kia haere; e karanga ana hoki i muri i a tatou.
24Ale on odpovedal a riekol: Nie som poslaný, iba k ovciam, zahynulým z domu Izraelovho.
24Otira ka whakahoki ia, ka mea, Heoi nga mea i tonoa mai ai ahau, ko nga hipi ngaro o te whare o Iharaira.
25A ona prijdúc klaňala sa mu a vravela: Pane, pomôž mi!
25Ka haere tonu mai tera, ka koropiko ki a ia, ka mea, E te Ariki, kia puta tou whakaaro ki ahau.
26A on odpovedal a riekol: Nepatrí sa vziať chlieb deťom a hodiť ho šteňatám.
26Na ka whakahoki ia, ka mea, Ehara i te tika kia tangohia te taro a nga tamariki, kia maka ma nga kuri.
27A ona povedala: Tak je, Pane, lebo aj šteňatá jedia z odrobiniek, ktoré padajú zo stola ich pánov.
27Ka mea tera, Ae ra, e te Ariki: e kai ana ano nga kuri i nga kongakonga e ngahoro iho ana i te tepu a o ratou rangatira.
28Vtedy odpovedal Ježiš a riekol jej: Ó, ženo, veľká je tvoja viera! Nech sa ti stane, jako chceš. A jej dcéra bola uzdravená od tej hodiny.
28Katahi ka whakahoki a Ihu, ka mea ki a ia, E tai, nui atu tou whakapono: waiho i tau i pai ai. A ora ake tana tamahine i taua wa pu ano.
29Potom odišiel odtiaľ Ježiš a prišiel ku Galilejskému moru a vyšiel na vrch a sadnul si tam.
29¶ Na ka whakatika a Ihu i reira, ka haere ki te taha o te moana o Kariri: a kake ana ki te maunga, noho ana i reira.
30A prišly k nemu mnohé zástupy majúc so sebou chromých, slepých, nemých, zmrzačených a mnoho inakších a hádzali ich k nohám Ježišovým, a uzdravoval ich,
30He rahi hoki te hui i haere ki a ia, i a ratou ano nga kopa, nga matapo, nga wahangu, nga mutu, me te tini ke atu, a tukua iho e ratou ki nga waewae o Ihu; a whakaorangia ana ratou e ia:
31takže sa divily zástupy vidiac, že nemí hovoria, zmrzačení sú zdraví, chromí chodia, a slepí vidia, a oslavovali Boha Izraelovho.
31Miharo noa te mano i to ratou kitenga i nga wahangu e korero ana, i nga mutu e ora ana, i nga kopa e haere ana, i nga matapo e titiro ana: a whakakororiatia ana e ratou te Atua o Iharaira.
32A Ježiš zavolajúc si svojich učeníkov povedal: Ľúto mi je toho zástupu, lebo už tri dni dlejú so mnou a nemajú čo jesť, a nechcem ich prepustiť hladných, aby nepoomdlievali na ceste.
32Na ka karangatia e Ihu ana akonga, ka mea, E aroha ana ahau ki te huihui nei, ka toru nei hoki o ratou ra e noho ana ki ahau, kahore hoki a ratou kai: e kore ahau e pai ki tona pukutia kei hemo ki te ara.
33A učeníci mu povedali: Odkiaľ vezmeme na púšti toľko chleba, aby sme nasýtili tak veliký zástup?
33Na ko te meatanga a ana akonga ki a ia, no hea a tatou taro i te koraha, e makona ai tenei ope nui?
34A Ježiš im riekol: Koľko máte chlebov? A oni povedali: Sedem a niekoľko málo rybičiek.
34Na ka mea a Ihu ki a ratou, E hia a koutou taro? Ka mea ratou, E whitu, me nga ika nonohi, torutoru nei.
35A rozkázal zástupom, aby si posadali na zem.
35Na ka mea ia ki te mano kia noho ki te whenua;
36A vzal tých sedem chlebov a tie ryby a poďakujúc lámal a dával svojim učeníkom, a učeníci dávali zástupom.
36A ka mau ia ki nga taro e whitu, ki nga ika; ka whakawhetai, ka whawhati, a hoatu ana e ia ki nga akonga, a na nga akonga ki te mano.
37A jedli všetci a nasýtili sa, a sobrali, čo zostalo zvýšených kúskov, plných sedem pletencov.
37A kai ana ratou katoa, a ka makona: e whitu hoki nga kete i kohia e ratou, ki tonu i nga whatiwhatinga i toe.
38A tých, ktorí jedli, bolo štyri tisíce mužov krome žien a detí.
38A, ko te hunga i kai, e wha mano nga tane, haunga nga wahine, nga tamariki.
39A rozpustiac zástupy vstúpil do lode a prišiel do kraja Magdala.
39A, ka oti te mano te tono atu e ia, ka eke ia ki te kaipuke; na kua u ki nga wahi o Makarana.