1Ko smo se pa odtrgali od njih in se odpeljali, smo prišli naravnost v Kon, drugi dan v Rod in odtod v Pataro.
1 A go mo, waato kaŋ iri fay d'ey ka furo hiyo ra, iri daŋandi turr ka koy Kos. A wane suba mo, iri to Rodusa, iri dira noodin mo ka kaa Batara.
2In ko smo našli ladjo, ki je imela jadrati v Fenicijo, smo stopili nanjo in se peljali.
2 Waato kaŋ iri du hi fo kaŋ ga daŋandi ka koy Finiciya, iri furo a ra ka dira.
3Ko smo pa ugledali Ciper, smo ga pustili na levi strani in se peljali v Sirijo, in izkrcali smo se v Tiru; tu namreč je imela ladja iztovoriti blago.
3 Waato kaŋ iri na Kubrus fonnay, iri n'a naŋ kambe wow haray ka koy Suriya. Iri zumbu Tir kwaara, zama noodin no i ga hiyo jinay zumandi.
4In ko smo našli učence, smo ostali tu sedem dni; ti so pravili Pavlu po Duhu, naj ne hodi gori v Jeruzalem.
4 Kaŋ iri na talibey gar, iri goro noodin jirbi iyye. Ngey no ci Bulos se Biya _Hanno|_ do ka ne a ma si ziji ka koy Urusalima.
5Ko smo pa te dni dopolnili, smo se odpravili, in spremljali so nas vsi z ženami in otroki ven za mesto; in pokleknivši na bregu, smo molili.
5 Waato kaŋ iri na jirbey din toonandi, iri fatta k'iri diraw te. Ikulu mo, d'i wandey d'i izey, n'iri dum kala kwaara banda. Iri gurfa noodin teeko me gaa ka adduwa te.
6In ko smo se poslovili drug od drugega, smo stopili na ladjo, a oni so se vrnili domov.
6 Waato din gaa no iri na care sallama. Iri furo hiyo ra, ngey mo ye fu.
7Mi pa, ko smo vožnjo iz Tira dokončali, smo prišli v Ptolemajdo, in pozdravivši se z brati, smo ostali en dan pri njih.
7 Waato kaŋ iri dira ka fun Tir, iri kaa Butolimayis, iri na noodin nya-izey fo, iri goro i do jirbi folloŋ.
8A drugi dan smo odrinili in prišli v Cezarejo; in šli smo v hišo Filipa evangelista, ki je bil eden izmed sedmerih, in ostali smo pri njem.
8 A wane suba, iri tun ka kaa Kaysariya kwaara. Kaŋ iri furo Filibos kwaara, waazuko no kaŋ ga ti ngey boro iyya din ra afo, iri zumbu a gaa.
9Ta pa je imel štiri hčere device, ki so prorokovale.
9 Bora din gonda ize wandiyo taaci kaŋ yaŋ ga annabitaray te.
10Ko smo se pa več dni mudili, pride iz Judeje neki prorok, po imenu Agab;
10 Waato kaŋ iri goono ga goro noodin jirbiyaŋ, kala annabi fo kaa ka fun Yahudiya ra kaŋ maa Agabos.
11ko pride ta k nam, vzame pas Pavlov in, zvezavši si roke in noge, reče: To veli sveti Duh: Moža, čigar je ta pas, zvežejo tako Judje v Jeruzalemu in ga izroče poganom v roke.
11 Waato kaŋ a kaa iri do, a na Bulos guddama sambu ka nga cey da nga kambey haw. Gaa no a ne: «Yaadin no Biya Hanna ne: Ya-cine no Yahudancey kaŋ go Urusalima ra ga guddama wo koyo haw. I g'a daŋ mo dumi cindey kambe ra.»
12Ko smo pa to slišali, smo ga prosili mi in ondišnji, naj ne hodi gori v Jeruzalem.
12 Waato kaŋ iri maa woodin, iri nda kwaara borey kulu na Bulos ŋwaaray ka ne a ma si koy Urusalima.
13Tedaj odgovori Pavel: Kaj delate, da jokate in mi trgate srce? Saj jaz sem pripravljen ne le biti zvezan, ampak tudi umreti v Jeruzalemu za ime Gospoda Jezusa.
13 Gaa no Bulos tu ka ne: «Ifo no araŋ goono ga te wo, araŋ goono ga hẽ k'ay bine sara? Zama ay wo soola no, manti hawyaŋ hinne se bo, amma hala ya bu zaati Urusalima ra Rabbi Yesu maa sabbay se.»
14In ko ga nismo mogli pregovoriti, smo umolknili, rekši: Volja Gospodova se zgódi!
14 Waato kaŋ iri mana hin a, iri naŋ, ka ne: «Kala day Rabbi miila ma te.»
15A po teh dneh smo se pripravili in šli gori v Jeruzalem.
15 Jirbey din banda iri n'iri jinay soola ka koy Urusalima.
16Šlo je pa z nami tudi nekaj učencev iz Cezareje, ki so peljali s seboj nekega Mnasona s Cipra, starega učenca, ki smo pri njem imeli gostovati.
16 Kaysariya talibi fooyaŋ mo koy iri banda. I kond'iri k'iri zumandi Manason kwaara, kaŋ ga ti Kubrus boro, talibi zeeno fo no.
17Ko smo pa prišli v Jeruzalem, so nas radostno sprejeli bratje.
17 Waato kaŋ iri to Urusalima, nya-izey n'iri kubayni nda farhã.
18A drugi dan je šel Pavel z nami k Jakobu, kjer so se sešli vsi starejšine.
18 A wane suba, Bulos koy iri banda Yakuba do, arkusey kulu mo kaa noodin.
19In ko se je bil ž njimi pozdravil, je pripovedoval vse po vrsti, kaj je storil Bog med pogani po njegovi službi.
19 Waato kaŋ Bulos n'i fo, a dede i se afo-fo haŋ kaŋ yaŋ Irikoy te dumi cindey game ra nga goyo do.
20Oni pa, ko so to slišali, so slavili Boga; in njemu reko: Vidiš, brat, koliko tisoč jih je med Judi, ki so sprejeli vero, in vsi so vneti za postavo.
20 Ngey mo, waato kaŋ i maa woodin, na Irikoy beerandi. I ne a se mo: «Iri nya-izo, ni di kaŋ Yahudancey ra boro zambar-zambar yaŋ no cimandi, ikulu mo no gonda anniya asariya ganayaŋ se.
21Slišali pa so zate, da učiš odstop od Mojzesa vse Jude, ki so med pogani, in praviš, naj ne obrezujejo sinov svojih in se tudi ne ravnajo po starih šegah.
21 I maa ni baaru mo kaŋ ni goono ga Yahudancey kulu kaŋ yaŋ go dumi cindey game ra dondonandi ka ne i ma fay da Musa: i ma si ngey izey dambangu, i ma si alaadey mo gana.
22Kaj je torej storiti? Gotovo [se zbere množica, kajti] zaslišijo, da si prišel.
22 To, sohõ mate no? Zama sikka si i ga maa baaru kaŋ ni kaa neewo.
23To torej stóri, kar ti povemo: So pri nas štirje možje, ki imajo obljubo na sebi;
23 Day, sohõ ma kaa ka te haŋ kaŋ iri ga ci ni se. Boro taaci go no iri se kaŋ yaŋ na sarti sambu.
24te vzemi k sebi in očisti se ž njimi in plačaj zanje, da si ostrižejo glave, in vsi bodo zvedeli, da ni res, kar so o tebi slišali, ampak da tudi sam redno živiš in izpolnjuješ postavo.
24 Ni ma borey din sambu ka ni boŋ hanandi i banda. Ni ma bana i se, zama i ma ngey boŋey cabu. Zama boro kulu ma du ka bay kaŋ sanni kulu kaŋ boro fooyaŋ goono ga koy ci i se ni boŋ taari no! Amma i ga di kaŋ ni bumbo goono ga fonda gana ka haggoy da asariya.
25Glede tistih pa, ki so izmed poganov sprejeli vero, smo sklenili in pisali, da naj se varujejo malikom darovanega in krvi in zadavljenega in nečistosti.
25 Amma dumi cindey kaŋ yaŋ cimandi, i ciine ra iri hantum i se. Iri n'i lordi ka ne i ma ngey boŋ gaay i ma si lamba hay fo kaŋ i wi tooru se gaa, i ma si kuri ŋwa, wala haŋ kaŋ i koote ka wi, i ma fay da zina mo.»
26Tedaj vzame k sebi Pavel može, in očistivši se ž njimi drugi dan, gre v tempelj in oznani, kdaj se dopolnijo dnevi očiščevanja, dokler se ni darovala daritev za vsakega od njih.
26 Gaa no Bulos na borey din sambu. A suba a na nga boŋ hanandi i banda ka furo Irikoy windo ra. A ci waato kaŋ ngey hananyaŋ jirbey ga to, da waato kaŋ i ga hima ka sarga te i afo-fo kulu se.
27Ko so se pa sedmeri dnevi skoro dokončali, ga ugledajo v templju Judje iz Azije, razdražijo vse ljudstvo ter polože nanj roke,
27 Waato kaŋ jirbi iyya din ga ba ka ban, kala Aziya Yahudance fooyaŋ di Bulos Irikoy windo ra. I na jama kulu tunandi ka ngey kambey dake a boŋ.
28kričeč: Možje Izraelci, pomagajte! Ta je tisti človek, ki povsod uči vse zoper naše ljudstvo in postavo in ta kraj, in vrhutega je tudi Grke pripeljal v tempelj in oskrunil ta sveti kraj.
28 I kuuwa ka ne: «Ya Israyla borey, wa iri gaa! kaŋ se boro wo no ga ti bora kaŋ goono ga boro kulu dondonandi nangu kulu ka gaaba nda iri dumo nda Tawreto, da nangu wo mo. A kande baa Gareku fooyaŋ mo ne Irikoy windo ra ka nangu hananta wo ziibandi.»
29Videli so bili namreč poprej Trofima Efežana ž njim v mestu, in o njem so mislili, da ga je Pavel pripeljal v tempelj.
29 (Zama i jin ka di Afasos bora Turofimos Bulos banda kwaara ra. I ho hala Bulos kand'a Irikoy windo ra.)
30In vse mesto se je vzdignilo in ljudstvo je drlo skupaj; in zgrabivši Pavla, so ga vlekli ven iz templja; in precej so zaprli vrata.
30 Kwaara kulu laakal tun, borey zuru ka kaa ka margu. I na Bulos di, ka candi ka kond'a Irikoy windo banda. Sahãadin mo i na windo meyey daabu.
31Ko so ga pa že hoteli umoriti, pride glas do tisočnika vojaške trume, da se je vzdignil ves Jeruzalem.
31 Amma waato kaŋ i goono ga ceeci ngey m'a wi, kala Romey sooje jama wongu nyaŋo maa baaru kaŋ Urusalima kulu go laakal tunay ra.
32Ta vzame takoj vojakov in stotnikov in priteče nadnje. Ko pa ugledajo tisočnika in vojake, nehajo bíti Pavla.
32 Sahãadin-sahãadin, a na soojeyaŋ da sooje jine funayaŋ sambu ka kaa i gaa da jirsi. Ngey mo, kaŋ i di wongu nyaŋo da soojey, na Bulos karyaŋo naŋ.
33Tedaj se tisočnik približa in ga prime, in veli ga vkleniti v dve verigi, ter vpraša, kdo da je in kaj je storil.
33 Gaa no wongu nyaŋo kaa ka maan ka Bulos di. A lordi ka ne i m'a haw da sisiri hinka. A hã hala Bulos wo boro kaŋ no, da haŋ kaŋ no a te.
34In eni vpijejo to, a drugi drugo med ljudstvom. Ko pa ni mogel nič gotovega zvedeti zavoljo hrupa, ga ukaže odpeljati v grad.
34 Boro fooyaŋ go ga kaati marga ra ka hay fo ci, boro fooyaŋ mo go ga hay fo waani ci. Waato kaŋ a mongo ka bay da cimi haŋ kaŋ no goono ga te kosongo sabbay se, wongu nyaŋo lordi ka ne i ma kande Bulos soojey fuwo ra.
35In ko pride do stopnic, se prigodi, da ga morajo vojaki nesti zavoljo sile druhali;
35 Waato kaŋ a kaaru fu kaarimi jabey boŋ, soojey n'a sambu zama jama go g'a gurzugandi.
36kajti šla je za njim množica ljudstva, kričeč: Pogubi ga!
36 Zama jama goono g'i banda gana ka wurru ka ne: «Wa konda k'a wi!»
37Ravno pa, ko hočejo Pavla peljati v grad, reče on tisočniku: Ali smem kaj govoriti s teboj? On pa reče: Znaš grški?
37 Kaŋ i ga ba ka konda Bulos soojey fuwo ra, a ne wongu nyaŋo se: «Ni ga yadda ay se ya salaŋ ni se?» A ne Bulos se: «Ni ga waani Gareku sanni no?
38Nisi li torej tisti Egipčan, ki je pred temi dnevi napravil upor in izpeljal v puščavo štiri tisoč razbojnikov?
38 Haba, manti nin no ga ti Misiranca din bo, kaŋ na boro-wiiko zambar taaca din daŋ i ma murte, kaŋ kond'ey saajo ra mo za jirbi bandey?»
39Pavel pa reče: Jaz sem Jud iz Tarsa, meščan ne neznatnega mesta v Ciliciji; prosim pa te, dovoli mi govoriti ljudstvu.In ko mu je dovolil, namigne Pavel, stoječ na stopnicah, z roko ljudstvu, naj umolknejo; in ko nastane velika tihota, govori k njim v hebrejskem jeziku takole:
39 Amma Bulos ne: «Ay wo Yahudance no, Tarsus boro, Silisiya laabo ra, kwaara kaŋ boro kulu ga bay, ay ya a kwaara ize no. Ay ga ni ŋwaaray mo, ma yadda ay se hala ya salaŋ jama se.»
40In ko mu je dovolil, namigne Pavel, stoječ na stopnicah, z roko ljudstvu, naj umolknejo; in ko nastane velika tihota, govori k njim v hebrejskem jeziku takole:
40 Waato kaŋ a yadda a se, Bulos na nga kamba sambu jama se. Nga mo go ga kay fu kaarimi jabey boŋ. Waato kaŋ i dangay sulum, a salaŋ i se da Yahudancey sanni ka ne: