1Alebo či neviete, bratia, - lebo hovorím znalým zákona - že zákon panuje nad človekom dotiaľ, dokiaľ žije?
1Ompi' -ompi', ni'inca moto atura topoparenta. Jadi', tantu ni'inca napa to ku'uli' tohe'i: kita' manusia' bate tuwu' hi une' kuasa atura topoparenta bula-ta tuwu' -pidi. Aga ane mate-ta-damo, uma-pi ria kuasa atura toe hi kita'.
2Lebo vydatá žena je priviazaná k živému mužovi zákonom. Ale keby muž zomrel, bola by oprostená zákona muža.
2Rapa' -na hadua tobine to motomanei: bula tomane-na tuwu' -pidi, bate tehoo' -i hi tomane-na hante atura poncamoko. Aga ane mate-damo tomane-na, tebahaka-imi ngkai atura to mpohoo' -i hi tomane-na toe.
3A tak tedy, kým žije muž, budú ju volať cudzoložnicou, keby bola ženou inému mužovi. Ale keby zomrel muž, slobodná je od zákona, aby nebola cudzoložnicou, keby bola pripojená inému mužovi.
3Jadi', ane rapa' -na tobine toei mpotomane tomane ntani' -na bula tuwu' -pidi tomane-na to lomo' -na, mobualo' hanga' -na. Aga ane mpolia' mate-mi-hawo tomane-na, uma-ipi tehoo' hante atura toe. Nau' ncamoko-i hante tomane ntani' -na, uma-i-hawo rahanga' topobualo'.
4Nasledovne, moji bratia, aj vy ste usmrtení zákonu skrze telo Kristovo, aby ste boli vlastníctvom inému, tomu, ktorý to vstal z mŕtvych, aby sme niesli ovocie Bohu.
4Wae wo'o hante kita' ompi'. Ri'ulu tehoo' -ta hi Atura Pue'. Tapi' mate-tamo hangkaa-ngkania hante woto Kristus alaa-na mogaa' -mi posidaia' -ta hante Atura Pue', uma-pi ria kuasa atura toe hi kita'. Pai' hewa toe lau, mosidai' -tamo hi kahadua-na, Hi'a-mi Kristus to tuwu' nculii' ngkai kamatea. Ngkai posidaia' -ta hante Kristus toe, kita' jadi' mokalaua hi Alata'ala.
5Lebo keď sme boli v tele, pôsobily v našich údoch vášne rôznych hriechov, vznikajúce skrze zákon, aby sme niesli ovocie smrti.
5Ri'ulu, kako'ia-ta mepangala' hi Yesus, ria kahinaa nono-ta doko' mpobabehi to dada'a. Napa to ratagi-taka hi rala Atura Pue', toe lau-mi to doko' tababehi-e. Toe pai' hi rala katuwu' -ta to ri'ulu tapake' woto-ta mpobabehi jeko', alaa-na masipato' -ta rahuku' mate pai' ragaa' ngkai Alata'ala.
6Ale teraz sme oprostení zákona zomrúc tomu, kým sme boli držaní, tak aby sme slúžili v novote ducha a nie v starobe litery.
6Aga hewa toe lau, tebahaka-tamo ngkai Atura Pue' to mpohoo' -ta ri'ulu toe, apa' mate-tamo hangkaa-ngkania hante Kristus. Jadi', uma-tapa mpotuku' ohea to hae: uma-tapa mpotuku' atura-atura to te'uki'. Hewa toe lau mpotuku' ohea to bo'u-tamo: mpotuku' -ta konoa Alata'ala ngkai baraka' Inoha' Tomoroli'.
7Čo tedy povieme? Že je zákon hriechom? To nech sa nestane! Ale hriechu som nepoznal, iba skrze zákon. Lebo ani o žiadosti by som nebol vedel, keby nehovoril zákon: Nepožiadaš!
7Ta'uli' we'i Kristus mpobahaka-ta ngkai Atura Pue'. Aga neo' ta'uli' hewa toi: dada'a-hana Atura Pue'. Uma makono lolita toe! Atura Pue' lompe', apa' ngkai Atura Pue' toe ta'inca napa to rahanga' jeko'. Ane rapa' -na uma ria parenta to mpo'uli': "Neo' mpokahina anu doo," ke uma-hawo ku'incai kadada'a-na hina to hi rala nono-ku.
8Ale hriech dostanúc príčinu skrze prikázanie spôsobil vo mne všelijakú žiadosť; lebo bez zákona je hriech mŕtvy.
8Aga kampo'epe-ku Atura Pue' to mpo'uli': "Neo' mehina," mologa-mi jeko' mobago hi rala nono-ku, alaa-na kamehii-hinaa lau-ama. Ane rapa' -na uma ria Atura Pue' to mpotudo' jeko' -ku, ke uma ria kuasa jeko' hi rala nono-ku.
9A ja som kedysi žil bez zákona, ale keď prišlo prikázanie, hriech ožil,
9Ri'ulu kako'ia-na ku'incai Atura Pue', ku'uli' lompe' moto katuwu' -ku. Ntaa' we'i, kampo'epe-ku Atura Pue', mehupa' lau-mi jeko' to hi rala nono-ku,
10ale ja som zomrel, a ukázalo sa, že prikázanie, ktoré mi malo byť na život, to isté mi bolo na smrť.
10pai' masipato' -a rahuku' mate pai' ragaa' ngkai Alata'ala. Kakono-na, patuju-na Atura Pue' bona mporata-a katuwua' to lompe'. Ntaa' we'i, kampo'inca-ku Atura Pue' toe, mojeko' lau-ama alaa-na masipato' -a rahuku' mate pai' ragaa' ngkai Alata'ala.
11Lebo hriech dostanúc príčinu skrze prikázanie zviedol ma a skrzeň zabil.
11Kampo'epe-ku Atura Pue', mologa lau-mi jeko' mobago hi rala nono-ku. Ma'ala ta'uli' hewa toi: ngkai Atura Pue' toe, napahala'nawu' jeko' lau-ama, alaa-na masipato' -a rahuku' mate pai' ragaa' ngkai Alata'ala.
12Tak tedy je zákon svätý, i prikázanie je sväté i spravedlivé i dobré.
12Jadi', Atura Pue' moroli', pai' parenta Pue' bate moroli', monoa' pai' lompe'.
13Či tedy to dobré sa mi stalo smrťou? Nech sa nestane! Ale hriech, aby sa ukázal, že je hriechom, ktorý mi skrze to dobré pôsobí smrť, aby bol hriech svrchovane hriešnym skrze prikázanie.
13Aga neo' ta'uli' hewa toi: ha Atura Pue' to lompe' toe-mi pai' alaa-na mate-a pai' ragaa' ngkai Alata'ala? Tantu uma. Tapi' Atura Pue' toe napo'ohea jeko' mpokeni kamatea hi aku' pai' mpogaa' -a ngkai Alata'ala. Ngkai Atura Pue' to lompe' toe, lonto' -mi jeko' to hi rala nono-ku, pai' lonto' -mi kadada'a-na jeko'.
14Lebo vieme, že zákon je duchovný, ale ja som telesný, predaný pod hriech.
14Ta'inca moto ompi', Atura Pue' bate lompe' apa' ngkai Inoha' Tomoroli' -i. Tapi' aku' toi-e, manusia' to lente-a, apa' napobatua jeko' -a-hana.
15Lebo čo robím, neuznávam; lebo nerobím toho, čo chcem, ale činím to, čo nenávidím.
15Uma ku'incai kalaua-na kehi-ku toi. Po'ingku to lompe' to doko' kubabehi, uma lau kubabehi. Po'ingku to kupokahuku' -e, toe lau-di to kubabehi!
16Ale ak činím to, čoho nechcem, súhlasím so zákonom, že je dobrý.
16Tapi' ane kubabehi po'ingku to uma kupokonoi, batua-na kupangaku' kalompe' -na Atura Pue'.
17A tak teraz už nerobím toho ja, ale hriech, ktorý prebýva vo mne.
17Jadi', hewa to bela-hawo aku' mpu'u to mpobabehi po'ingku to dada'a toe. Jeko' to ria ami' hi rala nono-ku, hi'a-mi pue' bago.
18Lebo viem, že neprebýva vo mne, to jest v mojom tele, dobré. Lebo chcenie leží pri mne, ale robenia dobrého nenachádzam,
18Apa' ku'inca moto-le, uma ria to lompe' hi rala nono-ku, aku' toi manusia' topojeko'. Dota moto-a mpobabehi po'ingku to lompe', aga uma kukulei' mpobabehi.
19lebo nečiním dobrého, ktoré chcem, ale to zlé, ktorého nechcem, to robím.
19Uma kubabehi po'ingku to lompe' hewa to kupokono. To ntora kubabehi-e, po'ingku to dada'a to uma kupokonoi.
20Ale ak činím to, čoho nechcem, nerobím toho už viacej ja, ale to robí hriech, ktorý prebýva vo mne.
20Tapi' ane kubabehi po'ingku to uma kupokonoi, batua-na bela aku' to mpobabehi tetu. Jeko' to hi rala nono-ku, hi'a-mi pue' bago.
21Tak tedy nachádzam zákon sebe, ktorý chcem činiť dobré, že leží pri mne zlé.
21Toe-toe oa' to jadi' hi rala katuwu' -ku: dota-a mpobabehi po'ingku to lompe', hiaa' to dada'a ria ami' -mi hi rala nono-ku.
22Lebo sa spolu radujem so zákonom Božím podľa vnútorného človeka;
22Hi rala nono-ku kupokono Atura Pue' Ala.
23ale vidím iný, cudzí zákon vo svojich údoch, ktorý bojuje proti zákonu mojej mysle a ktorý ma zajíma v rabstvo zákonu hriechu, ktorý to zákon je v mojich údoch.
23Tapi' uma lau-di kutuku' Atura Pue' toe-e, apa' ria kuasa ntani' -na hi rala katuwu' -ku to mpodagi-a. Hi rala nono-ku dota mpu'u-a mpotuku' Atura Pue', tapi' kuasa jeko' to hi rala katuwu' -ku mosisala hante kadota nono-ku toe, alaa-na nadagi jeko' -ama.
24Biedny ja človek! Kto ma vytrhne z tela tejto smrti?!
24Aku' manusia' to silaka mpu'u toi-e! Hema-mi-kuwo to mpobahaka-a ngkai woto to mpokeni kamatea toi-e?
25Ďakujem Bohu skrze Ježiša Krista, našeho Pána! A tak tedy ja, ten istý, slúžim mysľou zákonu Božiemu a telom zákonu hriechu.
25Tarima kasi ku'uli' hi Alata'ala! Hi'a-mi to mpobahaka-a, hante petauntongoi' -na Yesus Kristus, Pue' -ta. Jadi', hi rala nono-ku dota-a mpotuku' Atura Pue' Ala. Tapi' bate nakuasai jeko' oa' -a sabana kahinaa nono-ku to dada'a.