1In GOSPOD je govoril Mojzesu na gori Sinaju, rekoč:
1¶ Korero ano a Ihowa ki a Mohi i Maunga Hinai, i mea,
2Govori sinovom Izraelovim ter jim reci: Ko pridete v deželo, ki vam jo jaz dam, naj praznuje dežela soboto GOSPODU.
2Korero ki nga tama a Iharaira, mea atu ki a ratou, E tae koutou ki te whenua e hoatu e ahau ki a koutou, na ka whakahapati te whenua i tetahi hapati ki a Ihowa.
3Šest let obsevaj njivo svojo in šest let obrezuj vinograd svoj in spravljaj sadove njegove,
3E ono nga tau e whakatongia ai e koe tau mara, e ono hoki nga tau e tapatapahia ai e koe tau mara waina, e kohia ai hoki ona hua;
4ali sedmo leto naj dobi dežela soboto prazničnega počitka, čas počitka GOSPODU: njive svoje ne obsevaj in vinograda svojega ne obrezuj.
4Ko te whitu ia o nga tau hei hapati okiokinga mo te whenua, hei hapati ki a Ihowa: kaua e whakatongia tau mara, e tapatapahia ranei tau mara waina.
5Kar ti samo od sebe zraste po zadnji žetvi, ne žanji, in grozdja neobrezane trte svoje ne spravljaj: leto prazničnega počitka naj bode zemlji.
5Kaua e kotia te mea i tupu noa ake i tera kotinga au, kaua ano e whakiia nga karepe o tau waina kihai nei i mahia: he tau okiokinga hoki tena mo te whenua.
6In sobotni obrodek dežele vam bodi v jed, tebi in hlapcu tvojemu in dekli tvoji, in najemniku tvojemu in tujcu, ki biva pri tebi;
6A hei kai ma koutou te hapati o te whenua; mau, ma tau pononga tane, ma tau pononga wahine, ma tau kaimahi, ma tou manene hoki e noho ana i a koe;
7tudi živini tvoji in zverini, ki je v tvoji deželi, bodi v živež ves njen obrodek.
7Ma au kararehe hoki, ma te kirehe hoki o tou whenua, ona hua katoa, hei kai.
8Dalje si štej sedmero sobotnih let, sedem let sedemkrat, da ti bode dni sedmerih sobotnih let devetinštirideset let.
8¶ A me tatau e koe kia whitu nga tau hapati, kia whitu nga whitu o nga tau; a ko taua takiwa, ko nga tau hapati e whitu, ka kiia e koe e wha tekau ma iwa tau.
9In daj glasno trobentati deseti dan sedmega meseca; na dan sprave naj se razlega trobenta po vsej deželi vaši.
9Katahi ka whakatangihia e koe te tetere tangi nui i te tekau o nga ra o te whitu o nga marama; ko a te ra whakamarietanga mea ai koutou kia paku atu te tangi o te tetere puta noa i to koutou whenua.
10In posvetite petdeseto leto in razglasite svobodo po deželi vsem prebivalcem njenim; leto veselega trobentanja [Hebr. jobel, odtod: jubilejsko leto.] vam bodi, ko naj se vsakdo vrne k lastnini svoji in vsakdo zopet pride k rodovini svoji.
10A me whakatapu te rima tekau o nga tau, ka karanga ai i te haere noa puta noa i te whenua ma nga tangata katoa o te whenua: hei tiupiri nui tena ma koutou; a me hoki koutou ki tona kainga, ki tona kainga, me hoki ano ki ona whanaunga, ki ona wha naunga.
11Leto veselega trobentanja vam bodi tisto petdeseto: ne sejte in ne žanjite tega, kar samo v njem zraste, in grozdja neobrezanih trt ne trgajte v njem.
11Ko tena tau, ko te rima tekau, hei tiupiri ma koutou: kaua e rui, kaua e kokoti i te mea tupu noa ake o tena tau, kaua hoki e whakiia nga waina kihai i mahia.
12Zakaj leto veselega trobentanja je, sveto vam bodi; kar obrodi, uživajte kar ž njive.
12Ko te tiupiri hoki ia; kia tapu ki a koutou; ko ona hua o te mara hei kai ma koutou.
13V tem milostnem letu naj vsakdo zopet posede lastnino svojo.
13Me hoki koutou i tenei tau tiupiri, ki tona kainga, ki tona kainga,
14In če kaj prodaste bližnjemu ali kaj kupite od bližnjega svojega, ne smete drug drugega opehariti.
14Ki te hokona atu ano e koe tetahi mea ki tou hoa, ki te hokona mai ranei tetahi mea e te ringa o tou hoa, kaua e tukinotia tetahi e tetahi:
15Po številu let od milostnega leta kupi od bližnjega svojega in po število letin naj ti proda.
15Kia rite au utu ki tou hoa ki te maha o nga tau i muri i te tiupiri; kia rite ano ki te maha o nga tau hua tana hoko ki a koe.
16Čim več bode let, tem večja bodi kupnina, in čim manj let, tem manjša bodi; kajti število žetev se prodaja.
16Kia rite tau whakanui i te utu o taua mea ki te maha o nga tau, kia rite hoki taua whakaiti i ona utu ki te torutoru o nga tau: e rite ana hoki ki te maha o nga tau hua tana hoko ki a koe:
17Zato naj nihče ne opehari bližnjega svojega, temuč boj se Boga svojega; zakaj jaz sem GOSPOD, Bog vaš.
17A kaua e tukino tetahi ki tetahi, engari me wehi koe ki tou Atua: ko Ihowa hoki ahau, ko to koutou Atua.
18Izpolnjujte torej moje postave in pazite na moje pravice in ravnajte po njih, in brezskrbno boste prebivali v deželi.
18Mo reira me mahi e koutou aku tikanga, me pupuru aku whakaritenga, me mahi hoki; a ka noho humarie koutou i runga i te whenua,
19In zemlja bo rodila sad svoj, in jedli boste dositega in prebivali v njej brez skrbi.
19A ka tukua ona hua e te whenua, a ka kai koutou ka makona, ka noho humarie hoki ki reira.
20Če pa porečete: Kaj bomo jedli sedmo leto? glej, ne bomo sejali, ne spravljali pridelkov svojih!
20A ki te mea koutou, He aha he kai ma tatou i te whitu o nga tau? titiro hoki, e kore tatou e rua, e kore hoki e kohi i a tatou hua:
21Zapovem, da vam pride blagoslov moj v šestem letu, in obrodi pridelkov za tri leta;
21Maku ra e whakahau iho taku manaaki ki a koutou i te ono o nga tau, a ka whai hua mo nga tau e toru.
22in boste sejali v osmem letu in jedli stare pridelke do devetega leta; dokler ne dozore njegovi pridelki, boste jedli starino.
22A ka rui koutou i te waru o nga tau, ka kai ano i nga hua pakoko; a tae noa ki te iwa o nga tau, me kai nga mea pakoko, kia riro ra ano nga hua o tena tau.
23In zemlja naj se ne prodaja za vselej, zakaj moja je zemlja, ker vi ste tujci in priseljenci pri meni.
23¶ Kaua e hokona te whenua, he mea oti tonu atu; noku hoki te whenua; he manene hoki koutou, he noho noa ki ahau.
24Zato dovolite po vsej deželi posestva svojega, da se zemlja odkupi.
24Me whakaae hoki ki te utu e hoki ai te whenua, i to koutou whenua katoa.
25Ako obuboža brat tvoj in proda kaj posesti svoje, naj pride odkupitelj njegov, njemu najbližji sorodnik, in odkupi prodani del brata svojega.
25Ki te rawakoretia tou teina, a ka hokona e ia tetahi wahi o tona kainga, me haere mai tona whanaunga e tata rawa ana ki a ia, ka utu i te mea i hokona atu e tona teina kia hoki ai.
26Ako bi pa komu ne bilo odkupitelja, pa si sam opomore in pridobi, kolikor je treba v odkup:
26A ki te kahore he kaiutu a tetahi tangata, a ka whiwhi taonga ia a ka taea ano e ia te utu;
27naj šteje, na koliko let je prodal, in ostala leta poplačaj njemu, komur je prodal, in tako naj zopet dobi posest svojo.
27Na me tatau e ia nga tau i hokona ai, a ka whakahoki i te tuhene ki te tangata i hokona atu ai; a ka hoki ai ia ki tona kainga.
28Ako pa ne premore toliko, kolikor bi moral povrniti, naj ostane njegova prodana stvar kupcu v rokah do milostnega leta; in v milostnem letu se stvar oprosti, in on dobi zopet posest svojo.
28Otiia ki te kahore e taea e ia te whakahoki mai ki a ia ano, na me waiho tana i hoko ai ki te ringa o te tangata nana i hoko, a tae noa ki te tau tiupiri: a i te tiupiri ka riro, a ka hoki ia ki tona kainga.
29Ako kdo proda hišo v mestu z obzidjem, naj jo sme odkupiti do konca leta, v katerem jo je prodal; celo leto imej pravico do odkupa.
29Ki te hokona e te tangata he whare nohoanga i te pa taiepa, e ahei ia te utu kia hoki mai ano i roto i te tau kotahi i muri i te rironga: kotahi tino tau hei whakahokinga mana.
30Če je pa ne odkupi, ko preteče celo leto, naj ostane hiša v mestu z obzidjem v lasti njemu, ki jo je kupil, za prihodnje rodove; ne more se rešiti v milostnem letu.
30A ki te kahore e utua, a tino taka noa te tau, katahi ka whakapumautia mo ake tonu atu te whare i te pa taiepa mo te tangata nana i hoki, puta noa i ona whakatupuranga: e kore e riro i te tiupiri.
31Toda hiše v vaseh, ki nimajo obzidja, naj se prištevajo njivam na deželi: smejo se odkupiti in v milostnem letu naj bodo proste.
31Ko nga whare ia o nga kainga, kahore nei he taiepa a tawhio noa, ka kiia e rite ana ki nga parae o te whenua: ka hoki ano ena ina utua, ka riro ano i te tuipiri.
32Kar se pa tiče mest levitov, hiš v mestih njih posesti, vselej ostani levitom pravica do odkupa.
32Ko nga pa ia o nga Riwaiti, me nga whare o nga pa e nohoia ana e ratou, e hoki ki nga Riwaiti, ahakoa utua i tehea wa.
33In če kdo izmed levitov ne odkupi, v milostnem letu naj mu zopet pripade hiša, ki je bila prodana v mestu posesti njegove; kajti hiše v levitskih mestih so njih posestvo med sinovi Izraelovimi.
33A, mehemea na tetahi o nga Riwaiti i utu, na ka riro te whare i hokona ra me tona pa i te tiupiri; ko nga whare hoki o nga pa o nga Riwaiti to ratou kainga pumau i roto i nga tama a Iharaira.
34Tudi polje v okolici njih mest se ne sme prodajati, ker jim je to večna posest.
34Ko te mara ia i te taha o o ratou pa kaua e hokona; no te mea he wahi pumau tena no ratou.
35In ako brat tvoj poleg tebe obuboža in mu roka opeša, podpiraj ga, kakor tujec in naselnik naj živi pri tebi.
35A ki te rawakoretia tou teina, a ka wiri tona ringa i roto i a koe; me atawhai e koe; me noho manene ia, me noho noa ranei i a koe.
36Ne jemlji od njega zakupnine in obresti, temuč boj se Boga svojega, da živi brat tvoj pri tebi.
36Kaua e tangohia i a ia he moni whakatuputupu, he whakanuinga ranei; engari me wehi koe ki tou Atua; kia noho ai tou teina i a koe.
37Denarja svojega mu ne dajaj na obresti in hrane svoje ne zaradi dobička.
37Kaua tau moni e hoatu ki a ia hei mea whakatuputupu, kaua ano hoki au kai e hoatu ki a ia, me te whakaaro ano ki tetahi whakanuinga ake.
38Jaz sem GOSPOD, Bog vaš, ki sem vas peljal iz dežele Egiptovske, da bi vam dal deželo Kanaansko, da bi vam bil za Boga.
38Ko Ihowa ahau, ko to koutou Atua, i kawe mai nei i a koutou i te whenua o Ihipa, e mea nei kia hoatu te whenua o Kanaana ki a koutou kia waiho ano ahau hei Atua mo koutou.
39In ako brat tvoj obuboža poleg tebe in se ti proda, ne sili ga, naj ti služi za sužnja;
39¶ A ki te rawakoretia tou teina e noho ana i roto i a koe, a ka hokona ki a koe; kaua ia e whakamahia e koe ki te mahi pononga;
40kakor najemnik in kakor naselnik bodi pri tebi, do milostnega leta.
40Kia rite ia i roto i a koe ki te kaimahi, ki te noho noa; ka mahi ano ia ki a koe, a tae noa ki te tau tiupiri:
41Tedaj naj odide prost od tebe, on in otroci njegovi ž njim, in se vrne zopet k rodovini svoji in zopet dobi posest očetov svojih.
41Ko reira ia mawehe ai i a koe, ratou ko ana tamariki, a ka hoki ki ona whanaunga, ka hoki ano ki te kainga o ona matua.
42Zakaj moji hlapci so, ki sem jih peljal iz dežele Egiptovske: ne smeš jih prodajati kakor sužnje.
42Ko ratou hoki aku pononga, i whakaputaina mai ai e ahau i te whenua o Ihipa; kaua ratou e hokona hei pononga.
43Ne bodi mu neusmiljen gospodar, temuč boj se svojega Boga.
43Kaua e taikaha tau whakarangatira ki a ia; engari me wehi ki tou Atua.
44In kar se tiče sužnjev in sužnic, ki jih boš imel: izmed narodov, ki bodo okoli vas, smete kupovati sužnje in sužnice.
44Tena ko nga pononga tane me nga pononga wahine mau; me hoko e koe i nga iwi i tetahi taha ou, i tetahi taha, he pononga tane, he pononga wahine mau.
45Tudi od priseljencev, ki bivajo pri vas, jih smete kupovati, in od njih rodovine, ki so jo rodili v deželi vaši, in bodo naj lastnina vaša;
45Ma koutou ano hoki e hoko etahi o nga tamariki a nga manene e noho ana i roto i a koutou, etahi hoki o roto o o ratou hapu i roto i a koutou, o nga mea i whanau i a ratou ki to koutou whenua: a puritia iho ma koutou.
46ne smete jih zapustiti kot dediščino otrokom svojim za sabo, da jim bodo v lastnino. Ti naj vam hlapčujejo za vselej; ali bratom svojim, sinovom Izraelovim, brat svojemu bratu, ne smete neusmiljeno gospodovati.
46Me waiho hoki ena e koutou hei taonga tupu e tukua iho kia puritia e a koutou tama i muri i a koutou; hei pononga ratou ma koutou ake ake: kaua ia e taikaha ta koutou whakarangatira ki a koutou ano, ki o koutou teina, ki nga tama a Iharaira.
47Ako pa obogati tujec ali priseljenec pri tebi, in brat tvoj obuboža poleg njega in se proda tujcu, priseljencu pri tebi, ali pa komu iz zaroda tujčevega:
47Ki te whai rawa hoki te manene, noho noa ranei, i roto i a koe, a ka rawakoretia tou teina i tona taha, a ka hoko i a ia ki te manene, ki te noho noa ranei i roto i a koe, ki te toronga ranei o te hapu o te manene:
48naj mu ostane pravica do odkupa, eden bratov njegovih naj ga odkupi;
48E whakahokia ano ia mo te utu i muri i tona hokonga; ma tetahi o ona teina ia e whakahoki.
49ali stric njegov ali stričev sin, ali kdorkoli mu je bližnji iz rodbine njegove, naj ga odreši; ali pa če si opomore, naj se sam odkupi.
49Ma tona matua keke, ma te tamaiti ranei a tona matua keke ia e whakahoki, ma tetahi ranei o ona whanaunga tupu o tona hapu ia e whakahoki; mana ano ranei ia e whakahoki, ki te taea e ia.
50In naj računi s kupcem svojim od leta, ko se mu je prodal, do milostnega leta, in prodajna cena naj se odmeri po številu let; kakor najemniku naj se mu štejejo dnevi, kolikor jih je odslužil.
50Na ka tatau ia, raua ko te tangata nana ia i hoko, ka timata i te tau i hokona ai ia ki a ia, tae noa ki te tau tiupiri: a ka rite te utu e hokona ai ia ki te maha o nga tau; kia rite ki o te kaimahi ona ra ki a ia.
51Če je še dosti let, njim primerno naj poplača za odkup od denarja, s katerim je bil kupljen;
51Ki te maha ake nga tau, kia rite ki ena te utu mo tona hokinga e whakahokia atu e ia i roto i te moni i hokona ai ia.
52in če ostaja malo let do milostnega leta, naj mu zaračuni to: proti letom naj poplača ceno odrešitve svoje.
52A ki te torutoru nga tau e toe ana ki te tau tiupiri, na ka tatau raua; a kia rite ki ona tau te utu e whakahokia e ia ki a ia.
53Kakor najemnik leto za letom naj bode pri njem; oni mu ne bodi neusmiljen gospodar, tebi pred očmi.
53Ko tona noho ki a ia kia rite ki ta te kaimahi e utua ana i te tau: kaua hoki tera e whakatupu rangatira nanakia ki a ia i tau tirohanga.
54In ako ne bo odkupljen na ta način, naj odide prost v milostnem letu, on in otroci njegovi ž njim.Meni namreč so hlapci sinovi Izraelovi, moji hlapci so, ki sem jih peljal iz dežele Egiptovske. Jaz sem GOSPOD, Bog vaš.
54A ki te kahore ia e hokona i enei tikanga, na me haere atu ia i te tau tiupiri, ratou tahi ko ana tamariki.
55Meni namreč so hlapci sinovi Izraelovi, moji hlapci so, ki sem jih peljal iz dežele Egiptovske. Jaz sem GOSPOD, Bog vaš.
55He pononga hoki ki ahau nga tama a Iharaira; ko aku pononga ratou i whakaputaina mai e ahau i te whenua o Ihipa; ko Ihowa ahau, ko to koutou Atua.