1A oznamujem vám, bratia, evanjelium, ktoré som vám zvestoval, ktoré ste aj prijali, v ktorom aj stojíte,
1Kakaliliua-na ompi' -ompi', doko' kupopokiwoii-koi ihi' Kareba Lompe' to kuparata-kokoi. Nitarima-mi Kareba Lompe' toe pai' moroho pepangala' -ni duu' tempo toi.
2skrze ktoré i spasení bývate, ak držíte v pamäti, jakým slovom a v akom smysle som vám ho zvestoval, iba ak by ste boli nadarmo uverili.
2Tehore-mokoi ngkai huku' jeko' -ni, asala moroho pongkakamu-ni Kareba Lompe' to kuparata-kokoi toe, nee-neo' mpai' uma ria tuju-na pepangala' -ni.
3Lebo medzi prvým som vám vydal, čo som aj prijal, že Kristus zomrel za naše hriechy podľa písem
3Kareba Lompe' to kuparata-kokoi toe ompi', to kutarima wo'o-kuwo. To poko-na mpu'u: Kristus mate mpotolo' jeko' -ta, hewa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli'.
4a že bol pochovaný a že v tretí deň vstal z mŕtvych podľa písem
4Ratana-i, pai' hi eo katolu-na rapotuwu' nculii' -imi, hewa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli'.
5a že sa ukázal Kéfašovi, potom dvanástim,
5Oti toe, napopehuwu-mi woto-na hi Petrus, oti toe hi ana'guru-na to ntani' -na wo'o.
6potom sa naraz ukázal viac ako päťsto bratom, z ktorých väčšina žije až doteraz, ale niektorí tiež zosnuli.
6Oti toe, mehupa' wo'o-imi hi lima atu labi tauna hangkani lau. Kaworia' -ra tuwu' -pidi duu' tempo toi, aga ba hangkuja dua-ra mate-ramo.
7Potom sa ukázal Jakobovi, potom všetkým apoštolom.
7Oti ngkai ree, mehupa' wo'o-imi hi Yakobus, pai' hi hawe'ea suro-na.
8Naposledy od všetkých sťa nedochodčaťu sa ukázal i mne.
8Ka'omea-na lia, mehupa' wo'o-imi hi aku'. Aku' -e-kuwo, uma-a hewa suro-na to ntani' -na. Aku' -le jadi' suro Pue' Yesus ncorobaa hi tempo to uma rasangka, hewa ana'lei to putu hi eo to ko'ia wula-na.
9Lebo ja som najmenší z apoštolov, ktorý nie som hoden volať sa apoštolom, pretože som prenasledoval cirkev Božiu.
9Apa' aku' suro Pue' Yesus to tepatu'ai lia tuwu' -ku ngkai hawe'ea suro-na. Kakoo-kono-na, uma-a natao rahanga' suro-na, apa' ri'ulu kubalinai' -ra topetuku' Alata'ala.
10Ale milosťou Božou som, čo som, a jeho milosť, mne preukázaná nebola nadarmo, ale som hojnejšie pracoval než oni všetci, avšak nie ja, ale milosť Božia, ktorá je so mnou.
10Aga ngkai ahi' pai' petulungi-na Alata'ala, pai' alaa-na jadi' hewa tohe'i-ama-kuwo. Pai' ria mpu'u kalaua-na ahi' pai' petulungi-na hi aku'. Apa' aku' -mi to meliu pobago-ku ngkai hawe'ea suro Pue' Yesus to ntani' -na. Aga uma hante karohoa-ku moto. Ahi' pai' petulungi-na Pue' -hanale to mporohoi-ae.
11A tedy či ja či tamtí, všetko jedno: tak kážeme, a tak ste uverili.
11Jadi', ba ngkai hema ni'epe Kareba Lompe' toe, ba ngkai aku' ba ngkai suro to ntani' -na, uma mpenara'. Poko-nale, toe-mi-hawo to kipalele, pai' toe-mi to nipangala'.
12Ale ak sa káže o Kristovi, že vstal z mŕtvych, akože potom hovoria niektorí medzi vami, že nieto zmŕtvychvstania?
12Jadi', ane ntoa' kipalele-mi karapotuwu' -na nculii' Kristus ngkai kamatea-na, ha napa pai' ria-koi to ncapuaka katuwu' -ra nculii' tauna to mate hi Eo Kiama-e?
13Ale ak nie je zmŕtvychvstania, vtedy ani Kristus nevstal z mŕtvych.
13Ane makono uma-rada tuwu' nculii' to mate-e, tantu wae wo'o-hawo Kristus uma-i rapotuwu' nculii'.
14No, ak Kristus nevstal z mŕtvych, tak je márna i naša kázeň, a márna je i vaša viera.
14Pai' ane uma-i makono Kristus tuwu' nculii', uma ria kalaua-nakai mpopalele Kareba Lompe', uma wo'o ria tuju-na pepangala' -ni, apa' mepangala' -koi hi kareba to uma makono.
15A potom sme najdení tiež ako falošní svedkovia Boží, pretože sme svedčili proti Bohu, že totiž vzkriesil Krista, ktorého nevzkriesil, ak tedy mŕtvi nevstávajú z mŕtvych.
15Melabi ngkai toe, monoa' -mi kamosabi' boa' -kai, apa' hi rala hanga' Alata'ala ki'uli' kanapotuwu' -na nculii' Kristus. Hiaa' ane makono mpu'u tauna to mate uma mpai' rapotuwu' nculii', batua-na, Alata'ala uma mpotuwu' nculii' -i Kristus.
16Lebo ak mŕtvi nevstávajú z mŕtvych, ani Kristus nevstal z mŕtvych,
16Apa' ane uma-ra-hawo rapotuwu' nculii' tauna to mate-e, tantu wae wo'o-wadi-hawo Kristus uma-i-hawo rapotuwu' nculii'.
17a jestli Kristus nevstal z mŕtvych, márna ja vaša viera, ešte ste vo svojich hriechoch.
17Pai' ane uma mpu'u-i-hawo rapotuwu' nculii', uma ria kalaua-na pepangala' -ni, uma-koi tebahaka ngkai huku' jeko' -ni.
18A tak aj tí, ktorí zosnuli v Kristovi, zahynuli.
18Pai' wae wo'o, to Kristen to mpolia' mate-ramo, bate mate rala jeko' -ra-ramo pai' -ra mpotoa' naraka.
19Ak len v tomto živote nadejeme sa na Krista, vtedy sme biednejší od všetkých ľudí.
19Ane rapa' -na Kristus mpotulungi-ta bula-ta tuwu' hi dunia' toi, pai' hudu ree-wadi petulungi-na hi kita', batua-na ngkai hawe'ea tauna hi dunia' kita' toi-mi-tana to mpe'ahii' lia.
20No, ale Kristus vstal z mŕtvych, prvotina tých, ktorí zosnuli.
20Tapi' to makono: rapotuwu' nculii' mpu'u-imile Kristus-e. Pai' katuwu' -na nculii' toe hewa janci karapotuwu' -ra nculii' wo'o mpai' hawe'ea topetuku' -na to mate.
21Lebo pretože skrze človeka smrť, skrze človeka i zmŕtvychvstanie mŕtvych.
21Apa' ngkai jeko' tau hadua pai' alaa-na manusia' kana mate, wae wo'o ngkai pobabehi tau hadua pai' alaa-na manusia' to mate rapotuwu' nculii'.
22Lebo jako v Adamovi všetci zomierajú, zrovna tak i v Kristovi všetci budú oživení.
22Hawe'ea tauna to mosidai' hante Adam kana mate. Wae wo'o hawe'ea to mosidai' hante Kristus bate mporata katuwua' to bo'u.
23Ale jeden každý vo svojom vlastnom poriadku: prvotina Kristus, potom tí, ktorí sú Kristovi, za jeho príchodu.
23Aga hore-hore pomeduncu-na: To lomo' -na tuwu' nculii', Kristus. Pai' hi karata-na nculii' hi rala dunia', lako' rapotuwu' nculii' wo'o-rada tauna to napobagia.
24potom koniec, keď oddá kráľovstvo Bohu a Otcovi, keď zruší každé kniežatstvo a každú vrchnosť a moc.
24Oti toe-di mpai', lako' rata kahudua dunia'. Kristus mpodagi hawe'ea topoparenta pai' hawe'ea to mokuasa pai' to mobaraka', pai' -i moparenta jadi' Magau'. Oti toe, pai' natonu huraa kamagaua' -na hi Alata'ala to Tuama.
25Lebo on musí kraľovať, dokiaľ mu nepoloží všetkých nepriateľov pod jeho nohy.
25Apa' Kristus kana moparenta jadi' Magau' duu' -na Alata'ala mpopengkoru hawe'ea bali' -na hi Hi'a.
26Ako posledný nepriateľ bude zničená smrť.
26Jadi', ane napotuwu' nculii' hawe'ea topetuku' -na pai' uma-pi ria kamatea, ma'ala ta'uli' nadagi-mi bali' -na to ka'omea-na, toe-mi kamatea.
27Lebo, je napísané, všetko podrobil pod jeho nohy. Ale keď povie, že je všetko podrobené, je zrejmé, že krome toho, ktorý mu to všetko podrobil.
27Hewa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli': "Alata'ala mpopengkoru hawe'ea-na hi Hi'a." Jadi' monoto-mi ta'inca: bate hawe'ea-na mpai' rapopengkoru hi Kristus. Sampale to uma rapopengkoru hi Hi'a, muntu' Alata'ala-wadi, apa' Hi'a-mi to mpopengkoru hawe'ea-na hi Kristus.
28A keď mu bude všetko podrobené, vtedy sa i sám Syn podrobí tomu, ktorý mu všetko podrobil, aby bol Bôh všetko vo všetkom.
28Jadi', ane hawe'ea-na-damo rapopengkoru hi Kristus, Hi'a wo'o-hawo mpai' mengkoru hi Tuama-na, apa' hewa to ku'uli' we'i, Alata'ala-mi to mpopengkoru hawe'ea-na hi Hi'a. Ngkai ree-damo mpai', pai' Alata'ala mpoparentai hawe'ea-na pai' meliu kabohe hanga' -na ngkai hawe'ea-na.
29Lebo veď ináče čo urobia tí, ktorí sa krstia za mŕtvych, ak len vôbec mŕtvi nevstávajú z mŕtvych? Načo sa aj potom krstia za nich?
29Beiwa-mi ompi', ane makono mpu'u tauna to mate uma-pi mpai' tuwu' nculii', napa pai' ria-ra tauna to raniu' mposulewata doo-ra to mate? Ane uma mpu'u-hawo mpai' tuwu' nculii' tomate-e, napa pai' rababehi ada-ra toe?
30Načo sme potom aj my v nebezpečenstve každú hodinu?
30Pai' kai' wo'o, neo' uma ria kaputua-nakai rapongasai' bali' -kai sabana mpokeni-kai Kareba Lompe'. Hiaa' ane uma mpu'u-hawo rapotuwu' nculii' tomate-e, napa-mi kalaua-na hawe'ea to kitodohaka toe?
31Každý deň zomieram, na vašu chválu, bratia, ktorú mám v Kristu Ježišovi, v našom Pánovi!
31Aku' -le, butu eo-na olo' mpobira' -a tuwu' sabana pobago-ku mpokeni Kareba Lompe'. Mpu'u ompi'! Napa to ku'uli' -kokoi makono lia, pai' bohe mpu'u nono-ku sabana koi' ompi', apa' mepangala' -mokoi hi Pue' -ta Kristus Yesus.
32Ak som sa po ľudsky boril so šelmami v Efeze, jaký mi z toho osoh, ak mŕtvy nevstávajú z mŕtvych? Jedzme a pime, lebo zajtra zomrieme.-
32Hi rehe'i-a hi ngata Efesus, ria-ama hangkani radulu tauna to buko' mpobinata. Hiaa' ane rapa' -na kutodohaka hawe'ea toe bula-ku tuwu' hi wongko dunia' toi, pai' tauna to mate uma-pi tuwu' nculii', napa-mi-kuwo kalaua-na? Ane tomate uma mpai' rapotuwu' nculii', agina lau-pi ngkoni' pai' nginu-tamo mpali' kagoea', apa' mepulo romengi mpai', mate-tamo, pai' hudu ree-wadi katuwu' -ta. Wae-mi lolita tauna hantongo'.
33Nedajte sa zvádzať! Zlé reči kazia dobré mravy.
33Neo' -koi ma'ala rabagiu! Ane nituku' -ra to mposapuaka katuwu' -ra nculii' tomate, po'ingku-ni to lompe' mobali' jadi' dada'a wo'o mpai'.
34Vytriezvejte spravedlivo a nehrešte, lebo niektorí neznajú Boha; na vaše zahanbenie to hovorím.
34Toe pai' ku'uli' -kokoi: Pakanoto-mi nono-ni hewa to kasipato' -na, bahakai-mi mpobabehi jeko'. Apa' ria-pidi-koi to ko'ia monoto nono-ni mpo'inca Alata'ala. Lolita-ku tohe'i-e, ku'uli' bona me'ea' -koi.
35Ale niekto povie: Ako vstanú mŕtvi z mŕtvych? A v akom tele prijdú?
35Tantu ria-ra to mpekune': "Ha beiwa-hawo tomate bisa rapotuwu' nculii' -e? Woto to beiwa mpai' to rawai' -rakae?"
36Blázon. To, čo ty seješ, nebude oživené, iba keď zomrie;
36Wojo mpu'u tauna to mpekune' hewa tetu! Ane mpotuja' -ta ba napa-napa, tinuja' -ta ko'ia tuwu' ane uma-i ratana pai' ra'urihi hewa tomate ncala'.
37a čo seješ, neseješ tela, ktoré bude, ale holé zrno, už ako prijde, pšeničné alebo nejaké iné,
37Pai' napa to tatuja', unto' mara-i-wadi, ba pae-i ba tinuja' to ntani' -na. Uma-hawo tapuna' hi rala tana' hamuli to ntali kaho-na pai' rau-na. Unto' mara-wadi-hawo to tatuja' -e.
38a Bôh mu dáva telo tak, ako to chcel, a jednému každému zo semien jemu vlastné telo.
38Ka'oti-na ratuja', Alata'ala mpotuwu' -i ntuku' konoa-na, duu' -na mehupa' tumai hangkaho pae ba napa-i, butu nyala unto' tuwu' hore-hore ntuku' lence-ra moto-ra-rawo.
39Nie každé telo je to isté telo; ale iné je telo ľudí, a iné je telo hoviad; iné telo vtákov a iné rýb.
39Ane tapekiri wo'o hawe'ea binata to tuwu' hi wongko dunia', uma ntumuu hibalia lence-ra. Manusia', kahanyala-na lence-ra. Danci, kahanyala-na lence-ra. Uru, kahanyala-na lence-ra. Butu nyala binata, hore-hore ntani' -na lence-ra.
40A sú nebeské telá, a sú zemské telá; ale inakšia je sláva nebeských tiel a inakšia zemských.
40Wae wo'o to hi langi', hewa eo, wula pai' betue', uma hibalia hante to hi dunia'. To hi langi' -hawo, kahanyala-na kancola-ra, pai' to hi dunia' kahanyala-na kancola-ra.
41Iná je sláva slnca, iná sláva mesiaca a iná sláva hviezd, lebo hviezda od hviezdy je rozdielna v sláve.
41Pehini eo kahanyala-na. Pehini wula, pehini betue' hore kahanyala-na wo'o. Bangku' betue' -betue' -hawoe', hore-hore hanyala moto wo'o-rawo pehini-ra.
42Tak aj vzkriesenie mŕtvych. Seje sa v porušenosti, vstane v neporušiteľnosti;
43Wae-mi mpai' tomate-e ane tuwu' nculii' -ra. Bula-ta tuwu' hi dunia' toi, lente pai' mpe'ahii' woto-ta. Ane mate-ta mpai', woto-ta ratana pai' jadi' pope. Aga ane rapotuwu' nculii' -tapa mpai', rabalii' -mi woto-ta toi jadi' woto to moroho pai' ncola, to uma-pi mate ba jadi' pope.
43seje sa v nečesti, vstane v sláve; seje sa v slabosti, vstane v moci;
44To ratana, woto-ta to natao tuwu' hi dunia' toi. Aga ane rapotuwu' nculii' -ta-damo mpai', rabalii' woto-ta jadi' woto to natao mo'oha' hi suruga sabana baraka' Inoha' Tomoroli'. Woto-ta tempo toi, woto to natao mo'oha' hi dunia'. Woto-ta hi eo mpeno, woto to natao mo'oha' hi suruga.
44seje sa duševné telo smyselné, vstane duchovné telo. (Ak) je duševné telo, je i duchovné telo.
45Hewa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli': Alata'ala mpajadi' manusia' to lomo' -na, to rahanga' Adam, pai' nawai' -i katuwua'. Aga Kristus ma'ala rahanga' Adam to ka'omea-na. Hi'a to mpowai' -ta katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na.
45Tak je aj napísané: Prvý človek, Adam, stal sa živou dušou, posledný Adam oživujúcim duchom.
46Alata'ala uma kaliliu mpobalii' woto-ta bona natao-ta mo'oha' hi suruga. To lomo' -na nawai' -taka, woto-ta to natao mo'oha' hi dunia' toi. Mpeno-damo pai' lako' nawai' -ta woto to natao mo'oha' hi suruga.
46Ale nie prv duchovné, ale duševné, potom duchovné.
47Manusia' to lomo' -na rapajadi' ngkai tana', pai' -i mo'oha' hi wongko dunia' toi. Aga Kristus ma'ala rahanga' Adam karodua-na. Hi'a, ngkai suruga-i-hana.
47Prvý človek zo zeme zemský, z hliny, druhý človek - Pán z neba.
48Hawe'ea tauna hi dunia', tuwu' hewa Adam, apa' muli-na omea-ta. Aga hawe'ea to mosidai' hante Kristus mporata katuwua' to ngkai suruga, hewa katuwu' -na Kristus.
48Jaký bol ten zemský, takí aj všetci zemskí, a jaký ten nebeský, takí aj všetci nebeskí.
49Tempo toi, katuwu' -ta hewa katuwu' -na Adam, apa' woto-ta woto to natao mo'oha' hi dunia' -pidi. Mpeno-damo pai' lako' tuwu' -ta hewa Kristus, pai' nto'u toe mpai' woto-ta natao mo'oha' hi suruga.
49A jako sme niesli obraz zemského, tak ponesieme aj obraz nebeského.
50Ompi' -ompi', patuju-ku hewa toi: woto-ta hi dunia' toi rapajadi' ngkai ihi pai' raa'; uma-ta mpai' ma'ala mo'oha' hi rala Kamagaua' Alata'ala to hi suruga hante woto-ta to hewa toi. Uma-ta ma'ala mo'oha' hi suruga hante woto-ta to bisa mate toi, apa' uma-hana ria kamatea hi ria.
50Ale to hovorím, bratia, že telo a krv nemôžu zdediť kráľovstvo Božie, ani porušenosť nezdedí neporušiteľnosti.
51Jadi', bona ni'inca, ku'uli' -kokoi tudui' to ko'ia napopehuwu Alata'ala ngkai owi, aga napopehuwu-mitaka tempo toi. Ane rata nculii' -ipi mpai' Pue' Yesus, ria-ta-pidi to ko'ia mate. Aga hawe'ea-ta bate kana rabalii', lompe' to tuwu' -pidi lompe' to mate-ramo.
51Hľa, tajomstvo vám hovorím. Všetci nezosneme, ale všetci budeme premenení, razom, v okamihu, pri zatrúbení poslednej trúby.
52Tohe'e mpai' jadi' ncorobaa, rala-na hampinisi mata, nto'u karatuwui' -na sangkakala to ka'omea-na. Apa' nto'u sangkakala toe ratuwui', tomate rapotuwu' nculii' hante katuwua' to uma ria kahudua-na, pai' kita' to tuwu' -pidi rabalii' wo'o-tamo-tawo.
52Lebo zatrúbi, a mŕtvi vstanú neporušiteľní, a my budeme premenení.
54Apa' woto-ta to bisa mate pai' jadi' pope tohe'i-e, kana rabalii' jadi' woto to uma ria kamatea-na pai' to uma jadi' pope. Jadi', ane rabalii' mpu'u-damo woto-ta tohe'i-e, lako' ree-di mpai' kadupa' -na lolita to te'uki' hi rala Buku Tomoroli' owi to mpo'uli': Alata'ala mpodagi kamatea, uma-pi ria kamatea."
53Lebo toto porušiteľné musí obliecť neporušiteľnosť a toto smrteľné obliecť nesmrteľnosť.
55Alata'ala mpobahaka-ta mpai' ngkai hawe'ea to mpokeni kamatea, uma-pi mpai' ria kuasa-na kamatea hi kita'.
54A keď toto porušiteľné oblečie neporušiteľnosť, a toto smrteľné oblečie nesmrteľnosť, vtedy sa naplní slovo, ktoré je napísané: Smrť je pohltená vo víťazstvo.
56Manusia' kana mate sabana jeko'. Pai' jeko' manusia' kana rahuku' apa' mpotiboki Atura Pue'.
55Smrť, kde je tvoj osteň? Kde, peklo, tvoje víťazstvo?
57Aga tarima kasi ta'uli' hi Alata'ala, apa' nabahaka-tamo ngkai hawe'ea toe we'i, pai' nawai' -ta pedagia, sabana petauntongoi' -na Yesus Kristus Pue' -ta.
56Osteň smrti je hriech, a moc hriechu je zákon.
58Ngkai toe-mi ompi' -ompi' to kupe'ahi', pakaroho pepangala' -ni, neo' -koi mogego', baka' oa' -koi mpobago bago Pue', apa' ni'inca moto-hawo napa to nipobago-ki Pue' uma-hawo mpai' bayangi', bate ria hiwili-na.
57Ale vďaka Bohu, ktorý nám dáva víťazstvo skrze nášho Pána Ježiša Krista.
58A tak, moji milovaní bratia, buďte pevní, nepohnuteľní, rozhojňujúci sa vždycky v diele Pánovom vediac, že vaša práca nie je márna v Pánovi.