Slovenian

Maori

Deuteronomy

28

1In zgodi se, če boš marljivo poslušal glas GOSPODA, svojega Boga, in pazil, da izpolnjuješ vse njegove zapovedi, ki ti jih jaz zapovedujem danes, da te GOSPOD, tvoj Bog, stori višjega mimo vseh narodov na zemlji;
1¶ A tenei ake, ki te ata whakarongo koe ki te reo o Ihowa, o tou Atua, ki te mau ki te mahi i ana whakahau katoa e whakahau atu nei ahau i tenei ra ki a koe, na ka whakanui a Ihowa, tou Atua, i a koe ki runga ake i nga iwi katoa o te whenua:
2in pridejo nadte vsi ti blagoslovi in te dohité, ako boš poslušal glas GOSPODA, svojega Boga.
2A ka tae mai enei manaaki katoa ki a koe, ka hopu i a koe, ki te whakarongo koe ki te reo o Ihowa, o tou Atua.
3Blagoslovljen boš v mestu, blagoslovljen na njivi.
3Ka manaakitia koe i roto i te pa, ka manaakitia hoki koe i te mara.
4Blagoslovljen bo sad tvojega telesa, obrodek tvoje zemlje, prirastek tvoje živine, mladiči tvoje govedi in jagnjiči tvoje drobnice.
4Ka manaakitia nga hua o tou kopu, me nga hua o tou oneone, me nga hua o au kararehe, nga uri o au kau, me nga kuao o au hipi.
5Blagoslovljen bo tvoj koš in kadunje tvoje.
5Ka manaakitia tau kete me tau pokepokenga paraoa.
6Blagoslovljen boš, ko pojdeš noter, blagoslovljen tudi, ko pojdeš ven.
6Ka manaakitia koe ina haere mai, ka manaakitia hoki ina haere atu.
7GOSPOD stori, da bodo tvoji sovražniki, ki se vzpno zoper tebe, poraženi pred teboj; po enem potu pridejo zoper tebe, a po sedmih potih bodo bežali pred teboj.
7Ka meinga e Ihowa ou hoariri e whakatika ana ki a koe kia tukitukia i tou aroaro: kotahi ano te ara e puta mai ai ratou ki a koe, a e whitu nga ara e rere atu ai ratou i tou aroaro.
8Zapove GOSPOD blagoslovu, da ti pride v žitnico in k vsakemu delu tvojih rok, in blagoslovil te bo v deželi, ki ti jo daje GOSPOD, tvoj Bog.
8Ka whakahau a Ihowa i te manaaki mou, mo ou whare taonga, mo nga mea katoa hoki e toro atu ai tou ringa; a ka manaaki ia i a koe ki te whenua ka homai nei e Ihowa, e tou Atua, ki a koe.
9Potrdi te GOSPOD sebi za sveto ljudstvo, kakor ti je prisegel, ako boš hranil zapovedi GOSPODA, svojega Boga, in hodil po njegovih potih.
9Ka whakatuturutia koe e Ihowa hei iwi tapu mana, ka peratia me tana i oati ai ki a koe; ki te mau koe ki nga whakahau a Ihowa, a tou Atua, ki te haere i ana huarahi.
10In vsa ljudstva na zemlji bodo videla, da se imenuješ po imenu GOSPODOVEM, in bala se te bodo.
10A ka kite nga iwi katoa o te whenua kua huaina iho te ingoa o Ihowa ki a koe; a ka wehi i a koe.
11In GOSPOD stori, da boš imel obilje dobrega: sadú svojega telesa, prirastka svoje živine in pridelka svoje zemlje, v deželi, za katero je prisegel GOSPOD tvojim očetom, da ti jo da.
11A ka whakanui rawa a Ihowa i te pai mou, ka whai hua hoki tou kopu, ka whai hua au kararehe, ka whai hua tou oneone, i te whenua i oati ai a Ihowa ki ou matua kia hoatu ki a koe.
12GOSPOD ti odpre bogato zakladnico svojo, nebo, da daje dež tvoji deželi o pravem času in da blagoslovi vse delo tvoje roke; in posojal boš mnogim narodom, sam pa ničesar ne jemal naposodo.
12Ka whakatuwheratia e Ihowa ki a koe tana taonga pai, te rangi hei homai i te ua ki tou whenua i tona po ano, hei manaaki hoki i nga mahi katoa a tou ringa: a ka tuku moni atu koe ki nga iwi maha, e kore ano koe e tango i te moni tarewa.
13Postavi te GOSPOD, da bodeš glava, a ne rep; in bodeš samo zgoraj, ne pa spodaj, ako boš poslušal zapovedi GOSPODA, svojega Boga, ki ti jih jaz zapovedujem danes, da jih hraniš in izpolnjuješ,
13A ka meinga koe e Ihowa hei upoko, e kore hoki e waiho hei hiku; ki runga anake koe, a kahore ki raro; ki te whakarongo koe ki nga whakahau a Ihowa, a tou Atua, e whakahau atu nei ahau i tenei ra ki a koe, a ka puritia e koe, ka mahia;
14in se ne ganeš od nobene besede, ki vam jih danes zapovedujem, ne na desno, ne na levo, da bi šel za drugimi bogovi in jim služil.
14Ki te kore e peka atu i tetahi o nga kupu e whakahau nei ahau i tenei ra ki a koe, ki matau ranei, ki maui ranei, whai ai ki nga atua ke, mahi ai ki a ratou.
15Ako pa ne boš poslušal glasu GOSPODA, svojega Boga, da bi hranil in izpolnjeval vse zapovedi in postave njegove, ki ti jih danes zapovedujem: vse te prokletve pridejo nadte in te dohite.
15¶ Engari ki te kore koe e whakarongo ki te reo o Ihowa, o tou Atua, e mau hoki ki te mahi i ana whakahau katoa, i ana tikanga, e whakahau atu nei ahau i tenei ra ki a koe; na ka tae mai ki a koe, ka hopu i a koe, enei kanga katoa.
16Proklet boš v mestu, proklet na njivi.
16Ka kanga koe i te pa, ka kanga koe i te mara.
17Proklet bo tvoj koš in kadunje tvoje.
17Ka kanga tau kete me tau pokepokenga paraoa.
18Proklet bo sad tvojega telesa, obrodek tvoje zemlje, prireja tvoje govedi in mladiči tvoje drobnice.
18Ka kanga te hua o tou kopu, me te hua o tou oneone, te uri o au kau, me nga kuao o au hipi.
19Proklet boš, ko pojdeš noter, proklet tudi, ko pojdeš ven.
19Ka kanga koe i tou haerenga mai, ka kanga hoki koe i tou haerenga atu.
20GOSPOD pošlje nadte prokletstvo, zmešnjavo in grožnjo svojo v vsem, česar se lotiš z roko, da bi delal, dokler ne boš zatrt in dokler naglo ne pogineš, zaradi zla svojih dejanj, s katerimi si me zapustil.
20Ka tukua e Ihowa ki a koe te kanga, te tuatea me te whakatupehupehu, ki nga mea katoa e toro atu ai tou ringa ki te mahi, kia ngaro ra ano koe, kia hohoro ra ano te mate atu; mo te kino o au mahi, i whakarere nei koe i ahau.
21GOSPOD naredi, da se ti prilepi kuga, dokler te ne pokonča s površja zemlje, v katero greš, da jo posedeš.
21Ka meinga e Ihowa te mate uruta kia piri tonu ki a koe, kia whakapotoa atu ra ano koe e ia i runga i te whenua e haere atu na koe ki reira ki te tango.
22GOSPOD te udari z jetiko, mrzlico, vročico in s prisadom, s sušo, s snetjo in z rjo, in zasledovale te bodo nadloge, dokler ne pogineš.
22Ka whiua koe e Ihowa ki te kohi, ki te kirika, ki te mumura, ki te toronga nui, ki te hoari, ki te tauraki, te hopurupuru; a ka whai ena i a koe a ngaro noa koe.
23Nebo, ki ti je nad glavo, bode bronasto, in zemlja, ki po njej hodiš, železna.
23A ka whakaparahi tou rangi i runga i tou mahunga, ka whakarino hoki te whenua i raro i a koe.
24GOSPOD da tvoji deželi za dež prah in pepel, z neba bo padal nate, dokler ne boš pokončan.
24Ka homai e Ihowa hei ua mo tou whenua te puehu me te nehu: ka rere iho taua mea i te rangi ki runga ki a koe, kia ngaro ra ano koe.
25GOSPOD dopusti, da te porazijo tvoji sovražniki pred seboj: po enem potu pojdeš proti njim, a po sedmih potih boš bežal pred njimi; in pestili te bodo po vseh kraljestvih na zemlji.
25Ka mea a Ihowa kia patua koe ki te aroaro o ou hoariri: kotahi ano te ara e haere atu ai koe ki a ia, a e whitu nga ara e rere ai koe i tona aroaro: a ka makamakaia haeretia koe i waenganui o nga rangatiratanga katoa o te whenua.
26In truplo tvoje bode v živež vsem pticam pod nebom in zverem na zemlji, in nikogar ne bo, da bi jih preplašil.
26A ka ai tou tinana mate hei kai ma nga manu katoa o te rangi, ma nga karaehe hoki o te whenua, a kahore he tangata hei whakawehi atu i a ratou.
27GOSPOD te udari z egiptovskim ugnidjem, s tvori, s skrumbami in z garjami, da ne boš mogel ozdraveti.
27Ka patu a Ihowa i a koe ki te tuwhenua o Ihipa, ki nga pukupuku, ki te papaka, ki te waihakihaki hoki, e kore nei koe e taea te rongoa.
28Udari te GOSPOD z blaznostjo, slepoto in s plašljivostjo srca.
28Ka patu a Ihowa i a koe ki te porangi, ki te matapo, ki te ngakau pohehe:
29Tipal boš opoldne, kakor slepec tiplje v temi, in na svojih potih ne boš imel nobene sreče; tlačili te bodo in oplenjevali vse dni, a ne bo nikogar, da bi te rešil.
29A ka whawha koe i te tino awatea, ka pera me te tangata matapo e whawha nei i roto i te pouri, a e kore e whiwhi i ou huarahi: a ka waiho koe hei tukinotanga kautanga, hei murunga i nga ra katoa, a kahore he kaiwhakaora mou.
30Ženo si zaročiš, a drug bo spal pri njej; hišo si sezidaš, a ne boš prebival v njej; vinograd zasadiš, a njegovega sadu ne boš užival.
30Ka taumau koe i te wahine, a he tangata ke mana ia e moe: ka mahi koe i te whare, a e kore koe e noho ki roto: ka whakato koe i te mara waina, a e kore koe e kai i ona hua.
31Vol tvoj bo zaklan pred tvojimi očmi, a ne boš jedel njegovega mesa; osel tvoj ti bo s silo vzet izpred obličja, pa ga ne bo več nazaj; tvoje ovce bodo dane tvojim sovražnikom, in ne bo ti pomočnika.
31Ka patua tau kau i mua i ou kanohi, a e kore koe e kai i tetahi wahi ona: ko tau kaihe ka pahuatia atu i tou aroaro, e kore e whakahokia ki a koe: ko au hipi ka hoatu ma ou hoariri, a kahore ou tangata hei whakaora i a koe.
32Tvoji sinovi in hčere bodo izročeni drugemu narodu, da oči tvoje vidijo in ginejo od koprnenja po njih vse dni; a moči ne bo v tvojih rokah:
32Ko au tama me au tamahine ka hoatu ki te iwi ke, a ka matawaia ou kanohi i te tirohanga ki a ratou, a pau noa te ra: kahore hoki he kaha i tou ringa.
33Sad tvoje zemlje in ves tvoj trud užije narod, ki ga ne poznaš; in bodo te samo tlačili in pestili vse tvoje žive dni,
33Ko nga hua o tou oneone me tou uauatanga katoa, ka kainga e tetahi iwi kihai nei i mohiotia e koe; a hei tukinotanga kautanga koe, hei kurunga i nga ra katoa:
34tako da izgubiš pamet spričo tega, kar bodo morale videti tvoje oči.
34A ka haurangi koe i te kitenga a ou kanohi e kite ai koe.
35GOSPOD te udari s hudimi grčami na kolenih in na mečih, da ti ne bode ozdravljenja od podplatov do temena.
35Ka patu a Ihowa i a koe, i nga turi, i nga waewae, ki te tuwhenua kino e kore e taea te rongoa, i te kapu o tou waewae, a tae noa ki tou tumuaki.
36GOSPOD popelje tebe in tvojega kralja, ki ga postaviš nad seboj, med narod, katerega nisi poznal ne ti, ne očetje tvoji, in ondi boš služil drugim bogovom, lesu in kamenju.
36Ka whakaheke atu a Ihowa i a koe, i tou kingi hoki e meatia e koe hei kingi mou, ki te iwi kihai nei koe i mohio, koutou ko ou matua; a ka mahi koe i reira ki nga atua ke, ki te rakau, ki te kohatu.
37In bodeš v grozo, v pregovore in zabavljice med vsemi ljudstvi, kamor te zažene GOSPOD.
37A ka waiho koe hei miharotanga, hei whakatauki, hei taunu i roto i nga iwi katoa e kawea atu ai koe e Ihowa ki reira.
38Veliko semena odneseš na polje, a malo spraviš, zakaj kobilice požro vse.
38He nui te purapura e kawea atu e koe ki te mara, a he iti tau e kohikohi mai ai; ka pau hoki i te mawhitiwhiti.
39Vinograde zasadiš in jih boš obdeloval, a ne boš ne vina pil, ne grozdja trgal, kajti črvi ga bodo snedli.
39Ka whakatokia e koe, ka mahia nga mara waina, ko te waina ia e kore e inumia e koe, e kore ano e whakiia nga hua; ka kainga hoki e te huhu.
40Oljke boš imel po vseh krajih svojih, a ne boš se mazilil z oljem, zakaj tvoja oljka se sama otrebi.
40Ka whai oriwa koe puta noa i ou rohe katoa, ko te hinu ia e kore e whakawahia e koe; no te mea ka horo nga hua o au oriwa.
41Sinove in hčere boš rodil, in vendar ne bodo tvoji, ker pojdejo v ujetništvo.
41Ka whanau he tama mau, he tamahine, otiia e kore e waiho mau; ka riro hoki ratou ki te herehere.
42Vse tvoje drevje in sad tvoje zemlje posedejo kobilice.
42Ko au rakau katoa me nga hua o tou oneone ka pau i te mawhitiwhiti.
43Tujec, ki je pri tebi, bo stopal nadte više in više, ti pa boš padal vedno globokeje.
43Ko te manene i roto i a koe ka kaka ake ki runga i a koe, ki runga noa atu; ko koe ia ka heke iho ki raro, a ki raro noa iho.
44On ti bo posojal, ti pa mu nikdar ne posodiš; on bode glava, ti pa rep.
44Ko ia hei homai i te moni tarewa ki a koe, ko koe ia e kore e hoatu i te mea tarewa ki a ia: ko ia hei pane, ko koe hei hiku.
45In vsa ta prokletstva pridejo nad te in te bodo preganjala in te dohite, da pogineš, zato ker nisi poslušal glasu GOSPODA, svojega Boga, da držiš zapovedi in postave njegove, ki ti jih je ukazal;
45¶ A ka tae enei kanga ki a koe, ka whai i a koe, ka hopu ano i a koe, kia huna ra ano koe; mou kihai i whakarongo ki te reo o Ihowa, o tou Atua, kihai i mau ki ana whakahau, ki ana tikanga i whakahaua e ia ki a koe;
46in ta prokletstva bodo nad teboj v znamenje in čudenje in nad tvojim zarodom vekomaj,
46A ka piri ena ki a koe hei tohu, hei miharotanga, ki ou uri ano hoki a ake ake:
47zato ker nisi služil GOSPODU, svojemu Bogu, z veseljem in z radostnim srcem, ko si imel vsega obilost.
47Mou kihai i mahi ki a Ihowa, ki tou Atua, i runga i te koa, me te ngakau hari mo te huanga o nga mea katoa:
48Zato ti bode služiti svojim sovražnikom, ki jih pošlje GOSPOD zoper tebe, ob lakoti in žeji, v nagoti in vsem pomanjkanju. Železen jarem ti položi na vrat, dokler te ne zatare.
48Koia ka mahi koe ki ou hoariri, e tukua mai e Ihowa ki a koe, i runga i te matekai, i te matewai me te kakahukore, me te kore hoki o nga mea katoa: a ka hoatu e ia he ioka rino ki tou kaki a ngaro noa koe i a ia.
49GOSPOD pripelje nadte narod od daleč, od kraja zemlje, ki leti kakor orel, narod, čigar jezika ne razumeš;
49Ka hapainga mai e Ihowa ki a koe he iwi no tawhiti, no te pito o te whenua, ano he ekara e rere ana; he iwi e kore e mohiotia e koe tona reo;
50narod trdega obličja, ki se ne ozira na osebo starčka in se mladine ne usmili.
50He iwi mata hinana, e kore e whakapai ki te kanohi o te koroheke, e kore hoki e tohu i te taitamariki:
51Ta pojé prirastke tvoje živine in zemlje tvoje, dokler ne boš pokončan; in ne ostavi ti ničesar, ne žita, ne vina, ne olja, ne prireje tvoje govedi, ne mladičev tvoje drobnice, dokler te ne zatare.
51A ka kainga e ia nga hua o au kararehe, te hua hoki o tou oneone, a huna noatia koe: a e kore e toe i a ia he witi mau, he waina, he hinu ranei, nga uri ranei o au kau, me nga kuao o au hipi, a meinga ra ano koe e ia kia ngaro.
52In pritiskal bo nate ob vseh vratih tvojih, dokler ne razruši po vsej deželi visokih in močnih tvojih zidov, na katere se zanašaš; pritiskal bo nate ob vseh vratih po vsej deželi tvoji, ki ti jo je dal GOSPOD, tvoj Bog.
52A ka whakapaea koe e ia i roto i ou kuwaha katoa, e whenuku noa ou taiepa teitei, kaha hoki, i whakamanamana ai koe, a puta noa i tou whenua: a ka whakapae ia i a koe i roto i ou kuwaha katoa, puta noa i tou whenua, i homai nei e Ihowa, e tou At ua, ki a koe.
53Tedaj boš jedel svojega telesa sad, meso sinov in hčer svojih, ki ti jih je dal GOSPOD, tvoj Bog, pri obleganju in v stiski, s katero te bo stiskal tvoj sovražnik.
53A ka kai koe i te hua o tou kopu, i te kikokiko o au tama, o au tamahine, e homai e Ihowa, e tou Atua, ki a koe; i te whakapaenga, i te kopaninga hoki, e kopania ai koe e ou hoariri:
54Mehak mož med vami in zelo razvajen bo nevoščljivo gledal svojega brata in ženo svojega naročja in ostale svoje otroke, ki mu še preostanejo,
54Ko te tangata whakatarapi i roto i a koutou, whakaahu noa iho, ka he tona kanohi ki tona teina, ki te wahine hoki o tona uma, a ki te morehu o ana tamariki e toe ana ki a ia:
55ne hoteč dati nikomur izmed njih mesa svojih otročičev, ki ga bo jedel, ker mu ničesar ne preostane pri obleganju in v stiski, s katero te bo stiskal sovražnik tvoj v vseh tvojih vratih.
55E kore ai e hoatu e ia ki tetahi o ratou tetahi wahi o te kikokiko o ana tamariki, e kainga e ia, no te mea kahore he mea e toe ana ki a ia; i te whakapaenga, i te kopaninga, e kopania ai koe e ou hoariri i roto i ou kuwaha katoa.
56Mehka in razvajena ženska med vami, ki še od mehkosti in razvajenosti ni poskusila postaviti stopala svojega na tla, bo nevoščljivo gledala moža svojega naročja in svojega sina in hčer svojo,
56Ko te wahine whakatarapi i roto i a koutou, whakaahu noa iho, e kore nei e whakamatau atu ki te whakatu i te kapu o tona waewae ki te whenua, i te whakatarapi hoki, i te whakaahu, ka kino tona kanohi ki te tane o tona uma, ki tana tama, ki tana tamahine hoki;
57zaradi trebeža, ki pride iz nje pri porodu, in zaradi otrok, katere porodi; kajti jedla jih bo skrivaj ob pomanjkanju vseh reči, pri obleganju in v stiski, s katero te bo stiskal sovražnik tvoj v tvojih vratih.
57Ki tana potiki hoki e puta mai i waenganui o ona waewae, ki ana tamariki hoki e whanau i roto i a ia; ka kainga pukutia hoki e ia i te kore o nga mea katoa: i te whakapaenga, i te kopaninga, e kopania ai koe e ou hoariri i roto i ou kuwaha.
58Ako ne boš pazil, da izpolniš vse besede te postave, zapisane v tej knjigi, da bi se bal tega slavnega in grozovitega imena, GOSPODA, svojega Boga:
58Ki te kahore koe e mahara kia mahia nga kupu katoa o tenei ture e tuhituhia nei ki tenei pukapuka, kia wehi koe i tenei ingoa whai kororia, ingoa whakamataku, i a IHOWA, I TOU ATUA;
59tedaj pripravi GOSPOD tebi in zarodu tvojemu čudovite nadloge, nadloge velike in dolgotrajne, hude in dolge bolezni.
59Na ka meinga e Ihowa ou whiunga kia miharotia, me nga whiunga o ou uri, he whiunga nunui, kawenga roa hoki, me nga mate ngau kino, kawenga roa hoki.
60In pošlje nadte zopet vse kužne bolezni egiptovske, katerih si se bal, in te opne ž njimi.
60A ka whakapangia ano e ia ki a koe nga mate katoa o Ihipa, i wehi ra koe; a ka piri ki a koe.
61Tudi vse bolezni in vse nadloge, ki niso zapisane v knjigi te postave, pošlje GOSPOD nadte, dokler ne boš iztrebljen.
61Me nga mate katoa me nga whiu katoa, kahore nei i tuhituhia ki te pukapuka o tenei ture, ka whakapangia e Ihowa ki a koe, a huna noatia koe.
62In malo število vas ostane, dasi vas je bila množica kakor zvezd na nebu, zato ker nisi poslušal glasu GOSPODA, svojega Boga.
62A ka mahue iho koutou he hunga torutoru, koutou i rite nei ki nga whetu o te rangi te tini; no te mea kihai koe i whakarongo ki te reo o Ihowa, o tou Atua.
63In kakor je bilo GOSPODU veselje, dobro vam storiti in vas množiti, tako mu bode veselje, vas pogubljati in pokončavati, in potrebljeni boste s površja dežele, v katero greste, da jo posedete.
63Na ka rite ki te koa o Ihowa i tana whakawhiwhinga i a koutou ki te pai, i tana whakanuinga hoki i a koutou; ka pena ano hoki te koa o Ihowa ki te mea i a koutou kia ngaro, ki te huna rawa atu i a koutou; a ka hutia atu koutou i te whenua e haer e atu nei koutou ki reira ki te tango.
64In GOSPOD te razkropi med vsa ljudstva, od enega konca zemlje do drugega, in tam boš služil tujim bogovom, katerih nisi poznal ne ti, ne očetje tvoji, lesu in kamenu.
64A ka whakamararatia koe e Ihowa ki waenga i nga iwi katoa, i tetahi pito o te whenua tae noa atu ki tetahi pito o te whenua; a ka mahi koe i reira ki nga atua ke, kahore nei koe i mohio, koutou tahi ko ou matua, ki te rakau, ki te kohatu.
65In med temi narodi ti ne bode pokoja, in počivališča ne bo stopalu tvoje noge; in GOSPOD ti da trepetajoče srce, medle oči in onemoglo dušo.
65A e kore e ta tou manawa i roto i ena iwi, kahore hoki he okiokinga mo te kapu o tou waewae; engari ka homai e Ihowa ki a koe i reira he manawa hehe, he kanohi haumaruru, me te ngakau tuatea:
66In tvoje življenje bo kakor na niti viseče tebi pred očmi, in v trepetu bodeš po noči in po dnevi, in ne boš si v svesti življenja svojega.
66A ka tarewa noa tou ora i tou aroaro; ka wehi koe i te po, i te ao, a kahore he tuturutanga mo tou ora;
67Zjutraj porečeš: O da bi bil že večer! in zvečer porečeš: O da bi bilo že jutro! zaradi strahu svojega srca, v katerem boš trepetal, in zaradi tega, kar boš moral gledati s svojimi očmi.In pripelje te GOSPOD nazaj v Egipt na ladjah, po potu, o katerem sem ti rekel: Ne boš ga več videl, in ondi se boste prodajali svojim sovražnikom za sužnje in za sužnjice, a kupcev ne bo.
67I te ata ka mea koe, Aue, te ahiahi noa! a i te ahiahi ka mea koe, Aue, te awatea noa! i te pawera hoki o tou ngakau e pawera ai koe, i te kitenga hoki a ou kanohi e kite ai koe.
68In pripelje te GOSPOD nazaj v Egipt na ladjah, po potu, o katerem sem ti rekel: Ne boš ga več videl, in ondi se boste prodajali svojim sovražnikom za sužnje in za sužnjice, a kupcev ne bo.
68A ka whakahoki a Ihowa i a koe ki Ihipa i runga kaipuke, na te huarahi i korero ra ahau ki a koe, E kore koe e kite i reira a muri ake nei: a ka hoko koutou i a koutou i reira ki o koutou hoariri hei pononga tane, hei pononga wahine, a kahore he tangata hei hoko.