1 Boro fooyaŋ mo fun Yahudiya. I goono ga nya-izey dondonandi ka ne, way: «D'i mana araŋ dambangu Musa alaada boŋ, kulu araŋ si hin ka du faaba.»
1Ria ba hangkuja dua to Yahudi ngkai Yudea to mepangala' -mi hi Pue' Yesus, hilou hi ngata Antiokhia. To Yahudi toera mpotudui' topetuku' Yesus hi Antiokhia, ra'uli' -raka: "Ane uma-koi ratini' ntuku' ada to hi rala Atura Musa, bate uma-koi mpai' tebahaka ngkai huku' jeko' -ni!"
2 Sanno din kande kakaw da canda-canda boobo ngey nda Bulos da Barnaba game ra. Nya-izey na Bulos da Barnaba nd'i ra boro fooyaŋ donton i ma konda sanno din diyey da arkusey do Urusalima.
2Uma mowo pe'ewa-ra Paulus pai' Barnabas mpobaro tudui' -ra toe. Ka'omea-na, to Kristen to hi Antiokhia mpo'uli': "Agina tasuro ba hangkuja dua doo-ta hilou hi Yerusalem, mpobua' kara-kara toe hi suro Pue' Yesus pai' totu'a ntani' -na." To rasuro hilou toe, hira' Paulus, Barnabas, pai' ba hangkuja dua to ntani' -na.
3 Gaa no, waato kaŋ Almasihu marga n'i gaakasinay da hindoonay kaŋ ga kond'ey baani, i bisa Finiciya da Samariya ka dumi cindey bareyaŋo baaro dede. Baaru woodin kande nya-izey kulu se farhã bambata.
3Jadi', to Kristen to hi Antiokhia mpobawa-ra rata hi mali ngata. Ngkai ree, mako' -ramo hilou mpotoa' Yerusalem. Hi pomakoa' -ra tohe'e, mpotara tana' Fenisia pai' Samaria, pai' halengko ohea ratutura beiwa tauna to bela-ra to Yahudi medea ngkai jeko' -ra pai' mepangala' hi Pue' Yesus. Kareba tohe'e mpakagoe' nono-ra hawe'ea ompi' hampepangalaa'.
4 Waato kaŋ i kaa Urusalima, Almasihu marga nda diyey da arkusey n'i kubayni. Ngey mo na hay kulu kaŋ Irikoy te ngey do dede.
4Rata mpu'u-ramo hi Yerusalem, to Kristen hi ria hante suro Pue' Yesus pai' totu'a ntani' -na mpotarima lompe' -ra. Ngkai ree, Paulus pai' Barnabas mpotutura-raka hawe'ea to nababehi Alata'ala hi pomakoa' -ra wengi mpokeni Kareba Lompe' hi tauna to bela-ra to Yahudi.
5 Amma Farisi fonda boro fooyaŋ kaŋ yaŋ cimandi tun ka ne: «A ga tilas no i m'i dambangu k'i lordi mo ka ne i ma Musa lordey gana.»
5Aga ria wo'o ba hangkuja dua to Parisi to mepangala' -mi hi Pue' Yesus. Pokore-rami to Parisi toera, ra'uli': "Tauna to bela-ra to Yahudi tetura, uma hono' ane mepangala' -ra hi Yesus-wadi. Kana ratini' wo'o-ra pai' rahubui mpotuku' Atura Musa."
6 Diyey da arkusey margu zama ngey ma sanno din saaware te.
6Toe pai' morumpu-ramo suro Pue' Yesus pai' totu'a ntani' -na, mpohurai kara-kara toe.
7 Waato kaŋ i na canda-canda beeri fo te, Bitros tun ka kay. A ne i se: «Ay nya-izey, araŋ ga bay kaŋ za gayyaŋ no Irikoy n'ay suuban araŋ game ra, zama ay me ra dumi cindey ma maa Baaru Hanna sanno ka cimandi.
7Mahae lia-ra momewai' ngkalolita. Ngkai ree, Petrus mokore pai' na'uli': "Ompi' -ompi', ni'inca moto ba hangkuja mpae to liu, aku' napelihi Alata'ala ngkai laintongo' -ta, nahubui-a mpokeni Kareba Lompe' hi tauna to bela kita' to Yahudi. Ra'epe mpu'u-mi Kareba Lompe', pai' mepangala' -ramo hi Yesus.
8 Irikoy mo, kaŋ ga biney bay n'i seeda, za kaŋ a n'i no Biya Hanna, sanda mate kaŋ cine a n'iri no.
8Pai' Alata'ala to mpotiroi nono manusia', mpotarima tauna to bela-ra to Yahudi toera. Ta'inca kanatarima-ra, apa' nawai' -ra Inoha' Tomoroli', hibalia hewa to nawai' -taka kita' toi-e.
9 In d'ey game ra mo, Irikoy mana fayanka fo te, za kaŋ a n'i biney hanandi cimbeeri* do.
9Kita' to Yahudi pai' hira' to bela-ra to Yahudi, uma napoposisala. Napakaroli' nono-ra apa' mepangala' -ramo hi Yesus.
10 Sohõ binde, ifo se no araŋ goono ga Irikoy si, ka calu* daŋ talibey jindey gaa kaŋ iri kaayey wala iri bumbey si hin ka jare?
10Jadi' ompi' -ompi', napa-di pai' doko' ta'ewa patuju-na Alata'ala-e? Napa pai' doko' tapopokoloi-raka tauna to bela-ra to Yahudi parenta pai' palia to motomo lia? Bangku' ntu'a-ta-hawoe, duu' rata hi kita' toi-e lau, uma takulei' mpotuku' hawe'ea parenta pai' palia tetu-e!
11 Amma iri cimandi kaŋ Rabbi Yesu gomno do no iri du faaba, sanda mate kaŋ cine ngey mo du a.»
11Uma-ta tebahaka ngkai huku' jeko' -ta hi kampotuku' -ta parenta pai' palia hewa tetu. Taparasaya kamporata-ta kalompea' muntu' ngkai kabula rala-na Pue' Yesus-wadi. Wae wo'o-rawo hira'."
12 Gaa no marga kulu dangay ka hangan Barnaba nda Bulos se. I goono ga alaamey da dambara harey kaŋ yaŋ Irikoy te ngey do dumi cindey game ra din baaru dede.
12Kahudu-na Petrus mololita, hawe'ea tauna to morumpu toera, mengkalino-ra-wadi mokanono. Oti toe, rape'epei wo'o-pi lolita-ra Barnabas pai' Paulus, mpololita tanda mekoncehi pai' anu mobaraka' to rababehi hante kuasa Alata'ala bula-ra mpokeni Kareba Lompe' hi tauna to bela-ra to Yahudi.
13 Waato kaŋ i dangay no Yakuba na sanno sambu ka ne:
13Hudu lolita-ra Barnabas pai' Paulus, na'uli' -mi Yakobus: "Ompi' -ompi', pe'epei-ka-kuwo lolita-ku.
14 «Ay nya-izey, wa hangan ay se ka maa. Simeyon na baaro dede mate kaŋ cine Irikoy jin ka dumi cindey kunfa, zama a ma jama fooyaŋ kaa i ra nga maa se.
14Ta'epe-mi we'i lolita-na Simon, mpo'uli' -taka beiwa lomo' -na Alata'ala mpopohiloi ahi' -na hi tauna to bela-ra to Yahudi, napelihi ngkai laintongo' -ra tauna to napajadi' ntodea-na.
15 Annabey sanney mo ga saba nda woodin, mate kaŋ i n'a hantum ka ne:
15Toe hibalia hante lolita-ra nabi owi, apa' ria nabi owi to mpolowa kanakio' -ra Alata'ala tauna to bela-ra to Yahudi jadi' ntodea-na. Moni-na hewa toi:
16 ‹Woodin banda ay ga ye ka kaa. Ay ga Dawda hukumo kaŋ kaŋ din cina, ay m'a kurmey cina ka tunandi,
17Na'uli' Pue' Ala: `Oti mpai' toe, nculii' moto-a tumai mpokinomo-ra muli to Yahudi to naparentai Daud owi. Kupoka'ahi' -ra pai' kuwangu nculii' kamagaua' -na Daud. Ngkai ree mpai', tau ntani' -na wo'o mpopali' -a. Hawe'ea tauna to bela-ra to Yahudi, to kukio' jadi' ntodea-ku, bate tumai-ra hi Aku'.'
17 zama boro cindey ma Rabbi ceeci, da dumi cindey kulu kaŋ i g'i ce d'ay maa. Yaadin no Rabbi ci, nga kaŋ ga hayey din te,
18Wae-mi ponguli' Pue' to mpakanoto patuju-na ngkai owi."
18 kaŋ yaŋ go bayrante za zamana sintina.›
19Napokaliliu Yakobus lolita-na, na'uli': "Jadi' ompi' -ompi', toi-mi lolita-ku. Neo' -ta-hawo mpakasusa' -ra to bela-ra to Yahudi to mengkoru-mi hi Alata'ala. Neo' tapewuku-ra mpotuku' Atura Musa.
19 Woodin sabbay se binde, ay diyaŋo gaa, borey kaŋ yaŋ ga bare ka ye Irikoy do dumi cindey ra, iri ma s'i taabandi.
20Sampale-wadi, agina ta'uki' sura, taperapi' bona neo' -ra mpokoni' pongkoni' to rapopepue' hi pinotau, neo' ngkoni' raa' pai' neo' ngkoni' bau' to uma ralali ncala' raa' -na. Pai' ta'uli' wo'o-raka bona neo' -ra mogau' sala' hante toronaa ba hante tobine doo.
20 Amma iri ma hantum i se ka ne i ma mooru toorey wane ziibi-ziibey gaa, da zina, da haŋ kaŋ i koote ka wi, da kuri mo.
21Taperapi' bona ratuku' hawa' -hawa' toe, bona hintuwu' -ra hante to Yahudi. Apa' ngkai owi, to Yahudi hiapa-apa mpobasa Buku Atura Musa butu Eo Sabat hi tomi posampayaa. Pai' hawa' -hawa' toe raparata-raka hi butu ngata po'ohaa' -ra."
21 Zama za doŋ zamaney ra, kwaara ka kaa kwaara Musa gonda waazukoyaŋ. I g'a tira caw Yahudance diina marga fuwey ra asibti kulu.»
22Kahudu-na pololita Yakobus toe, suro-suro Pue' Yesus pai' totu'a ntani' -na hante hawe'ea topepangala' hi Pue' Yesus to morumpu toera mpokahibaliai kabotu' -ra, ra'uli': "Agina tapelihi ba hangkuja dua doo-ta, tasuro-ra hilou hi Antiokhia dohe Paulus pai' Barnabas, mpokeni kabotu' lolita-ta." Jadi', rapelihi mpu'u-mi rodua tauna. Hanga' -na to hadua, Silas. Pai' hanga' -na to hadua, Yudas, to rahanga' wo'o Barsabas. To rodua toera, tauna to rabila' hawe'ea ompi' hampepangalaa'.
22 Gaa no diyey da arkusey da Almasihu marga kulu care banda di a ga boori ngey ma boroyaŋ suuban marga ra k'i donton Antiyos Bulos da Barnaba banda. Borey kaŋ i suuban neeya: Yahuta, kaŋ se i ga ne Barsaba, da Sila, kaŋ boro beeri yaŋ no nya-izey game ra.
23Oti toe, suro Pue' Yesus mpo'uki' kabotu' lolita-ra hi rala sura, pai' ratonu hi Silas pai' Yudas bona rakeni hilou hi Antiokhia. Moni-na hewa toi: "Kai' suro Pue' Yesus pai' totu'a to Kristen to hi rehe'i to nipo'ompi' hi rala Pue' Yesus, mpopakatu sura toi hi ompi' -ompi' to bela-koi to Yahudi to hi ngata Antiokhia, hi tana' Siria pai' Kilikia. Wori' tabe!
23 I na woone wo hantum ka daŋ i kambey ra ka ne: «Iri, diyey da arkusey, kaŋ ti araŋ nya-izeyaŋ, go ga dumi cindey nya-izey kaŋ yaŋ go Antiyos, da Suriya, da Silisiya fo.
24"Ria ki'epe ba hangkuja dua-ra ngkai kai' hi rehe'i tilou mpaka'ingu' -koi pai' mpolengo pepangala' -ni hante tudui' -ra. Jadi', bona ni'inca: bela-kaiwo kai' to mposuro-ra.
24 Iri maa baaru kaŋ boro fooyaŋ kaŋ fun iri do goono g'araŋ taabandi nda sanniyaŋ k'araŋ biney kankam, kaŋ yaŋ iri wo mana lordi fo no i se.
27Toe pai' mohawa' -makai hi rehe'i hante hanono lau, mpopelihi rodua doo-kai to kihubui tilou. To kihubui tilou, ompi' -ta Yudas pai' Silas. Hira' to rodua toera-damo mpai' to mpo'uli' -kokoi hante wiwi-ra moto napa to ki'uki' hi rala sura toi. Yudas pai' Silas toe, kihubui tilou hidohea hante Barnabas pai' Paulus to kipoka'ahi'. Barnabas pai' Paulus tohe'ira, tauna to mpotonu-mi katuwu' -ra hi Pue' -ta, Yesus Kristus, bona mpopalele hanga' -na.
25 Iri mo di, za kaŋ iri te me folloŋ, a ga boori iri ma boro fooyaŋ suuban k'i donton araŋ do. I ga kaa iri baakoy Barnaba da Bulos banda,
28"Ompi' -ompi', toi-mi kabotu' to kirata ntuku' konoa Inoha' Tomoroli', pai' to kipokono wo'o-kaiwo, kai' pangkeni-ni, bona neo' -koi rapakasusa' hante wori' nyala parenta. Uma-koi rapewuku mpotuku' Atura Musa. Toi-wadi to paraluu ki'uli' -kokoi:
26 borey kaŋ yaŋ na ngey fundey nooyandi iri Rabbo Yesu Almasihu maa se.
29Kiperapi' bona neo' -koi mpokoni' pongkoni' to rapopepue' hi pinotau. Neo' ngkoni' raa', pai' neo' ngkoni' bau' to uma ralali ncala' raa' -na. Pai' neo' mogau' sala' hante toronaa ba hante tobine doo. Ane nipokalaa-damo katuwu' -ni ngkai hawe'ea toe, hono' -mi. Hudu rei-mi ulu lolita-kai."
27 Iri binde na Yahuta da Sila donton, kaŋ ngey bumbey ga hayey din ci araŋ se da me sanni.
30Ka'oti-ra mositabe, me'ongko' mpu'u-ramo to rasuro toera hante Paulus pai' Barnabas hilou hi ngata Antiokhia. Karata-ra hi Antiokhia toe, rarumpu-ramo hawe'ea topepangala' hi Pue' Yesus pai' ratonu-miraka sura to rakeni ngkai Yerusalem.
28 Zama a boori Biya Hanna se d'iri mo se, iri ma si tiŋay fooyaŋ dake araŋ boŋ da manti hayey kaŋ yaŋ ga tilas no:
31Karabasa-na hi ntodea sura toe, goe' -ramo omea, apa' ihi' -na mpotanta'u nono-ra.
29 araŋ ma mooru hay kulu kaŋ i salle tooru se, da kuri, da haŋ kaŋ i koote ka wi, da zina. D'araŋ g'araŋ boŋ gaay hayey din gaa, kulu araŋ boriyandi. Araŋ ma goro nda baani.»
32Oti toe, Yudas pai' Silas mololita moloe wo'o-ra-rawo, mporohoi nono ompi' hampepangalaa' -ra pai' mparesai' -ra bona tida-ra mepangala' hi Pue', apa' hira' roduaa nabi to mpoparata Lolita Pue' Ala.
30 A binde, kaŋ i n'i sallama, i zulli ka koy Antiyos. Kaŋ i na marga margu, i na tira no i se.
33Ba hangkuja mengi-ramo tida hi Antiokhia, pai' oti toe rapope'ongko' -ramo nculii' hilou hi Yerusalem. Ra'uli' to Antiokhia toera, mpo'uli' -raka Silas pai' Yudas: "Pelompehi hi ohea. Parata-kaka-kaiwo tabe-kai hi suro Pue' Yesus to mpohubui-koi tumai." ((
31 Waato kaŋ i n'a caw, i farhã bine-gaabandiyaŋo sabbay se.
34Aga Silas-hana, na'uli': "Ko'ia-a ulu nculii' hilou hi Yerusalem. Hi rehe'i-a ulu hi Antiokhia."))
32 Yahuta nda Sila mo, zama annabiyaŋ no, na nya-izey yaamar da sanni boobo k'i no bine-gaabi.
35Ane Paulus pai' Barnabas, mahae hala' -ra-rana hi Antiokhia, mpotudui' tauna pai' mpoparata Lolita Pue', hante wori' tau ntani' -na.
33 I te jirbiyaŋ noodin, gaa no laakal kanay ra no nya-izey n'i sallama i ma ye borey kaŋ yaŋ n'i donton do.
36Ngkai ree, na'uli' Paulus hi Barnabas: "Nculii' -tamo hilou mpencuai' ompi' -ompi' hampepangalaa' -ta hi butu-butu ngata to tatara-mi wengi mpokeni Lolita Pue', bona tahilo kababeiwa-na pepangala' -ra."
34 Amma a kaan Sila se nga ma goro noodin.
37Barnabas doko' ngkeni Yohanes Markus hi pomakoa' -ra toe,
35 Bulos da Barnaba mo goro Antiyos. I goono ga dondonandi ka Rabbi sanno waazu, ngey da boro boobo fooyaŋ i banda.
38tapi' Paulus mpo'uli': "Neo', apa' napalahii-ta wengi hi tana' Pamfilia, ko'ia hudu bago-ta."
36 Jirbi fooyaŋ banda Bulos ne Barnaba se: «Sohõ kay iri ma ye kwaara kulu ra ka nya-izey kunfa, nangey kaŋ iri na Rabbi sanno waazu, hal iri ma du ka di mate kaŋ i bara nd'a.»
39Ngkai ree, momehono' -ramo Paulus pai' Barnabas, alaa-na mogaa' -ramo. Barnabas mpo'ala' Markus napodohe, pai' -ra mpohawi' kapal hilou hi tana' Siprus.
37 Barnaba mo ga ba nga ma konda Yohanna kaŋ se i ga ne Markos ngey banda.
40Paulus mpelihi Silas napo'ema', pai' -ra me'ongko' -rawo. Pai' ompi' -ompi' hampepangalaa' -ra hi ngata Antiokhia mpope'ongko' -ra hante mosampaya, bona Alata'ala mpewili' -ra hante kabula rala-na hi pomakoa' -ra.
38 Amma Bulos di a mana hima a ma koy ngey banda, zama Bamfiliya no a fun i banda, a mana koy goy i banda.
41Paulus pai' Silas mpodaoi' tana' Siria pai' Kilikia, mporohoi nono-ra topepangala' hi Pue' Yesus to hi ria.
39 Kakaw bambata furo i game ra hal a to naŋ kaŋ Bulos da Barnaba fay. Barnaba konda Markos nga banda. I furo hi ra ka koy Kubrus.
40 Amma Bulos na Sila suuban, nga nd'a koy. Nya-izey mo n'i talfi Rabbi gomno gaa.
41 Bulos bisa Suriya da Silisiya ka Almasihu margey no bine-gaabi.