1Vyučujúci Dávidov, keď bol v jaskyni. Modlitba.
1Unë i këlthas me zërin tim Zotit; me zërin tim i lutem Zotit.
2Volám na Hospodina a kričím. Volám na Hospodina a pokorne sa modlím.
2Para tij paraqes vajtimin tim, para tij parashtroj fatkeqësinë time.
3Vylievam pred ním svoju žiaľbu; oznamujem pred ním svoje súženie.
3Kur fryma po më dobësohej, ti e dije ecjen time. Ata kanë përgatitur një lak për mua te shtegu që po kaloja.
4Keď nyje môj duch vo mne, ty znáš môj chodník; na ceste, ktorou idem, mi ukryli osídlo.
4Vështroj në të djathtën time dhe ja: nuk ka njeri që të më njohë; çdo rrugë shpëtimi është e mbyllur; asnjeri nuk kujdeset për jetën time.
5Pozri napravo a vidz! Nemám nikoho, kto by ma poznal. Zahynulo mne útočište; nieto nikoho, kto by sa pýtal po mojej duši.
5Unë të këlthas ty, o Zot, dhe të them: "Ti je streha ime, pjesa ime në tokën e të gjallëve.
6Kričím na teba, Hospodine, hovorím: Ty si mojím útočišťom, mojím dielom v zemi živých.
6Dëgjo me vëmendje klithmën time, sepse jam katandisur si mos më keq; më çliro nga përndjekësit e mi, sepse janë më të fortë se unë.
7Pozoruj ušima na moje volanie, lebo som veľmi zomdlený. Vytrhni ma z moci tých, ktorí ma prenasledujú, lebo sú mocnejší odo mňa.
7Më nxirr nga burgu që të mund të kremtoj emrin tënd. Të drejtët do të mblidhen tok rreth meje, sepse ti do të më mbushësh me të mira".
8Vyveď moju dušu zo žalára, aby som oslavoval tvoje meno. Spravedliví ma obstúpia, keď mi dobre učiníš.