1Beseda, ki je prišla Jeremiju od GOSPODA, govoreč:
1 Sanni neeya kaŋ fun Rabbi do ka kaa Irimiya do. A ne:
2Stopi med vrata hiše GOSPODOVE in oznanjaj tam besedo to in reci: Poslušajte besedo GOSPODOVO, vsi Judovci, ki greste noter skozi ta vrata molit GOSPODA.
2 Ma kay Rabbi windo meyo gaa. Noodin binde ni ma sanni woone fe ka ne: Ya araŋ Yahuda borey kulu kaŋ yaŋ ga furo neewo meyey wo ra ka sududu Rabbi se, wa maa Rabbi sanno.
3Tako pravi GOSPOD nad vojskami, Bog Izraelov: Dobra naredite svoja pota in dejanja, pa storim, da boste prebivali v tem kraju.
3 Yaa no Rabbi Kundeykoyo, Israyla Irikoyo ci: Wa araŋ fondey d'araŋ te-goyey hanse, ay mo g'araŋ naŋ araŋ ma goro nango wo ra.
4Ne zanašajte se na lažnive besede, govoreč: Tempelj Jehove, tempelj Jehove, tempelj Jehove je to!
4 Wa si de tangari sanni gaa kaŋ i ga ne: «Rabbi windo, Rabbi windo, Rabbi windo neeya.»
5Zakaj če res dobra naredite svoja pota in dejanja, če boste resnobno delali pravico med možem in možem,
5 Zama d'araŋ n'araŋ fondey d'araŋ goyey hanse da cimi, d'araŋ na cimi ciito te boro nda nga gorokasin game ra,
6če tujca, sirote in vdove ne boste tlačili in nedolžne krvi ne prelivali v tem kraju, tudi za tujimi bogovi ne hodili v svojo nesrečo:
6 d'araŋ mana yaw, wala alatuumi, wala wayboro kaŋ kurnye bu kankam, d'araŋ mana boro kaŋ sinda taali wi mo nango wo ra, araŋ mana de-koy fooyaŋ gana mo araŋ boŋ hasaraw teeyaŋ se --
7storim, da boste prebival v tem kraju, v deželi, ki sem jo dal očetom vašim, od veka do veka.
7 ay mo, kal ay ma naŋ araŋ ma goro nango wo ra, laabo kaŋ ay n'araŋ kaayey no din ra, za doŋ ka koy hal abada abadin.
8Glejte, zanašate se na lažnive besede, ki ne morejo nič koristiti.
8 Amma a go, araŋ goono ga de tangari sanniyaŋ gaa, kaŋ yaŋ sinda nafa.
9Hočete li krasti, ubijati in prešeštvovati ter prisegati po krivem in kaditi Baalu pa hoditi za tujimi bogovi, ki jih ne poznate?
9 Araŋ ga zaytaray da boro wiyaŋ te, araŋ ga zina, araŋ ga ze da tangari, araŋ ga dugu ton Baal se, araŋ ga de-koy fooyaŋ gana, kaŋ araŋ s'i bay.
10pa boste prišli in stopili predme v tej hiši, ki se imenuje po mojem imenu, in porečete: Rešeni smo! da bi mogli uganjati vse te gnusobe?
10 Araŋ ma ye ka kaa koyne ka kay ay jine, windo wo ra, kaŋ i ga ce d'ay maa, araŋ ma ne: «Iri du iri boŋ!» -- Mate no? Zama araŋ ma fanta hari woone yaŋ kulu goy te no?
11Je li ta hiša, ki je imenovana po mojem imenu, postala v vaših očeh jama razbojnikov? Tudi jaz, glejte, sem videl to, govori GOSPOD.
11 Windi woone, kaŋ i goono ga ce d'ay maa, araŋ n'a ciya zayyaŋ guusu no araŋ diyaŋ gaa, wala? A go, ay bumbo di woodin. Yaadin no Rabbi ci.
12Pojdite pa, pravim, v moj kraj, ki je bil v Silu, kjer sem bil storil, da je prvič prebivalo ondi ime moje, in glejte, kaj sem mu storil zavoljo hudobnosti ljudstva svojega Izraela!
12 Amma sohõ wa koy Silo hal ay waato nango do, nango kaŋ ay n'ay maa daŋ a ma goro za sintina. Araŋ ma guna ka di haŋ kaŋ ay te a se, ay borey Israyla laala sabbay se.
13In sedaj, ker ste delali vsa tista dejanja, govori GOSPOD, in ko sem vam govoril od ranega jutra in neprenehoma, a niste poslušali, in sem vas klical, a niste odgovorili:
13 Sohõ binde, zama araŋ na hayey wo kulu te, yaa no Rabbi ci, baa kaŋ ay salaŋ araŋ se, ay ga soobay ka ci ka yaara, amma araŋ mana maa, ay ce, amma araŋ mana tu,
14zato storim tej hiši, ki se imenuje po mojem imenu, na katero se vi zanašate, in temu kraju, ki sem ga dal vam in očetom vašim, kakor sem storil Silu.
14 woodin sabbay se no, windo wo, kaŋ i ga ce d'ay maa, nango kaŋ gaa araŋ goono ga de, da nango kaŋ ay no araŋ se, araŋ d'araŋ kaayey -- ay ga te a se sanda mate kaŋ cine ay te Silo se.
15In zavržem vas izpred obličja svojega, kakor sem zavrgel vse brate vaše, vse seme Efraimovo.
15 Ay g'araŋ gaaray mo, ya araŋ fay d'ay diyaŋ, sanda mate kaŋ ay n'araŋ nya-izey kulu gaaray, Ifraymu jama kulu nooya.
16Ti torej ne prosi za to ljudstvo in ne povzdiguj vpitja, ne prošnje zanje in ne posreduj pred menoj; kajti nikakor bi te ne poslušal.
16 Nin mo, Irimiya, ni ma si adduwa te dumi woone wo se. Ma si jinde tunandi, ma si gaara i se mo. Ma si sasabandiyaŋ ceeci ay gaa mo i se, zama ay si maa ni se.
17Ali ne vidiš, kaj delajo oni v mestih Judovih in po ulicah jeruzalemskih?
17 Ni siino ga di haŋ kaŋ i goono ga te Yahuda galley ra nda Urusalima fondey gaa no?
18Otroci pobirajo drva in očetje zažigajo ogenj in žene gnetejo testo, da narede kolače kraljici nebeški in da darujejo pitne daritve drugim bogovom, da me dražijo.
18 Zankey goono ga tuuri margu, baabey goono ga danji funsu, wayborey mo goono ga hamni diibi ka te takula, zama ngey ma maasa ton _hando se, kaŋ se i ga ne|_ wayboro bonkoono kaŋ go beene, ngey ma haŋyaŋ sargay soogu mo de-koy fooyaŋ se, zama ngey m'ay yanje ceeci se.
19Ali je zoper mene, ko delajo zdražbo? govori GOSPOD; ni li zoper nje same, v osramočenje njih obličja?
19 Yanje no i goono ga ceeci ay gaa? Day manti ngey boŋ no i goono ga fisi ka kaa taray, hal i ma haaw? Yaadin no Rabbi ci.
20Zato pravi tako Gospod Jehova: Glej, jeza moja in srditost moja se razlije nad to mesto, nad ljudi in nad živino, nad drevje na polju in nad sad zemlje; in gorela bo in ne ugasne.
20 Woodin sabbay se no Rabbi, Koy Beero ci: A go, ay g'ay dukuro d'ay futa gusam nango wo boŋ, boro nda alman, da saajo tuurey, da laabo nafa boŋ. A kulu ga ton, i si danjo wi mo.
21Tako pravi GOSPOD nad vojskami, Bog Izraelov: Žgalne daritve svoje pridenite žrtvam svojim in jejte meso.
21 Yaa no Rabbi Kundeykoyo, Israyla Irikoyo ci: W'araŋ sargayey kaŋ i ga ton gusam araŋ sargayey boŋ, araŋ ma soobay k'i hamo ŋwa.
22Kajti nisem govoril z očeti vašimi in nisem jim zapovedal tisti dan, ko sem jih izpeljal iz dežele Egiptovske, o žgalnih daritvah in žrtvah;
22 Zama yana salaŋ d'araŋ kaayey, ay man'i lordi mo hano kaŋ hane ay n'i fattandi Misira laabo ra, sargay kaŋ i ton wala sargay waani yaŋ boŋ.
23ampak to sem jim zapovedal, govoreč: Poslušajte glas moj, in bodem vaš Bog in vi mi bodete ljudstvo; in hodite po vsem tistem potu, ki vam ga bom ukazal, da bi se vam dobro godilo.
23 Amma hayo wo ay n'i lordi nd'a, ay ne i se: Wa hanga jeeri ka maa ay jinda. Ay mo, ay ga ciya araŋ Irikoyo, araŋ mo ma ciya ay jama. Araŋ ma dira mo fondey kulu kaŋ ay g'araŋ lordi nd'a ra, zama araŋ ma goro baani.
24Ali niso poslušali in niso nagnili ušesa svojega, temuč hodili so po lastnih sklepih, po trmi hudobnega srca svojega; obrnili so mi hrbet in ne obličja.
24 Amma i mana saal, i mana hanga jeeri mo, amma i na ngey boŋ saaware nda ngey bine sanday laalakoyo gana. I ye da banda, i mana koy jina bo.
25Od dne, ko so bili odšli očetje vaši iz dežele Egiptovske, prav do tega dne sem pošiljal k vam vse hlapce svoje proroke vsak dan zgodaj zjutraj in neprenehoma;
25 Za hano kaŋ hane araŋ kaayey fun Misira laabo ra ka kaa sohõ, ay goono g'ay tam annabey kulu donton araŋ gaa. Han kulu ay ga soobay k'i donton.
26vendar me niso poslušali in niso nagnili ušesa svojega, ampak bili so trdovratni, huje so delali nego njih očetje.
26 Kulu nda yaadin i baa si nd'ay. I mana hanga jeeri mo, amma i na ngey jindey sandandi. I goyey bisa i kaayey waney laala yaŋ.
27In ko govoriš pred njimi vse te besede, te tudi ne poslušajo, in ko jih kličeš, ti ne odgovarjajo.
27 Ni ga sanni woodin yaŋ kulu ci i se, amma i si hanga jeeri ni se bo. Ni g'i ce, amma i si tu ni se.
28Zatorej jim porečeš: To je narod, ki ne posluša glasu GOSPODA, svojega Boga, in ne sprejema nauka; konec je zvestobi in iztrebljena je iz njih ust.
28 Ni ga ne i se: «Dumo wo ga ti dumi kaŋ si hanga jeeri Rabbi ngey Irikoyo se, i mana yadda nda goojiyaŋ mo. Cimi bu, baa i meyey ra a daray.»
29Ostrizi si lase, hči sionska, in vrzi jih stran in na golih višinah zaženi žalovanje, ker je GOSPOD zavrgel in zapustil rod, ki se mu srdi.
29 Ya Urusalima, ma ni boŋ hamno cabu k'a furu, ma bu baray te tondey boŋ, zama Rabbi wangu zamana wo borey kaŋ se a futu, a n'i furu mo.
30Kajti sinovi Judovi so storili, kar je hudo v mojih očeh, govori GOSPOD; postavili so gnusobe svoje v hišo, ki se imenuje po mojem imenu, da jo oskrunijo.
30 Yahuda izey na laala goy te ay diyaŋ gaa. Yaadin no Rabbi ci. I na ngey fanta harey sinji windo kaŋ i ga ce d'ay maa din ra, zama ngey m'a ziibandi se.
31In sezidali so višave Tofetu, ki je v dolini sinu Hinomovega, da bi žgali na ognju sinove in hčere svoje, česar nisem bil zapovedal in mi ni bilo prišlo na misel.
31 I na sududuyaŋ nangu yaŋ cina koyne, Tofet* wane, kaŋ go Hinnom izo gooro ra, zama ngey ma ngey ize arey da ize wayey ton danji ra. Haŋ kaŋ ay mana lordi, a mana baa furo ay bina ra mo.
32Zatorej, glej, pridejo dnevi, govori GOSPOD, ko se ne bo več dejalo Tofet, ne dolina sinu Hinomovega, marveč Dolina moritve, in bodo pokopavali v Tofetu, ker drugje ne bode prostora.
32 Yaa no Rabbi ci: a go binde, jirbiyaŋ goono ga kaa, kaŋ i si ye ka ne a se Tofet koyne, manti Hinnom izo gooro mo, amma boro wiyaŋ gooru, zama i ga fijiyaŋ te Tofet ra hala nangu si cindi.
33In mrliči tega ljudstva bodo paša ptičem izpod neba in zemeljskim zverem, in nihče jih ne bo plašil.Tedaj storim, da potihne v mestih Judovih in po ulicah jeruzalemskih glas veselja in glas radosti, glas ženina in glas neveste, zakaj razdejana bo ta dežela.
33 Borey wo buukoy ga ciya beene curey da ham farre ŋwaari. Boro si no mo kaŋ g'i gaaray.
34Tedaj storim, da potihne v mestih Judovih in po ulicah jeruzalemskih glas veselja in glas radosti, glas ženina in glas neveste, zakaj razdejana bo ta dežela.
34 Waato din gaa no ay ga fooru ka haaru jinde, da bine kaani jinde, da arhiiji jinde, da wayhiiji jinde mo naŋ i ma ban Yahuda galley ra, da Urusalima fondey ra mo, zama laabo ga ciya kurmu.