1Zopet mi je prišla beseda GOSPODOVA, govoreč:
1 Rabbi sanno ye ka kaa ay do ka ne:
2Ti pa, sin človečji, zapoj žalostinko nad Tirom;
2 Ni binde, boro izo, ma bu baray te Tir se.
3in reci Tiru: O ti, ki prebivaš ob dohodih na morje, ki si trgovec ljudstvom na mnogih otokih, tako pravi Gospod Jehova: Ti, o Tir, si rekel: Jaz sem popoln v lepoti.
3 Ma ne Tir se, nga kaŋ a nangora go teeku me gaa, dillaŋey kwaara no ndunnya dumey gungu boobo se, kaŋ yaa no Rabbi, Koy Beero ci: Nin, Tir, ni ne: «Ay wo, ay booriyaŋo kubay!»
4Meja tvoja sega v srce morja, zgraditelji tvoji so te popolnega storili v lepoti.
4 Ni hirro, hala teekoy bindi ra no a go. Ni cinakoy na ni booriyaŋo kubandi.
5Iz cipres s Senirja so ti zgradili vse dvojne deske; ceder z Libanona so vzeli, da so ti napravili jadrnik;
5 Borey na ni kataakey kulu te da sipres* bundu kaŋ fun Senir. I na sedre* sambu ka fun d'a Liban zama ngey ma te ni se hi bundu.
6hraste z Basana so stesali v vesla tvoja, krov tvoj so naredili iz slonovih kosti, vloženih v zelenikov les z otokov Kitimcev.
6 I na ni hi kayey te da Basan shen nya bundu. I na ni daba mo te da bunduyaŋ kaŋ i fun d'ey Cittim gungey ra, K'a taalam da cebeeri hinje zanjarmi-zanjarmiyaŋ.
7Pisanotkana tenčica iz Egipta je bila jadrovina tvoja, da ti je služila za zastavo; višnjeva in zagorelordeča tkanina z otokov Eliških je bila odeja tvoja.
7 Ni hi zaarey, lin* baanoyaŋ no, Kaŋ gonda Misira taalam kaymi, Hal a ma ciya ni se liiliwal. Suudi nda suniya kaŋ fun Elisa gungey ra no ga ti ni tanda.
8Prebivalci s Sidona in Arvada so bili veslači tvoji; modrci tvoji, ki so bili v tebi, Tir, so bili krmarji tvoji;
8 Zidon da Arbad gorokoy, Ngey no ga ti ni hiyey funkoy. Amma ni wane goney, ya nin Tir, Ni hiyey ra waney, ngey wo fondo cabekoyaŋ no.
9starejšine iz Gebala in modrci njegovi so bili v tebi, da so popravljali razpoke tvoje. Vse morske ladje in njih mornarji so bivali v tebi, da so spravljali v promet blago tvoje.
9 Gebal arkusey d'a goney, Ngey no goono ga funay daabu ni se. Teeku hiyey kulu da ngey goy-teerey care banda, I go ni do zama ngey ma bar-ka-bare te da ni day da neera jinayey.
10Perzijci in Lud in Put so bili v vojski tvoji vojščaki tvoji, ščit in čelado so obešali v tebi, v sijajnost so ti dajali.
10 Persiya da Libi da Ludu go ni wongu marga ra, Wongu boroyaŋ no. Ni ra no i na ngey korayey da ngey wongu fuuley sarku, I na ni darza tonton mo.
11Možje iz Arvada so stali z vojsko tvojo kroginkrog na obzidju tvojem in junaki so bili na stolpih tvojih; ščite svoje so razobešali po zidovih tvojih; popolno so storili lepoto tvojo.
11 Arbad borey da ni wongu marga, I go care banda ni birni cinaro boŋ ga windi, Wongaarey mo go ni cinari kuukey ra. I na ngey korayey sarku ni cinaro gaa nangu kulu ka windi, I na ni booriyaŋo kubandi.
12Tarsis je bil v trgovski zvezi s teboj zaradi obilosti raznoterega blaga; s srebrom, železom, kositerjem in svincem so kupovali blago tvoje.
12 Tarsis ya ni gaa dayko no, ni arzaka dumi-dumo baayaŋ se. I na ni neerandey day da nzarfu, da guuru-bi, da guuru-kwaaray, da bidile.
13Javan, Tubal in Mesek so bili kupci tvoji, duše človeške in posode bronaste so zamenjevali za robo tvojo.
13 Yaban da Tubal da Mesek mo ni day da neerakoyaŋ no, i na ni jinayey day da bannyayaŋ da guuru-say kusuyaŋ.
14Oni iz družine Togarmove so dajali konje, vojne konje in mezge za blago tvoje.
14 Togarma kwaara borey ga kande bariyaŋ, da wongu bariyaŋ da alambaanayaŋ ni neerandey se.
15Sinovi Dedanovi so bili kupci tvoji. Mnoga pomorja so bila v kupčijski zvezi s teboj: slonove zobe in ebenov les so ti dajali v plačilo.
15 Dedan borey mo ga day da neera te da nin, teeku me gaa laabu boobo ciya ni habu. I goono ga kande ni se jinay ka barmay: cebeeri hinje da zam tuuri bundu.
16Sirija je bila v trgovski zvezi s teboj zaradi obilosti izdelkov tvojih: ognjenec, škrlat, pisano tkanino, tenčico, korale in rubine so dajali za blago tvoje.
16 Suriya mo ni gaa dayko no ni jinay booba sabbay se, i na day da neera te ni gaa da emerodyaŋ, da suniya, da taalam goy, da lin* baano, da koral*, da rubi tondiyaŋ.
17Juda in dežela Izraelova sta bili v kupčiji s teboj: pšenico iz Minita in sladko pecivo, med, olje in balzam so zamenjavali za robo tvojo.
17 Yahuda nda Israyla laabo mo ni day da neerakoyaŋ no. I na ni neerandey day da alkama kaŋ fun Minnit, da takulayaŋ, da yu, da ji, da safari ji.
18Damask je bil v trgovski zvezi s teboj za mnoge izdelke tvoje, zaradi obilosti raznoterega blaga, z vinom iz Helbona in z volno iz Zaharja.
18 Damaskos mo ni gaa dayko no, ni jinay booba sabbay se, da ni arzaka dumi-dumo kulu sabbay se. Helbon kwaara duvaŋo* da feeji hamni kwaaray, ngey no a kande.
19Vedan in Javan iz Uzala so z obdelanim železom kupovali blago tvoje; cimet in kolmež sta bila med kupčijsko robo tvojo.
19 Bedan da Yaban mo, Uzal no i fun. I day ni gaa guuru kaŋ ga nyaale, da kassiya, da kaana kaŋ yaŋ go ni neerandey ra.
20Dedan je bil v kupčiji s teboj z dragimi preprogami za ježo.
20 Dedan kande ni se bari kaarimi zaara caadante yaŋ.
21Arabija in vsi knezi kedarski so bili v kupčijski zvezi s teboj: s pitanimi jagnjeti in ovni in kozli so tržili s teboj.
21 Laarabey laabu da Kedar koyey kulu ni gaa daykoyaŋ no, feej'ize yaŋ da feeji gaaru yaŋ, da hincinyaŋ no i kande ka day d'a.
22Trgovci iz Sabe in Ragme so bili tebi trgovci: z najboljšimi dišavami in z vsemi dragimi kameni in zlatom so kupovali blago tvoje.
22 Seba da Ra-Amma dillaŋey mo, ni day da neera teeko yaŋ no. I kande jinay haw kaanokoy kaŋ bisa i kulu darza, da tondey kulu kaŋ ga caada, da wura mo, ni neerandi jinayey banandi nooya.
23Haran in Kane in Eden, trgovci iz Sabe, Asurja in Kilmada so kupčevali pri tebi.
23 Haran da Kanne da Eden, da fatawc'izey kaŋ yaŋ fun Seba da Assiriya da Cilmad, ngey mo na day da neera te da nin.
24Kupčevali so s teboj za krasna oblačila, za plašče iz višnjeve in pisanotkane robe, za zaklade sukane preje, za pletene in trdne vrvi na tržišču tvojem.
24 Ni dillaŋey nooya, bankaaray darzantey wane, suudi turmi nda taalam goy, tatari daariji caadante dumi boobo koy go ni neerandi jinayey ra.
25Ladje tarsiške so bile karavane tvoje za tvojo menjalno kupčijo. In bil si z vsem napolnjen in silno slaven v srcu morja.
25 Tarsis hiyey, ngey no ga kande ni neerandi jinayey, Yaadin cine no ni go d'a, Ni ciya darzakoy gumo teeku bindo ra.
26Brodarji tvoji so te zavozili v velike vode; vzhodni veter te je strl v srcu morja.
26 Ni hi funkoy konda nin hari bambatey ra. Wayna funay haray hawo na ni ceeri teeko bindi ra.
27Bogastvo tvoje in blago tvoje, menjalna kupčija tvoja, mornarji in krmarji tvoji, popravljalci razpoklin tvojih in menjalci blaga tvojega in vsi vojščaki tvoji, ki so v tebi, z vsem krdelom tvojim, ki je sredi tebe, popadajo v srce morja v dan padca tvojega.
27 Ni arzaka da ni jinayey kaŋ ni ga neera, Da ni day da neera waney, Ni hi goy-teerey, da ngey, ni wane teeku fondo cabekoy, Da borey kaŋ yaŋ goono ga hi fune daabu, Da ni jinay barmaykoy, Da ni soojey kulu kaŋ go ni banda, Da jama kulu kaŋ go ni bindo ra, I kulu ga kaŋ teeku bindo ra hano kaŋ hane ni ga halaci.
28Od glasnega vpitja krmarjev tvojih se potresejo poljane.
28 Ni wane teeku fondo cabekoy yooje beero maayaŋ ga naŋ kwaara cey ma gasi.
29In vsi, ki vladajo veslo, mornarji, vsi krmarji na morju, stopijo z ladij svojih, se postavijo na kopno
29 Ni funkoy kulu, da goy-teerey, da fondo cabekoy kulu, I ga fun ngey hiyey ra ka kay taray
30in bodo glasno nad teboj vpili, bridko žalovali, in sipali si bodo prah na glave ter se valjali po pepelu.
30 ka ngey jindey sambu. I ma baray ni se da bine korno, I ma laabu gusam ngey boŋ, i ma bimbilko boosu ra.
31Lase si bodo zavoljo tebe obrili in z raševnikom se opasali, in plakali bodo zaradi tebe v bridkosti duše v prebridkem žalovanju.
31 I ma ngey boŋ cabu kol-kol ni _bu bara|_ se, I ma bufu zaara haw. I ga hẽ ni se da bine saray da bu baray korno.
32V tarnanju svojem začno peti žalostinko o tebi in bodo žalovali po tebi, govoreč: Kdo li je kakor Tir, ki je umolknil sredi morja?
32 I hẽeno ra i ga bu baray jinde sambu ka bu baray te ni se, I ma ne: «May no ga hima Tir, Nga kaŋ dangay teeko bindi ra?
33Ko se je tvoje blago rodevalo iz morja, si sitil mnoga ljudstva; z obilostjo bogastva svojega in kupčije svoje si obogatil kralje zemlje.
33 Waati kaŋ ni day da neera jinayey koy harey boŋ, Ni na ndunnya dumi boobo kungandi. Ni na ndunnya koyey arzakandi gumo da ni arzaka baayaŋo, Da ni day da neera mo.
34Sedaj, ko si strt od morja v globočinah voda in je tvoje blago in vse krdelo tvoje padlo sredi tebe,
34 Alwaato kaŋ ni ceeri teeko ra, hari guusuyaŋo ra, Ni day da neera, da ni jama kulu mo kaŋ ni banda.
35strme ob tebi vsi prebivalci otokov in njih kralji se grozno boje, njih obličja trepetajo.Kupci med ljudstvi žvižgajo nad teboj. Strahota si vsem, in nikdar več te ne bo!
35 Teeku me gaa gorokoy kulu joote ni sabbay se. I koyey humburu gumo ni se, i moydumey sara.
36Kupci med ljudstvi žvižgajo nad teboj. Strahota si vsem, in nikdar več te ne bo!
36 Ndunnya dumey dillaŋey go ga ni hahaara, Ni ciya humburkumay hari, Goray mana cindi ni se koyne, hal abada.»