1A stalo sa, keď dokončil Ježiš všetky tieto reči, že povedal svojim učeníkom:
1¶ A, ka mutu enei kupu katoa a Ihu, ka mea ia ki ana akonga,
2Viete, že po dvoch dňoch bude Veľká noc, a Syn človeka sa vydáva ta, aby bol ukrižovaný.
2E matau ana koutou kia rua ake ra ko te kapenga, a ka tukua te Tama a te tangata kia ripekatia,
3Vtedy sa sišli najvyšší kňazi, zákonníci a starší ľudu do dvorany najvyššieho kňaza, zvaného Kaifáša,
3Na ka whakamine nga tohunga nui, nga karaipi, me nga kaumatua o te iwi, ki te whare o te tohunga nui, ko Kaiapa te ingoa.
4a uradili sa, aby lapili Ježiša ľsťou a zabili,
4Ka whakatakoto tikanga nanakia e mau ai a Ihu, e whakamatea ai.
5ale hovorili: Nie na sviatok, aby nepovstala vzbura medzi ľudom.
5Otira i mea ratou, Kauaka i te hakari, kei ngangau te iwi.
6A keď bol Ježiš v Betánii, v dome Šimona Malomocného,
6¶ Na, i a Ihu i Petani i te whare o Haimona repera,
7pristúpila k nemu žena, ktorá mala alabastrovú nádobu masti, veľmi drahej, a vyliala mu ju na hlavu, keď sedel za stolom.
7Ka haere mai tetahi wahine ki a ia me te pouaka kohatu, ki tonu i te hinu kakara utu nui, a ringihia ana ki runga ki tona matenga, i a ia e noho ana ki te kai.
8A keď to videli jeho učeníci, mrzeli sa a vraveli: Načo táto ztrata?
8No te kitenga ia o ana akonga, ka riri, ka mea, Hei aha tenei maumau?
9Lebo táto masť sa mohla predať za mnoho peňazí, a mohlo sa dať chudobným.
9He nui hoki te utu me i hokona tenei hinu kakara, ka hoatu ki te hunga rawakore.
10Ale keď to spozoroval Ježiš, povedal im: Načo trápite ženu? Lebo vykonala dobrý skutok naproti mne.
10A i mohio a Ihu, ka mea ki a ratou, He aha ta koutou e whakapawerawera i te wahine nei? he mahi pai hoki tana i mea nei ki ahau.
11Lebo chudobných máte vždycky so sebou, ale mňa nebudete mať vždycky.
11Kei a koutou tonu hoki te hunga rawakore i nga wa katoa; tena ko ahau e kore e noho tonu ki a koutou.
12Lebo že táto vyliala túto masť na moje telo, učinila to na môj pohrab.
12I ringihia ai hoki tenei hinu kakara ki toku tinana, he mea mo toku tanumanga.
13Ameň vám hovorím, že kdekoľvek bude kázané toto evanjelium po celom svete, bude sa hovoriť aj to, čo táto vykonala, na jej pamiatku.
13He pono taku e mea nei ki a koutou, Ko nga wahi o te ao katoa e kauwhautia ai tenei rongopai, ka korerotia ano ta tenei wahine i mea ai, hei whakamahara ki a ia.
14Vtedy odišiel jeden z tých dvanástich, zvaný Judáš Iškariotský, k najvyšším kňazom
14¶ Katahi ka haere tetahi o te tekau ma rua, ko Hura Ikariote te ingoa, ki nga tohunga nui,
15a povedal: Čo mi chcete dať, a ja vám ho zradím? A oni mu odčítali tridsať strieborných.
15Ka mea, he aha ta koutou e pai ai kia homai ki ahau, a maku ia e tuku ki a koutou? A ka paunatia e ratou e toru tekau hiriwa ki a ia.
16A od tej chvíle hľadal príležitosť, aby ho zradil.
16A no reira mai ano ia i rapu ai i te wa pai e tukua ai ia.
17A v prvý deň nekvasených chlebov pristúpili učeníci k Ježišovi a povedali mu: Kde chceš, aby sme ti prihotovili, žeby si jedol baránka?
17¶ Na i te ra tuatahi o te taro rewenakore ka haere nga akonga ki a Ihu, ka mea ki a ia, Ko hea tau e pai ai kia taka e matou te kapenga hei kai mau?
18A on povedal: Iďte do mesta k tomu a k tomu a povedzte mu: Učiteľ ti odkazuje: Môj čas je blízko; u teba budem jesť baránka so svojimi učeníkmi.
18Na ka mea ia, Haere ki te pa, ki a mea, ka ki atu ki a ia, E mea ana te Kaiwhakaako, Ka tata toku taima; hei a koe matou ko aku akonga mea ai i te kapenga.
19A učeníci urobili tak, ako im nariadil Ježiš, a prihotovili baránka.
19A meatia ana e nga akonga ta Ihu i whakarite ai ki a ratou; taka ana e ratou te kapenga.
20A keď bol večer, sadol za stôl i s dvanástimi.
20Ka ahiahi, ka noho ia me te tekau ma rua.
21A keď jedli, povedal: Ameň vám hovorím, že jeden z vás ma zradí.
21A, i a ratou e kai ana, ka mea ia, He pono taku e mea nei ki a koutou, ma tetahi o koutou ahau e tuku.
22A veľmi sa rmútiac začali mu hovoriť jeden každý z nich: Či som to azda ja, Pane?
22A pouri noa iho ratou, ka anga ka korero takitahi ki a ia, Ko ahau ranei, e te Ariki?
23A on odpovedal a riekol: Ktorý omočil so mnou ruku v mise, ten ma zradí.
23A ka whakahoki ia, ka mea, Ko te tangata, e toutou tahi nei o maua ringa ki te rihi, mana ahau e tuku.
24No, Syn človeka síce ide, jako je o ňom napísané, avšak beda tomu človekovi, skrze ktorého sa Syn človeka zrádza; lepšie by mu bolo bývalo, keby sa ten človek nebol narodil.
24E haere ana hoki te Tama a te tangata, e pera ana me te mea i tuhituhia mona: otiia aue te mate mo te tangata e tukua ai te Tama a te tangata! he pai mo taua tangata me i kaua ia e whanau.
25A odpovedal Judáš, ktorý ho zrádzal, a riekol: Či som to azda ja, rabbi? A Ježiš mu riekol: Ty si povedal.
25Katahi a Hura, tona kaituku, ka oho ake, ka mea, E te Kaiwhakaako, ko ahau ranei? Ano ra ko ia ki a ia, Kua korerotia na e koe.
26A keď jedli, vzal Ježiš chlieb, a keď bol dobrorečil, lámal a dával učeníkom a povedal: Vezmite, jedzte: toto je moje telo.
26¶ A, i a ratou e kai ana, ka mau a Ihu ki te taro, a, ka mutu te whakapai, ka whawhati, ka hoatu ki nga akonga, ka mea, Tangohia, kainga; ko toku tinana tenei.
27Potom vzal kalich a poďakujúc dal im so slovami: Pite z neho všetci,
27Na ka mau ia ki te kapu, a, ka mutu te whakawhetai, ka hoatu ki a ratou, ka mea, Inumia tetahi wahi o tenei e koutou katoa;
28lebo toto je moja tej novej smluvy krv, ktorá sa vylieva za mnohých na odpustenie hriechov.
28Ko oku toto hoki enei, ko o te kawenata hou, e whakahekea ana mo te tini, hei murunga hara.
29Ale hovorím vám, že odteraz nebudem nikdy piť z tohoto plodu viniča, až do toho dňa, keď ho budem piť s vami nový v kráľovstve svojho Otca.
29Na ko taku kupu tenei ki a koutou, E kore ahau e inu i tenei hua o te waina a mua ake nei, kia taea ra ano taua ra e inumia houtia ai e tatou i te rangatiratanga o toku Matua.
30A zaspievajúc pieseň vyšli na Olivový vrch.
30A, no ka mutu ta ratou himene, ka haere ki Maunga Oriwa.
31Vtedy im povedal Ježiš: Vy všetci sa pohoršíte na mne tejto noci, lebo je napísané: Biť budem pastiera, a rozpŕchnu sa ovce stáda.
31¶ Katahi a Ihu ka mea ki a ratou, Ka he katoa koutou ki ahau i tenei po: kua oti hoki te tuhituhi, Ka patua e ahau te hepara, a ka whakamararatia nga hipi o te kahui.
32Ale keď vstanem z mŕtvych, predídem vás do Galilee.
32Otira, muri iho i toku aranga, ka haere ahau i mua i a koutou ki Kariri.
33A Peter odpovedal a riekol mu: Ak by sa aj všetci pohoršili na tebe, ja sa nikdy nepohorším!
33Na ka whakahoki a Pita, ka mea ki a ia, Ahakoa he noa te katoa ki a koe, e kore rawa ahau e he.
34Ježiš mu povedal: Ameň ti hovorím, že tejto noci, prv než zaspieva kohút, tri razy ma zaprieš.
34Ka mea a Ihu ki a ia, He pono taku e mea nei ki a koe, Ko tenei po ano, i te mea kahore ano i tangi noa te tikaokao, ka toru au whakakahoretanga i ahau.
35A Peter mu povedal: Ani keby som musel s tebou zomrieť, nikdy ťa nezapriem! Podobne hovorili aj všetci ostatní učeníci.
35Ka mea a Pita ki a ia, Ahakoa kua takoto te tikanga kia mate tahi taua, e kore ahau e whakakahore i a koe. I pera ano te ki a nga akonga katoa.
36Vtedy prišiel s nimi Ježiš na miesto, zvané Getsémane, a povedal učeníkom: Poseďte tu, až odídem a pomodlím sa tamto.
36¶ Katahi ka haere ratou ko Ihu ki tetahi wahi, tona ingoa nei ko Kehemane, a ka mea ia ki ana akonga, Hei konei koutou noho ai, kia haere ahau ki koina inoi ai.
37A pojmúc so sebou Petra a dvoch synov Zebedeových začal sa rmútiť a veľmi teskniť.
37Na ka mau ia ki a Pita ratou ko nga tama tokorua a Heperi, a ka timata te pouri, te tumatatenga.
38Vtedy im povedal: Moja duša je smutná až na smrť; zostaňte tu a bdejte so mnou!
38Na ka mea ia ki a ratou, Ki tonu toku wairua i te pouri, tata pu ki te mate: hei konei koutou noho ai, kia mataara tahi tatou.
39A poodíduc trochu ďalej napred padol na svoju tvár, modlil sa a hovoril: Môj Otče, ak je možné, nech odíde odo mňa tento kalich, avšak nie ako ja chcem, ale jako ty.
39A haere ana ia ki tahaki tata atu, ka takoto tapapa, ka inoi, ka mea, E toku Matua, ki te mea e ahei, kia pahemo atu tenei kapu i ahau: otira kaua e waiho i taku e pai ai, engari i tau.
40Potom prišiel k učeníkom a našiel ich spať a povedal Petrovi: Či ste takto nemohli so mnou bdieť jednu hodinu?
40A ka haere ia ki ana akonga, rokohanga atu e moe ana, na ka mea ia ki a Pita, Ha, ko ta koutou tenei, te mataara tahi tatou kia kotahi haora?
41Bdejte a modlite sa, aby ste nevošli do pokušenia! Duch síce je hotový, ale telo je krehké.
41Kia mataara me te inoi, kei uru ki te whakamatautauranga. He hihiko te wairua, ko te kikokiko ia he ngoikore.
42Opät odišiel po druhé a modlil sa a hovoril: Môj Otče, ak ma nemôže minúť tento kalich, len keď ho vypijem, nech sa stane tvoja vôľa!
42Ka haere atu ano ia, ko te rua o ona hokinga, ka inoi, ka mea, E toku Matua, ki te kore e ahei kia pahemo atu tenei kapu i ahau, a me inu ano e ahau, waiho i tau i pai ai.
43A keď prišiel, zase ich našiel spať, lebo ich oči boly obtiažené.
43Ko tona haerenga mai ano, na rokohanga mai e moe ana ano ratou; i taimaha hoki o ratou kanohi.
44A nechajúc ich znova odišiel a modlil sa po tretie, povediac to isté slovo.
44Na ka waiho ano ratou e ia, a haere ana ano, ka inoi, ko te toru o nga inoinga, me te whakahua i taua kupu ano.
45Potom prišiel k učeníkom a povedal im: Teraz už spite a odpočívajte! Hľa, priblížila sa hodina, a Syna človeka zrádzajú do rúk hriešnikov.
45Katahi ia ka haere ki ana akonga, ka mea ki a ratou, Moe tonu, takoto marie: na ka tata te haora, ka tukua te Tama a te tangata ki nga ringa o te hunga hara.
46Vstaňte, poďme, hľa, už sa priblížil ten, ktorý ma zrádza.
46Maranga, ka haere tatou: nana, ka tata te kaituku i ahau.
47A kým ešte hovoril, hľa, prišiel Judáš, jeden z dvanástich, a s ním veliký zástup s mečami a kyjami od najvyšších kňazov a od starších ľudu.
47¶ A, i a ia ano e korero ana, na ka tae mai a Hura, tetahi o te tekau ma rua, he tini hoki nga tangata i a ia, me nga hoari, me nga patu, he mea tono mai na nga tohunga nui, na nga kaumatua o te iwi.
48A jeho zradca im bol dal znamenie: Ktorého bozkám, ten je, chyťte ho.
48Kua oti hoki tetahi tohu te whakarite ki a ratou e tona kaituku, i mea ia, Na, ko taku tangata e kihi ai, koia tena: hopukia.
49A hneď pristúpil k Ježišovi a povedal: Zdravím ťa, rabbi! A zbozkával ho.
49Na tika tonu ia ki a Ihu, ka mea, Tena koe, e te Kaiwhakaako; a kihi ana i a ia.
50A Ježiš mu povedal: Priateľu, načo si prišiel? Vtedy pristúpili, položili ruky na Ježiša a jali ho.
50Na ka mea a Ihu ki a ia, E hoa, meinga tau i haere mai ai ki te mahi. Me i reira ka haere mai ratou, ka pa o ratou ringa ki a Ihu, a hopukia ana ia.
51A hľa, zrazu jeden z tých, ktorí boli s Ježišom, vystrel ruku, vytiahnul svoj meč a uderiac sluhu najvyššieho kňaza odťal mu ucho.
51Na ka totoro te ringa o tetahi o nga hoa o Ihu, a unuhia ana tana hoari, ka haua iho te pononga a te tino tohunga, tapahia ana tona taringa.
52Vtedy mu povedal Ježiš: Daj svoj meč zpät na jeho miesto, lebo všetci, ktorí berú meč, zahynú mečom.
52Katahi ka mea a Ihu ki a ia, Whakahokia iho tau hoari ki tona pukoro: ka mate hoki i te hoari te hunga hapai hoari.
53Alebo či myslíš, že nemôžem teraz poprosiť svojho Otca, a pristavil by mi viacej než dvanásť legionov anjelov?
53E hua koe e kore e ahei i ahau aianei te inoi ki toku Matua, a e homai e ia ki ahau he anahera maha atu i nga rihiona kotahi tekau ma rua?
54Ale jako by sa potom naplnily písma, že musí byť tak?
54Nei ra, ma te aha ka rite ai ta nga karaipiture, ara ko tenei kia meatia?
55V tú hodinu povedal Ježiš zástupom: Ako na lotra ste vyšli s mečami a kyjami, aby ste ma zajali. Každý deň som sedel u vás a učil v chráme, a nejali ste ma.
55I taua wa ka mea a Ihu ki nga mano, He tahae ahau i haere mai ai koutou me nga hoari me nga patu ki te hopu i ahau? I a koutou ahau e noho ana i te temepara, e ako ana i tena ra, i tena ra, a kihai koutou i hopu i ahau.
56Ale toto všetko sa stalo, aby sa naplnily písma prorokov. Vtedy ho opustili všetci učeníci a utiekli.
56Na i meatia tenei katoa hei whakarite mo nga karaipiture a nga poropiti. Na ka whakarere nga akonga katoa i a ia, a oma ana.
57A oni zajmúc Ježiša, odviedli ho ku Kaifášovi, najvyššiemu kňazovi, kde sa boli sišli zákonníci a starší.
57¶ Katahi ka kawea a Ihu e nga kaihopu ki te whare o Kaiapa, o te tino tohunga, i reira hoki nga karaipi me nga kaumatua e huihui ana.
58A Peter išiel za ním zďaleka až do dvora najvyššieho kňaza a vojdúc do vnútra sadnul si so služobníkmi, aby videl koniec.
58Ko Pita ia i aru i a ia i tawhiti ki te marae o te tino tohunga, a tomo atu ana, noho tahi ana me nga kaimahi, kia kite i te mutunga.
59A najvyšší kňazi, starší a celá vysoká rada hľadali falošné svedoctvo proti Ježišovi, aby ho vydali na smrť,
59Na ka rapu nga tohunga nui, me nga kaumatua, me te runanga katoa, ki te whakapae teka mo Ihu, kia mate ai ia:
60ale nenašli, a hoc aj mnohí falošní svedkovia predstúpili, nenašli. A napokon predstúpili dvaja falošní svedkovia
60Heoi kihai i kitea: ahakoa he tokomaha nga kaiwhakapae teka i haere mai. Muri iho ka puta nga kaiwhakapae teka tokorua,
61a riekli: Tento povedal: Ja môžem zboriť chrám Boží a za tri dni ho vystaviť.
61Ka ki, i mea ia, E taea e ahau te whakahoro te whare tapu o te Atua, a kia toru nga ra ka oti i hau te hanga.
62Na to povstal najvyšší kňaz a povedal mu: Či nič neodpovedáš, čo títo svedčia proti tebe?
62Na kua whakatika te tino tohunga, ka mea ki a ia, Kahore au kupu? he aha ta enei e whakaatu nei mou?
63Ale Ježiš mlčal. A najvyšší kňaz odpovedal a riekol mu: Prísahou na živého Boha ťa zaväzujem, aby si nám povedal, či si ty Kristus, ten Syn Boží.
63Heoi kihai a Ihu i kuihi. Na ka ki ano te tino tohunga, ka mea ki a ia, Ko te Atua ora taku whakaoati mou, na korero mai ki a matou, ko te Karaiti ranei koe, ko te Tama a te Atua?
64A Ježiš mu riekol: Ty si povedal; len vám hovorím, že odteraz uvidíte Syna človeka sedieť po pravici Moci a prichádzať na nebeských oblakoch.
64Ka mea a Ihu ki a ia, Kua korerotia mai na e koe: otira tenei ano taku kupu ki a koutou, Tenei ake ka kite koutou i te Tama a te tangata e noho ana ki matau o te kaha, e haere mai ana i runga i nga kapua o te rangi.
65Vtedy roztrhol najvyšší kňaz svoje rúcho a povedal: Rúhal sa; čo ešte potrebujeme svedkov? Hľa, teraz ste počuli jeho rúhanie.
65Katahi ka haehae te tino tohunga i ona kakahu, ka mea, Kua kohukohu; hei aha atu ma tatou nga kaiwhakaatu? Na kua rongo nei koutou i tana kohukohu,
66Čo sa vám zdá? A oni odpovedali a riekli: Vinný je smrti.
66E pehea ana o koutou whakaaro? Na ka whakahoki ratou, ka mea, Ka tika kia mate.
67Vtedy mu pľuli do tvári a pohlavkovali ho, a iní ho zase bili palicami
67Na ka tuwhaina tona mata e ratou, ka kurua ia; ko etahi i papaki i a ia,
68a hovorili: Prorokuj nám, Kriste, kto ťa uderil!
68I mea, Poropiti ki a matou, e te Karaiti, Na wai koe i papaki?
69A Peter sedel vonku na dvore. A pristúpila k nemu jedna dievčina a povedala: Aj ty si bol s tým galilejským Ježišom.
69¶ Na i waho a Pita e noho ana, i te marae: a ka haere mai tetahi kotiro ki a ia, ka mea, Ko koe hoki i a Ihu o Kariri.
70Ale on zaprel pred všetkými a povedal: Neviem, čo hovoríš.
70Otira ka whakahore ia i te aroaro o ratou katoa, ka mea, Kahore ahau e mohio ki tau e ki mai na.
71A jako vyšiel do brány, videla ho iná a povedala tým, ktorí tam boli: Aj tento bol s Ježišom, s tým Nazaretským.
71A ka puta atu ia ki waho ki te whakamahau, ka kite ano tetahi atu kotiro i a ia, a ka mea tera ki te hunga i reira, I a Ihu ano o Nahareta tenei.
72A opät zaprel s prísahou: Neznám toho človeka.
72A ka whakahore ano ia, me te oati ano, Kahore ahau e mohio ki tena tangata.
73Potom po malej chvíli pristúpili tí, ktorí tam stáli, a povedali Petrovi: Ba skutočne si aj ty z nich, lebo aj tvoja reč ťa prezrádza.
73A, muri tata iho, ka haere mai te hunga e tu ana, ka mea ki a Pita, Koia ano, ko koe tetahi o ratou; na tou reo koe i whakaatu.
74Vtedy sa začal klnúť a prisahať, vraj neznám toho človeka. A hneď zaspieval kohút.
74Katahi ia ka timata te kanga, te oati, Kahore rawa ahau e mohio ki tena tangata. A tangi tonu iho te tikaokao.
75A Peter sa rozpamätal na slovo Ježišovo, ktorý mu bol povedal: Prv než zaspieva kohút, tri razy ma zaprieš. A vyjdúc von plakal horko.
75Na ka mahara a Pita ki ta Ihu kupu i mea ai ki a ia, E kore e tangi te tikaokao, ka toru au whakakahoretanga i ahau. Na haere ana ia ki waho, a nui atu tona tangi.