1In pela sta Debora in Barak, sin Abinoamov, tisti dan, govoreč:
1 Waato din gaa no Debora da Abinowam izo Barak na baytu te zaaro din ra, ka ne:
2Hvalite GOSPODA, da so se vodniki postavili na čelo v Izraelu, da je šlo ljudstvo radovoljno v boj!
2 Wa Rabbi sifa, Zama jine borey na jine borotaray sambu Israyla ra, Zama borey na ngey boŋ no da bine yadda!
3Poslušajte, o kralji, nagnite uho, o knezi: jaz, jaz hočem peti GOSPODU, hvalo čem citrati GOSPODU, Bogu Izraelovemu.
3 Ya araŋ bonkooney, wa maa! Ya araŋ dabarikooney, wa hanga jeeri! Ay, oho, ay no, ay ga baytu te Rabbi se. Ay ga saabuyaŋ baytu te Rabbi se, Israyla Irikoyo.
4O GOSPOD, ko si šel iz Seira, ko si stopal s poljane Edomske, stresla se je zemlja in nebesa so se rosila, da, oblaki so rosili vodo.
4 Ya Rabbi, saaya kaŋ ni fun Seyir ra, Saaya Kaŋ ni gana Edom batamey ra, Laabo zinji, beeney mo gusam. Oho, burey na hari dooru.
5Gore so se raztapljale spričo GOSPODA, Sinaj ondi se je topil pred obličjem GOSPODA, Boga Izraelovega.
5 Tondey mo jijiri Rabbi jine. Oho, baa Sinayi tondo mo jijiri, Rabbi Israyla Irikoyo jine.
6V dnevih Samgarja, Anatovega sina, v dnevih Jaela so bile prazne ceste, in popotnikom, vajenim gladkih potov, je bilo hoditi po krivih stezah.
6 Anat izo Samgar zamana ra, Yayel zamana ra fondo beerey bu, Dirakoy na laawaley gana.
7Ni bilo voditeljev v Izraelu, ni jih bilo, dokler nisem vstala jaz, Debora, dokler nisem, vstala, mati v Izraelu.
7 Kawyey ciya kurmu Israyla ra, boro kulu si i ra, Hala hano kaŋ ay, Debora, ay tun. Ay tun Israyla ra ka te nya.
8Izvolil si je novih bogov Izrael; tedaj je bila vojna pred njih vrati, in ščita in sulice ni bilo videti med štiridesetimi tisoči v Izraelu.
8 Borey na tooru yawyaŋ suuban. I go ga wongu birni meyey ra. I di koray wala yaaji boro zambar waytaaci do Israyla ra no?
9Srce moje je vdano voditeljem Izraelovim, radovoljnim med ljudstvom: Hvalite GOSPODA!
9 Ay bina go Israyla maykoy do haray, Jama ra waney kaŋ yaŋ na ngey boŋ no da bine yadda. Wa Rabbi sifa!
10Premišljajte to vi, ki jezdite na belih oslicah, ki sedite na lepih preprogah, in vi, ki greste po poti!
10 Araŋ kaŋ yaŋ ga farka kwaarayyaŋ kaaru, Araŋ kaŋ yaŋ goono ga goro kunta caadantey boŋ, Araŋ kaŋ yaŋ goono ga dira ganda fonda boŋ, W'a baaru dede.
11Daleč od vpitja strelcev, kjer se zajemlje voda, tam slavé pravična dejanja GOSPODOVA, pravična dejanja njegovega vodstva v Izraelu. Tedaj je doli k vratom šlo ljudstvo GOSPODOVO.
11 Yongo birawkoyey laakal tunay se nangu mooro, Hari kaayaŋ nangey do. Noodin no i ga Rabbi adilitaray goyey ci. Oho, i ga ci Rabbi Adilitaraykoy mayray Israyla ra. Waato din gaa no Rabbi jama zulli ka koy birni meyey do.
12Zbudi se, zbudi, Debora, zbudi se, zbudi, zapoj pesem; vstani, Barak, v ujetništvo pelji ujete svoje, sin Abinoamov.
12 Tun jirbi, tun jirbi, ya Debora! Tun jirbi, tun jirbi, ka baytu te! Ya Barak, ya Abinowam izo, tun ka kay. Ma borey kaŋ yaŋ na ni daŋ tamtaray din may.
13Tedaj je stopil doli ostanek plemenitnikov in ljudstva; GOSPOD je zame prišel doli med mogočnimi.
13 Saaya din no boro beeri cindey da jama waney zulli. Rabbi zumbu ka kaa ay gaakasinay se wongaaray game ra.
14Iz Efraima so prišli tisti, ki je njih korenina v Amaleku, za teboj, Benjamin, med tvojimi ljudstvi; iz Mahirja so prišli voditelji, in iz Zebulona tisti, ki imajo v rokah vojskovodjevo palico;
14 Ifraymu ra borey kaŋ yaŋ i kaajo ga sinji Amalek ra zumbu ka kaa. Araŋ banda mo, Benyamin da nga jama kaa. Macir ra no mayraykoyey fun. Zabluna ra mo borey kaŋ yaŋ goono ga jine bora goobo gaay fun.
15a knezi Isaharjevi so bili z Deboro, in Isahar je bil enak Baraku; v dolino se je drevil, njemu za petami. Pri Rubenovih potokih so bili veliki sklepi srca.
15 Isakar mayraykoyey mo go Debora banda. Danga Isakar cine, yaadin no Barak mo. I zumbu a banda ka koy gooro ra. Ruben sata-satey ra i bine ra anniya ga beeri.
16Zakaj si sedel med ograjami, da poslušaš piskanje pri čredah? Ob Rubenovih potokih so bile velike presoje srca.
16 Ifo se no ni goro feeji kaley game ra? Zama ni ma di ka maa feeji kurey ceyaŋ seesa no? Ruben sata-satey ra i goono ga bina miila-miila boobo te.
17Gilead je ostal pokojno onostran Jordana, in zakaj se je Dan mudil pri ladjah? Aser je sedel na morskem obrežju in ostal pri svojih zatokih.
17 Jileyad goro Urdun daŋanta. Dan mo, ifo se no a goro hiyey ra? Aser go ga goro teeko me gaa. A go ga naagu nga hi fandiyaŋ nango gaa.
18Zebulon je ljudstvo, ki je žrtvovalo življenje svoje do smrti, tudi Neftali na visočinah poljan.
18 Zabluna ya jama no kaŋ ga wongu nga fundo kala buuyaŋ gaa. Naftali mo yaadin no wongu batama tudey ra.
19Kralji so prišli in se bojevali; takrat so se bojevali kralji Kanaancev v Taanahu pri Megidskih vodah: nič srebra niso dobili v plen.
19 Bonkooney kaa ka wongu. Gaa no Kanaana bonkooney kaa ka wongu. I kaa Taanak ra, Mejiddo haro me gaa, Amma i mana riiba fo kulu ŋwa.
20Z neba se je vojskovalo – zvezde so se raz svoje tire vojskovale zoper Sisera.
20 Za beene handariyey go ga wongu. I go ga wongu nda Sisera ngey dirawey ra.
21Potok Kison jih je odplavil, tisti potok od nekdaj imeniten, potok Kison. – O duša moja, krepko stopaj naprej!
21 Cison isa haro n'i hamay, isa gayanta din, Kison isa. Ya nin ay fundo, ma koy jina; ni dirawo te da ni gaabo.
22Tedaj so topotala kopita konj, ker so jih v dir gonili, gonili njih junaki.
22 Zaaro din no i maa bariyey ce camsey kosongo, I taakama se, i gaabikooney taakama.
23Preklinjajte Meroz, je dejal angel GOSPODOV, hudo preklinjajte prebivalce njegove, ker niso prišli GOSPODU na pomoč, na pomoč GOSPODU med junaki.
23 Wa Meroz laali, yaa no Rabbi malayka ci. A gorokoy laali da laaliyaŋ korno, Zama i wangu ka koy Rabbi gaakasina do, I wongu ka Rabbi gaakasinay ka gaaba nda soojey.
24Blagoslovljena med ženami bodi Jaela, žena Heberja Kenejskega, blagoslovljena bodi med ženami v šatoru!
24 Yayel ya albarkante no ka bisa wayborey kulu. Keni bora Heber wande no. Albarkante no ka bisa wayborey kulu kaŋ yaŋ ga goro kuuru-fu ra.
25Prosil je vode, da mu mleka, v gosposki skledici mu prinese smetane.
25 Sisera na hari ŋwaaray. Yayel n'a no wa mooro. Yayel kand'a se ji bonkooney taasa ra.
26Iztegne roko svojo po klinu in desnico po težkem kladivu, in udari s kladivom Sisera, mu prebije glavo, stare in predere sence njegovo.
26 Yayel na nga kamba daŋ kuuru fu lola gaa, A kambe ŋwaaro na goy-teerey ndarka sambu. Ndarka mo no a na Sisera kar d'a. A n'a boŋo kar ka fun; Oho, a n'a hanga dundo fun-fun.
27Pri nogah njenih se zvije, pade, obleži, pri nogah njenih se zvije in zgrudi; kjer se je zvil, tam je obležal mrtev.
27 Yayel cey do no Sisera gungum ka kaŋ ka kani. Yayel cey do no Sisera sumbal ka kaŋ. Nango kaŋ a sumbal din, noodin no a kaŋ buuko.
28Skozi okno je gledala mati Siserova in vpila žalostna skozi omrežje: Zakaj se tako dolgo ne pelje voz njegov? Zakaj so tako počasna kolesa voz njegovih?
28 Waybora niigaw fu fune gaa, kala a kuuwa. Nga, Sisera nya kuuwa fu funa gaa haray, ka ne: «Ifo se no Sisera wongu torkey gay ya-cine, i mana kaa? Sabaabu woofo no ka naŋ a torko guuru kangey bi?»
29Modre med njenimi kneginjami ji odgovarjajo, tudi ona si ponavlja odgovor svoj:
29 A do wayborey kaŋ yaŋ gonda laakal tu a se; Oho, a na sanno ye nga boŋ se ka ne:
30Niso li dobili, ne delijo li plena? ene ali dveh devojk za vsakega moža? Plen pisanega blaga za Sisera, plen pisanih umetnih tkanin, pisane in umetne tkanine za grlo gospe!Tako naj poginejo vsi sovražniki tvoji, o GOSPOD! a kateri ga ljubijo, naj bodo kakor solnce, ko vzhaja v moči svoji! In dežela je imela pokoj štirideset let.
30 «Manti i go ga arzaka gar, i go g'a fay-fay mo? Koŋŋo fo, hala baa koŋŋo hinka boro fo kulu se. Sisera arzaka, suudi bankaaray arzaka, Suudi bankaaray taalamante arzaka, Suudi bankaaray kaŋ gonda taalam hanno go no. I go arzaka kuukoy jindey se.»
31Tako naj poginejo vsi sovražniki tvoji, o GOSPOD! a kateri ga ljubijo, naj bodo kakor solnce, ko vzhaja v moči svoji! In dežela je imela pokoj štirideset let.
31 Ya Rabbi, ni ibarey kulu ma halaci yaadin cine! Rabbi baako kulu ma ciya sanda wayno cine, Waato kaŋ a ga fatta nda nga hin. Laabo mo goro baani kala jiiri waytaaci.