1Kana ndirini, negore rokutanga raDhariusi muMedhia, ini ndakasimuka kundomutsigira nokumudzivirira.
1In tudi jaz sem v prvem letu Darija Meda stal pri njem kot pomočnik in zaščitnik.
2Zvino ndichakuzivisa chokwadi. Tarira, paPeresia pachamukazve madzimambo matatu; wechina achava mupfumi kupfuura ivavo vose; zvino kana asimba kwazvo nefuma yake, achamutsa vamwe vose kuzorwa noushe bweGirisi.
2In sedaj ti oznanim resnico: Glej, še trije kralji vstanejo v Perziji; in četrti pridobi večje bogastvo nego vsi, in ko postane mogočen po bogastvu svojem, nadraži vse proti grškemu kraljestvu.
3Zvino mambo ane simba achamuka, achabata ushe nesimba guru, achiita sezvaanoda.
3In vstane mogočen kralj, ki bo gospodoval z veliko močjo in delal, kar mu bode pogodi.
4Kana amuka, ushe hwake huchadamburwa, ndokuparadzanisirwa kumhepo ina dzokudenga, asi hahungaendi kuvazukuru vake, uye hahungaenzani nesimba raakabata naro iye; nekuti ushe hwake huchadzurirwa vamwe kunze kwaivavo.
4In kakor vstane hitro, se razdrobi kraljestvo njegovo in se razdeli na štiri vetrove neba. A ne bode za potomce njegove in ne ostane v taki moči, s kakršno je on gospodoval; kajti kraljestvo njegovo bo raztrgano in da dobé drugi, mimo teh.
5Mambo wezasi achava nesimba, nomumwe wamachinda ake; zvino iye achamupfuura nesimba, ndokubata ushe; ushe hwake huchava ushe hukuru.
5In kralj na jugu postane mogočen, in sicer eden iz knezov njegovih, in bode mogočnejši nego on in bo gospodoval: gospostvo njegovo bode veliko gospostvo.
6Kana mamwe makore apfuura, vachaita sungano; mukunda wamambo wezasi achaenda kuna mambo wokumusoro kuzoenzaniswa, asi iye mukunda haangarambi ane simba roruoko rwake; kunyange naiye mambo haangamiri, nesimba roruoko rwake; asi mukunda, navakauya naye, naiye akamubereka, naiye akamusimbisa nenguva idzo vachaiswa pakuparadzwa.
6In ko mine nekoliko let, se bosta zvezala; in hči kralja na jugu pride k severnemu kralju, da napravi poravnavo. A ne ohrani moči rame svoje, tudi on se ne vzdrži, ne rama njegova; in bo izdana v smrt, ona in kateri so jo pripeljali in njen roditelj, ki jo je podpiral v tistih časih.
7Asi pabukira remidzi yake mumwe achamuka panzvimbo yake; iye acharwa namambo wokumusoro, acharwa navo nokuvakunda.
7Vstane pa na mestu njegovem odrastek iz njene korenine, ki pride zoper vojsko in vdere v trdnjavo kralja na severu, in bo svojevoljno ravnal zoper nje in zmagal,
8Achatapawo vamwari vavo, pamwechete nemifananidzo yavo yakaumbwa, nemidziyo yavo yakanaka yesirivha nendarama, achindozviisa Egipita; ipapo acharega mambo wokumusoro mamwe makore.
8in odpelje tudi njih bogove z ulitimi njih podobami in ž njih dragimi posodami iz srebra in zlata v ujetništvo v Egipt; in bo vztrajal dosti let pred kraljem na severu.
9Achapindawo muushe hwamambo wezasi, asi achazodzokera kunyika yake.
9Ta pride sicer v državo kralja na jugu, a vrne se zopet v deželo svojo.
10Vanakomana vake vachandorwa, vachaunganidza boka guru ravarwi, richauya, nokupararira, ndokupfuura neseri; ipapo richadzoka ndokuzorwa kusvikira panhare yake.
10Toda sinovi njegovi bodo pripravljali vojno in zbero množico velikih vojsk, in eden pridere in poplavi vse kakor povodenj; in vrne se, in bodo se bojevali tja do trdnjave njegove.
11Zvino mambo wezasi achatsamwa zvikuru, achandorwa naye, naiye mambo wokumusoro; asi iye achakokera boka guru, boka iro richaiswa mumaoko ake.
11In južni kralj se razkači in pride in se bo bojeval ž njim, kraljem na severu; in ta postavi v boj veliko množico, ali množica bo dana v roke južnemu kralju.
12Boka iro richatapwa, zvino mwoyo wake uchazvikudza; uchaparadza vana makumi ezviuru, asi haangakundi.
12In ko bo množica odpravljena, mu vzraste pogum; in jih podere na tisoče, a močan ne ostane.
13Zvino mambo wokumusoro achadzoka, ndokukokera boka guru kune rokutanga; achauya pakupera kwenguva dziya, dziya dzamakore ane hondo huru nenhumbi zhinji.
13In severni kralj pride zopet in postavi v boj množico večjo, nego je bila prejšnja; in ko minejo časi let, pridere na čelu vojske velike in obilo preskrbljene.
14Nenguva idzo vazhinji vachamukira mambo wezasi; uye vana vavanopenga pakati pavanhu vako vachazvikudza, kuti vasimbise zvawakaratidzwa; asi vachaparadzwa.
14In v tistih časih jih mnogo vstane zoper kralja na jugu; in siloviti sinovi tvojega ljudstva se vzdignejo, da izpolnijo prikazen, toda padejo.
15Zvino mambo wokumusoro achasvika, ndokuvatutira murwi wokurwa, ndokukunda guta rakavakirwa kwazvo; hondo dzezasi handzingagoni kumira, kunyange navanhu vake vakatsaurwa, uye vachashayiwa simba rokumira naro.
15In pride severni kralj in nanosi nasip in se polasti utrjenega mesta; in vojne moči z juga se ne vzdrže, tudi izbrano moštvo njegovo ne bo imelo moči, da se vzdrži.
16Asi uyo anouya kuzorwa naye achaita sezvaanoda, hakuna angamira pamberi pake; zvino iye achamira panyika yakaisvonaka, akabata kuparadza muruoko rwake.
16In tisti, ki je prišel zoper njega, bo delal, kar mu bode pogodi, in nihče se ne bo mogel vzdržati vpričo njega; in nastani se v deželi dike, in pokončevanje bode v roki njegovi.
17Ipapo achashingaira kuuya nesimba roushe hwake hwose, ane sungano yake; achaita izvozvo, achamupa mwanasikana wavakadzi, kuti amuparadze; asi zvichakona, haana chaachawana.
17In obličje nameri v to, da pride z močjo vsega kraljestva svojega in stori ž njim poravnavo; in dá mu [južnemu kralju.] hčer žená, da jo pogubi; a ona se ne vzdrži in nič mu ne bo koristila.
18Shure kwaizvozvo acharinzira chiso chake kuzvivi, ndokukunda zvizhinji; asi mumwe mukuru wehondo achagumisa kushoora kwake; kunze kokuti achadzosera kushoora kwake kuna iye amene.
18In obrne obličje proti otokom in se polasti mnogih; toda vojskovodja stori konec njegovemu zasramovanju, gotovo mu povrne zasramovanje njegovo.
19Ipapo acharinzira chiso chake kunhare dzenyika yake; asi achagumburwa nokuwa, ndokushayikwa.
19In obrne obličje proti trdnjavam dežele svoje, a izpoddrsne se mu in pade, in ne bo ga več najti.
20Zvino panzvimbo yake kuchamuka mumwe achatuma muteresi kupfuura pakaisvonaka paushe hwake, asi kana mazuva mashoma apera uchaparadzwa, zvisingaitwi nehasha kana nokurwa.
20In na mestu njegovem vstane eden, ki bo velel izterjevalcu davkov, naj prehodi kras kraljestva; a v malo dneh bo strt, in sicer ne po jezi, ne po vojski.
21Panzvimbo yake kuchamuka munhu anofanira kuzvidzwa, akanga asina kupiwa kukudzwa koushe; asi iye achasvika nenguva yokufara kwavanhu, ndokutora ushe nokubata kumeso.
21In na njegovem mestu vstane zaničevanec, ki mu ne namenijo kraljevske časti; pride pa iznenada in se polasti kraljestva s prilizovanjem.
22Hondo dzinokukura dzichakukurwa pamberi pake, dzichaparadzwa; zvirokwazvo, naiye muchinda wesunganowo.
22In vojne moči, ki vse preplavljajo, bodo pred njim poplavljene in strte in celo knez njegove zaveze.
23Kana apedza kusungana navo, achavanyengera; nekuti achakwirira, nokuva nesimba navanhu vashoma.
23Kajti odkar se je zavezal ž njim, bo ravnal prekanljivo, in pojde gori in si pridobi moč z neznatnim ljudstvom.
24Nenguva yokufara kwavanhu achapinda pamativi akaorera enyika; achaita zvisina kumboitwa namadzibaba ake, kunyange namadzibaba amadzibaba ake; achaparadzira pakati pavo zvaakatapa nezvaakapamba nenhumbi; achatanda mano ake pamusoro penhare, asi nenguva chete.
24V času miru pridere v najbolj rodovitne kraje dežele, in delal bo, česar niso delali očetje njegovi, ne njegovih očetov očetje; rop in plen in blago jim razmeče in snoval bo naklepe svoje zoper trdnjave, nekoliko časa.
25Ipapo achamutsira mambo wezasi simba rake nomwoyo wake, ane hondo huru kwazvo ine simba; asi haangamiri, nekuti vachamutandira mano.
25In obudi moč svojo in pogum svoj zoper južnega kralja z veliko vojsko. In kralj na jugu se bo pripravljal na boj z veliko in jako močno vojsko; toda ne vzdrži se, ker bodo kovali naklepe zoper njega;
26Vanodya zvokudya zvake, ndivo vachamuparadza; hondo yake ichapararira, vazhinji vachawira pasi vaurawa.
26in kateri jedo z mize njegove jed, ga uničijo, in vojska njegova se razkropi; in prebodeni padejo mnogi.
27Kana ari madzimambo awo maviri, mwoyo yavo ichada kuita zvakashata, vachareva nhema vari patafura rimwe; asi hazvingabatsiri, nekuti kuguma kuchasvika nenguva yakatarwa.
27In tista dva kralja bosta imela hudobno nakano v srcu in pri isti mizi bosta govorila laž; ali ne posreči se, kajti konec pride šele ob določenem času.
28Ipapo achadzokera kunyika yake nenhumbi zhinji; mwoyo wake uchavenga sungano, achaita sezvaanoda, ndokudzokera kunyika yake.
28In vrne se severni kralj v deželo svojo z obilnim blagom, in srce njegovo bode zoper sveto zavezo, in delal bo po svoji volji in se vrnil v deželo svojo.
29Nenguva yakatarwa uchadzoka, ndokusvika kunyika yezasi; asi nenguva yokupedzisira hazvingaiti sapakutanga.
29Ob določenem času se vrne in pride na jug, toda ne bode poslednje, kakor je bilo v začetku.
30nekuti zvikepe zveKitimi zvichauya kuzorwa naye; naizvozvo achaora mwoyo, ndokudzoka akatsamwa pamusoro pesungano, ndokuita sezvaanoda; achadzoka, ndokuva nehanya navakaramba sungano tsvene.
30Kajti ladje s Kitima pridejo zoper njega, zato obupa in se vrne, in raztogoti se zoper sveto zavezo in bo delal po svoji volji; povrne se in bo pazil na tiste, ki opuščajo sveto zavezo.
31Hondo dzichamutswa naye., dzichamhura nzvimbo tsvene, iye nhare, vachabvisa chipiriso chinopiswa nguva dzose, ndokumutsa chinonyangadza chinoparadza.
31In vojne trume mu bodo stale na strani, in oskrunijo svetišče, trdnjavo, in odpravijo neprestano daritev in postavijo gnusobo, ki povzroča opustošenje.
32Vanoitira sungano zvakaipa, achavatsausa nokubata kumeso; asi vanhu vanoziva Mwari wavo, vachava nesimba, vachaita mabasa makuru.
32In s prilizovanjem zapelje v odpad tiste, ki krivično ravnajo zoper zavezo; ljudstvo pa, ki pozna Boga svojega, se izkaže močno in bo po junaško delalo.
33Vakachenjera pakati pavanhu vachadzidzisa vazhinji; asi vachaparadzwa nomunondo, uye nomurazvo womoto, uye nokutapwa, uye nokupambwa mazuva mazhinji.
33In razumni med ljudstvom bodo poučevali mnoge, toda padali bodo pod mečem in v ognju, v ujetništvu in po plenjenju dosti dni.
34Zvino kana voparadzwa vachabatsirwa nokubatsirwa kuduku; asi vazhinji vachazviisa kwavari nokubata kumeso.
34Ko pa bodo padali, jim pride v olajšanje majhna pomoč; in veliko se jih jim pridruži po hinavsko.
35Vamwe vavo vakachenjera vachaparadzwa, kuti vaedzwe, vacheneswe, kusvikira kunguva yokupedzisira; nekuti nguva yokupedzisira ichigere kusvika.
35In izmed razumnih bodo nekateri popadali, da se prečistijo, pretrebijo in ubelijo do časa konca; kajti trajalo bo prav do določenega časa.
36Mambo uyo achaita sezvaanoda; achazviita mukuru, achazvikudza achiti ndinopfuura vamwari vose, achataura zvinhu zvinoshamisa pamusoro paMwari wavamwari; iye achafara pane zvaanoita kusvikira kutsamwa kwapera, nekuti zvakatemwa zvichaitika.
36In kralj bo delal, kar mu bode pogodi, in se bo povzdigoval in poveličeval nad vsakega boga ter bo govoril čudovito zoper Boga bogov; in srečo bo imel, dokler ne bode konec togoti; kajti kar je trdno določeno, se mora dovršiti.
37Uye haangavi nehanya navamwari vamadzibaba ake, kana norudo rwavakadzi, haangavi nehanya namwari upi noupi; nekuti achazvikudza achiti ndakapfuura vose.
37Tudi ne bo čislal boga očetov svojih, tudi se ne oziral po hrepenenju žen, ne po kateremsibodi bogu, temuč sam se bo poveličeval nad vse.
38Asi panzvimbo yazvo achakudza mwari wenhare; mwari wakange asingazikamwi namadzibaba ake, ndiye waachakudza nendarama nesirivha namabwe anokosha nezvinhu zvinodikamwa.
38Namesto tega bo častil boga trdnjav, boga, ki ga niso poznali očetje njegovi, bo častil z zlatom, srebrom, žlahtnim kamenjem in z dragotinami.
39Acharwa nenhare dzakaisvobata achibatsirwa namwari wavatorwa; ani naani waanorangarira, iye achakudzwa naye zvikuru; achavabatisa ushe pamusoro pavanhu vazhinji, achivagovera nyika uve mubayiro wavo.
39In ravnal bo z utrjenimi gradovi kakor s tujim bogom: kdorkoli ga pripozna, mu pomnoži čast in mu podeli gospostvo nad mnogimi in zemljo razdeli v plačilo.
40Zvino nenguva yokupedzisira mambo wezasi achapesana naye; mambo wokumusoro achauya kuzorwa naye sechamupupuri, ane ngoro navatasvi vamabhiza nezvikepe zvizhinji, achapinda munyika idzo, ndokupararira, ndokupfuura neseri.
40A ob času konca udari nanj kralj z juga; in severni kralj prihrumi nanj z vozmi in s konjiki in z mnogimi ladjami, in pridere v dežele in poplavi vse kakor povodenj.
41Achapindawo munyika yakaisvonaka, nyika zhinji dzichakundwa, asi idzi dzicharwirwa paruoko rwake, dzinoti Edhomu, neMoabhu norutivi rwakanaka rwavana vaAmoni.
41In pridere v deželo dike, in mnoge dežele bodo ugonobljene; ali ti bodo oteti iz roke njegove: Edom, Moab in prvaki sinov Amonovih.
42Achatambanudzirawo ruoko rwake kune dzimwe nyika; nyika yeEgipita haingapukunyuki.
42In iztegne roko po deželah, tudi dežela Egiptovska ne ubeži;
43Asi achava anesimba pamusoro pefuma yendarama nesirivha, napamusoro pezvinhu zvose zvinokosha zveEgipita; vaRibhia navaItiopia vachatevera makwara ake.
43in dobi v oblast svojo zaklade zlata in srebra in vse dragotine egiptovske; in Lubimi in Etiopci bodo v spremstvu njegovem.
44Asi mashoko anobva kumabvazuva nokumusoro achamuvhundusa; ipapo achabuda nehasha kwazvo kundoparadza nokupedza chose vazhinji.
44Toda govorica z jutrovega in s severa ga preplaši, in pojde z velikim srdom, da jih veliko uniči in pomori.In postavi šatore svoje palače med morjem in goro svete dike. In dospe do svojega konca, in nihče mu ne pomore.
45Achadzika matende ake oushe pakati pemakungwa negomo dzvene rakaisvonaka; kunyange zvakadaro achasvika pakuguma kwake, achashayiwa anomubatsira,
45In postavi šatore svoje palače med morjem in goro svete dike. In dospe do svojega konca, in nihče mu ne pomore.