1Sedaj pa poslušaj, o Izrael, postave in sodbe, katere vas učim izpolnjevati, da živite in pridete v deželo ter jo posedete, ki vam jo daje GOSPOD, očetov vaših Bog.
1¶ Na, whakarongo mai ra inaianei, e Iharaira, ki nga tikanga, ki nga whakaritenga e whakaako atu nei ahau ki a koutou kia mahia; kia ora ai koutou, kia tae atu ai, kia noho ai hoki ki te whenua e homai nei e Ihowa, e te Atua o o koutou matua, ki a koutou.
2Ne pristavite ničesar besedi, ki vam jo zapovedujem, tudi ne vzemite ničesar od nje, da ohranite Boga svojega zapovedi, ki vam jih zapovedujem.
2Ko te kupu, e whakahaua atu nei e ahau ki a koutou, kaua e tapiritia ki etahi atu, kaua ano e kinitia atu tetahi wahi ona; kia rite ai i a koutou nga whakahau a Ihowa, a to koutou Atua, e whakahaua nei e ahau ki a koutou.
3Oči vaše so videle, kar je storil GOSPOD zaradi Baal-peorja; kajti vse, ki so šli za Baal-peorjem, je potrebil GOSPOD, Bog tvoj, izmed tebe.
3Kua kite o koutou kanohi i ta Ihowa i mea ai mo Paarapeoro: ko nga tangata katoa hoki i whai i a Paarapeoro whakamatea rawatia iho ratou e Ihowa, e to koutou Atua, i roto i a koutou.
4Vi pa, ki ste se držali GOSPODA, Boga svojega, ste vsi živi današnji dan.
4Ko koutou ia, i awhi ra ki a Ihowa, ki to koutou Atua, e ora katoa ana i tenei ra.
5Glejte, učim vas postave in sodbe, kakor mi je zapovedal GOSPOD, Bog moj, da tako ravnate v deželi, ki greste vanjo, da jo posedete.
5Titiro, kua whakaako ahau i a koutou ki nga tikanga, ki nga whakaritenga, ki a Ihowa, ki a toku Atua i ako ai ki ahau, hei mahi ma koutou i waenganui o te whenua e haere atu nei koutou ki reira ki te tango.
6Hranite jih torej in izpolnjujte; kajti to bode vaša modrost in razumnost vpričo ljudstev, ki bodo slišala vse te postave, tako da poreko: Res, modro in razumno ljudstvo je ta veliki narod!
6Na puritia, mahia: ko to koutou whakaaro nui hoki ia, me to koutou mohio ki te titiro mai a nga tauiwi, a nga mea e rongo ana ki enei tikanga katoa, a ka mea ratou, Koia hoki, he hunga mohio, he hunga tupato tenei iwi nui.
7Zakaj kje je velik narod, ki bi mu bili bogovi tako blizu, kakor nam je GOSPOD, Bog naš, kadarkoli ga kličemo?
7Ko wai hoki te iwi nui, e whiwhi ana ki te atua penei te tata ki a ratou me Ihowa, me to tatou Atua, e tata mai nei i a tatou karangaranga katoa ki a ia?
8In kje je velik narod, ki ima postave in sodbe tako pravične, kakor je ves ta zakon, ki vam ga danes stavim pred oči?
8Ko wai hoki te iwi nui, i a ia nei nga tikanga me nga whakaritenga tika, penei me tenei ture katoa e hoatu nei e ahau ki to koutou aroaro i tenei ra?
9Varuj se samo in pazi skrbno na dušo svojo, da ne zabiš reči, ki so jih videle tvoje oči, ter da ti ne izginejo iz srca, dokler koli živiš; ampak oznanjaj jih svojim otrokom in otrok svojih otrokom –
9Mau ia koe e tiaki, me tiaki marie ano tou wairua, kei wareware ki nga mea i kite ai ou kanohi, kei riro atu hoki i roto i tou ngakau, i nga ra katoa e ora ai koe; engari me whakaako au tama, me nga tama hoki a au tama ki ena mea;
10da ne zabiš dneva, ko si stal pred GOSPODOM, Bogom svojim, na Horebu, ko mi je rekel GOSPOD: Zberi mi ljudstvo, da slišijo moje besede, da bi se učili bati se mene vse svoje žive dni na zemlji in to učili tudi otroke svoje.
10Ki te ra ano hoki i tu ai koe i te aroaro o Ihowa, o tou Atua, i Horepa, i ta Ihowa meatanga mai ki ahau, Huihuia mai te iwi ki ahau, a maku e mea kia rongo ratou i aku korero, kia whakaakona ai kia wehi i ahau i nga ra katoa e ora ai ratou i ru nga i te whenua, hei whakaako atu ma ratou ki a ratou tama.
11Tedaj ste pristopili in stali pod goro; gora pa je gorela s plamenom do sredi neba, in bila je tema, oblak in mrakota.
11Na ka whakatata koutou, ka tu hoki i raro iho o te maunga; ko te maunga hoki ka tonu i te ahi, a kakati noa ki waenganui o te rangi, te pouri! te kapua! na, pouri kerekere.
12In GOSPOD vam je govoril iz sredi ognja: glas besed ste slišali, a podobe niste videli nobene, čujoč samo glas.
12Na ka korero mai a Ihowa ki a koutou i waenganui o te ahi: ko te puakanga mai o nga kupu ta koutou i rongo ai, tena ko tetahi ahau kihai i kitea; heoi ano ko te reo kau.
13In oznanil vam je svojo zavezo, ki vam jo je ukazal izpolnjevati, tistih deset besed, in napisal jih je na dve kameneni plošči.
13Na ka kauwhautia e ia ki a koutou tana kawenata, i whakahaua e ia ki a koutou kia whakaritea, ara nga ture kotahi tekau, a tuhituhia iho e ia ki nga papa kohatu e rua.
14Meni pa je zapovedal GOSPOD tisti čas, da naj vas učim postave in sodbe, da bi jih izpolnjevali v deželi, ki greste vanjo, da jo posedete.
14I whakahau ano a Ihowa i ahau i taua wa, kia whakaakona koutou ki nga tikanga, ki nga whakaritenga, hei mahi ma koutou ki te whenua e haere atu nei koutou ki reira ki te tango.
15Varujte torej skrbno svoje duše; zakaj nikakršne podobe niste videli v dan, ko vam je GOSPOD govoril na Horebu iz sredi ognja,
15Tiakina marietia ra o koutou wairua; kihai hoki koutou i kite i tetahi ahua, me he aha, me he aha, i te ra i korero ai a Ihowa ki a koutou i Horepa, i waenganui o te ahi;
16da se ne skazite in si ne naredite rezane podobe, obraza kakršnekoli podobe, slike moškega ali ženskega bitja,
16Kei he koutou, kei hanga i te whakapakoko ma koutou, i te ritenga o tetahi tauira, i te ahua o te tane, o te wahine ranei;
17slike katerebodi živine na zemlji ali katerega okriljenca, ki leta pod nebom,
17I te ahua o tetahi kararehe o te whenua, i te ahua o tetahi manu whai parirau e rererere ana i te rangi,
18slike katerebodi laznine na zemlji ali katere ribe v vodah pod zemljo;
18I te ahua o tetahi mea e ngokingoki ana i te whenua, i te ahua o tetahi ika i roto i te wai i raro iho o te whenua:
19ter da ne povzdigneš oči proti nebu, in ko ogleduješ solnce, mesec in zvezde, vso vojsko nebeško, da se ne daš premotiti, da bi jih molil in jim služil, ki jih je GOSPOD, Bog tvoj, razdelil vsem na rodom pod vsem nebom.
19Kei anga ake ranei ou kanohi ki te rangi, ka kite i te ra, i te marama ranei, i nga whetu, i te ope katoa o te rangi, na ka takina atu koe ki te koropiko atu ki ena mea, ki te mahi atu hoki ki ena mea, i tuwhaina mai nei e Ihowa, e tou Atua, mo nga iwi katoa i raro o te rangi, puta noa, puta noa.
20Vas pa je GOSPOD vzel in peljal iz železne peči, iz Egipta, da bodite ljudstvo njegove dediščine, kakor se vidi danes.
20Na Ihowa ia koutou i tango, nana hoki koutou i whakaputa mai i roto i te oumu rino, i Ihipa, kia waiho ai hei iwi tupu mana, me koutou inaianei.
21In GOSPOD se je razsrdil nad mano zaradi vas, tako da je prisegel, da ne smem iti čez Jordan ter priti v tisto dobro deželo, ki ti jo daje v dediščino GOSPOD, Bog tvoj;
21I riri mai ano a Ihowa ki ahau mo ta koutou hoki, a oati mai ana e kore ahau e whiti i Horano, e kore ano e tae ki te whenua pai, ka homai nei e Ihowa, e tou Atua, ki a koe hei kainga tupu.
22ampak umreti moram v tej deželi, ne smem iti čez Jordan, vi pa pojdete čezenj in dobite v last ono dobro deželo.
22Engari ka mate ahau ki tenei whenua, e kore ahau nei e whiti i Horano: ko koutou ia ka whiti, ka tango hoki i taua whenua pai.
23Varujte se torej, da ne pozabite zaveze GOSPODA, Boga svojega, ki jo je sklenil z vami, in si ne delate rezane podobe v kakršnikoli obliki, kar ti je prepovedal GOSPOD, Bog tvoj.
23Kia tupato, kei wareware ki te kawenata a Ihowa, a to koutou Atua, i whakaritea e ia ki a koutou, kei hanga hoki he whakapakoko ma koutou ki te ritenga o tetahi mea i riria mai nei koe e Ihowa, e tou Atua.
24Zakaj GOSPOD, Bog tvoj, je ogenj, ki uničuje, je Bog mogočni, goreči.
24Ko Ihowa hoki, ko tou Atua, he ahi e ki ana, he Atua hae ia.
25Ko boš rodil otroke in otrok otroke in boste že dalje časa domovali v deželi, pa se izpridite in si naredite rezano podobo. ali kakršnokoli podobo in boste počenjali, kar je hudo v očeh GOSPODA, vašega Boga, da ga dražite v jezo:
25E whanau au tamariki me nga tamariki a au tamariki, a ka roa to koutou noho ki te whenua, a ka taka koutou, ka hanga hoki i te whakapakoko ki te ahua o tetahi mea, a ka mahi i te mea e kino ana ki te titiro a Ihowa, a tou Atua, hei whakapatarita ri i a ia:
26kličem danes nebo in zemljo za priči proti vam, da hitro in docela poginete s površja zemlje, v katero ste namenjeni iti čez Jordan, da jo posedete; ne ostanete dolgo v njej, temuč boste docela iztrebljeni.
26Ka waiho e ahau i tenei ra te rangi me te whenua hei kaititiro mo koutou, mo te matenga hoki e hohoro ai koutou te mate atu i te whenua e whiti atu nei koutou i Horano ki reira, ki te tango; e kore e roa o koutou ra ki reira, engari ka tino ngar o rawa koutou.
27In GOSPOD vas razkropi med ljudstva in malo vas ostane po številu med narodi, h katerim vas odpelje GOSPOD.
27A ka whakamarara a Ihowa i a koutou ki nga tauiwi, a he hunga torutoru o koutou e toe i roto i nga tauiwi, e kawea atu ai koutou e Ihowa ki reira.
28In ondi boste služili bogovom, rok človeških tvorini, lesu in kamenu, ki ne vidijo in ne slišijo, ne jedo in ne duhajo.
28A ka mahi koutou i reira ki nga atua i hanga e nga ringa tangata, ki te rakau, ki te kohatu, e kore nei e kite, e kore e rongo, e kore e kai, e kore ano e hongi.
29Ali odondod boste iskali GOSPODA, Boga svojega, in ga našli, ko boste vpraševali po njem iz vsega srca in z vso dušo svojo.
29Otiia ki te rapu koe i reira i a Ihowa, i tou Atua, na ka kitea e koe, ki te whakapaua katoatia tou ngakau me tou wairua ki te rapu i a ia.
30V stiski, kadar te zadenejo vse te bridkosti, se v poslednjih dneh izpreobrneš h GOSPODU, Bogu svojemu, in poslušal boš njegov glas.
30Ki te mate koe, a ka pono ki a koe enei mea katoa i nga ra a muri ake nei, ka hoki koe ki a Ihowa, ki tou Atua, ka whakarongo ano hoki ki tona reo;
31Zakaj GOSPOD, Bog tvoj, je Bog mogočni, poln usmiljenja: ne odtegne se ti in te ne pokonča, tudi ne pozabi tvojih očetov zaveze, za katero jim je prisegel.
31He atua tohu hoki a Ihowa, tou Atua; e kore ia e whakarere i a koe, e kore ano hoki e whakangaro i a koe, e kore hoki e wareware ki te kawenata ki ou matua, i oati ai ia ki a ratou.
32Vprašaj vendar po starih časih, ki so bili pred teboj, od dne, ko je Bog ustvaril človeka na zemlji, in od enega konca neba do drugega, se li je kdaj zgodila taka velika reč ali se je slišalo kaj enakega!
32Ui atu hoki ki nga rangi onamata, o mua i a koe, o te ra i hanga ai e te Atua te tangata ki runga ki te whenua, i tetahi pito o te rangi paku noa ki tetahi pito o te rangi, i puta mai ranei tetahi mea hei rite mo tenei mea te nui, i rangona rane i he rite ki tenei?
33Je li katero ljudstvo slišalo glas Boga, govorečega iz sredi ognja, kakor si ti slišal, in je ostalo živo?
33I rongo ranei tetahi iwi i te reo o te Atua e korero mai ana i waenganui o te ahi, me tau i rongo ai, a ora ake?
34Je li poskusil kateri bog priti, da si vzame narod izmed naroda z izkušnjami, z znamenji, s čudeži in z bojem, z mogočno roko in z iztegnjeno ramo ter z velikimi in groznimi deli, kakor je storil GOSPOD, Bog vaš, vse to za vas v Egiptu vam pred očmi?
34I whakamatau ranei te Atua te haere iho, te tango i tetahi iwi mana i waenganui i tetahi iwi ke, i runga i nga whakamatau, i nga tohu, i nga merekara, i te whawhai, i te ringaringa kaha, i te ringaringa maro, i nga whakawehi nui, i nga mea katoa i mea ai a Ihowa, to koutou Atua ki a koutou, ki to koutou aroaro i Ihipa?
35Tebi je bilo to pokazano, da bi spoznal, da GOSPOD je Bog in da razen njega ni drugega nobenega.
35I whakakitea mai ai ena mea ki a koe kia mohio ai koe ki a Ihowa, ko ia te Atua; kahore ke atu i a ia.
36Iz nebes ti je dal slišati glas svoj, da te pouči, in na zemlji ti je dal videti veliki ogenj svoj, in slišal si njegove besede iz ognja.
36I meatia koe e ia kia rongo ki tona reo i te rangi, hei whakaako i a koe: a i te whenua i whakakitea e ia tana ahi nui ki a koe; ko ana kupu hoki i rangona e koe i waenganui i te ahi.
37In ker je ljubil tvoje očete in si je izvolil njih zarod za njimi, te je peljal s svojim obličjem, z veliko močjo svojo iz Egipta,
37A, no te mea i aroha ia ki ou matua, koia i whiriwhiria ai e ia o ratou uri i muri i a ratou, i whakaputaina mai ai hoki koe i Ihipa, me tana titiro tonu iho, i runga ano i tona kaha nui;
38da prežene narode pred teboj, ki so večji in močnejši od tebe, da te privede v njih deželo in ti jo da v dediščino, kakor danes vidiš.
38I mea ai ki te pei i nga iwi he nui, he kaha i a koe i tou aroaro, ki te kawe i a koe, ki te hoatu i to ratou oneone ki a koe hei kainga pumau; koia tenei inaianei.
39Spoznaj torej danes in v srce si vtisni, da GOSPOD sam je Bog v nebesih zgoraj in na zemlji zdolaj, ni ga drugega.
39Na kia mohio koe i tenei ra, kia whakaaro hoki i roto i tou ngakau, ko Ihowa, ko ia te Atua i te rangi i runga, i te whenua hoki i raro; kahore ke atu.
40In hrani njegove postave in zapovedi, ki ti jih danes zapovedujem, da se bo dobro godilo tebi in tvojim otrokom za teboj ter da se ti podaljšajo dnevi v deželi, ki ti jo za vse čase da GOSPOD, Bog tvoj.
40Na kia mau ki ana tikanga, ki ana whakahau, e whakahaua nei e ahau i tenei ra ki a koe, hei pai hoki mou, mo au tama i muri i a koe, kia roa ai ou ra ki te whenua ka hoatu nei e Ihowa, e tou Atua ki a koe a ake tonu atu.
41Tedaj je oddelil Mojzes tri mesta onostran Jordana, proti solnčnemu vzhodu,
41¶ Katahi a Mohi ka motuhake i nga pa e toru i tenei taha o Horano, whaka te rawhiti;
42da bi zbežal vanje ubijalec, ki nehotoma ubije svojega bližnjega in ga ni v prejšnjem času sovražil; ta naj zbeži v eno teh mest in ostani živ:
42Hei rerenga atu mo te tangata whakamate, i whakamate i tona hoa, otiia ehara i te mea ata whakaaro, ehara hoki i te hoariri nona i mua; na ka rere ia ki tetahi o aua pa, a ka ora;
43Bezer v puščavi, na ravnini, med Rubenskimi, Ramot v Gileadu med Gadskimi in Golan v Basanu med Manasejci.
43Ara i Pehere i te koraha, i te whenua mania, mo nga Reupeni; i Ramoto i Kireara, mo nga Kari; i Korana i Pahana, mo nga Manahi.
44In ta je zakon, ki ga je Mojzes predložil Izraelovim sinovom.
44A, ko te ture tenei i hoatu e Mohi ki te aroaro o nga tama a Iharaira:
45To so pričevanja, postave in sodbe, ki jih je Mojzes govoril sinom Izraelovim, ko so bili odšli iz Egipta,
45Ko nga whakaaturanga ano enei, me nga tikanga, me nga whakaritenga i korerotia e Mohi ki nga tama a Iharaira, i to ratou putanga mai i Ihipa,
46za Jordanom, v dolini nasproti Bet-peorju, v deželi Sihona, kralja Amorejcev, ki je prebival v Hesbonu, ki so ga porazili Mojzes in Izraelovi sinovi, ko so bili odšli iz Egipta –
46I tenei taha o Horano, i te raorao i te ritenga atu o Petepeoro, i te whenua o Hihona, o te kingi o nga Amori, i noho ra i Hehepona, i patua ra e Mohi ratou ko nga tama a Iharaira, i to ratou putanga mai i Ihipa;
47in prilastili so si deželo njegovo in deželo Oga, kralja basanskega, obeh kraljev Amorejcev, ki sta bivala na oni strani Jordana, proti solnčnemu vzhodu,
47A tangohia ana tona whenua e ratou, me te whenua hoki o Oka, o te kingi o Pahana, to nga kingi tokorua o nga Amori, i tenei taha o Horano, whaka te rawhiti;
48od Aroerja, ki je ob bregu potoka Arnona, do gore Siona (ki je Hermon),in vso nižavo ob Jordanu, proti solnčnemu vzhodu, tja do Morja v nižini pod strmino gore Pizge.
48O Aroera i te taha o te awa o Aranona, a Maunga Hiona, ara a Heremona,
49in vso nižavo ob Jordanu, proti solnčnemu vzhodu, tja do Morja v nižini pod strmino gore Pizge.
49Me te Arapaha katoa i tera taha o Horano, whaka te rawhiti, a tae noa ki te moana o te Arapaha, i raro iho i nga titahatanga o Pihika.