1 Waato kaŋ Yesu goono ga bisa, a di danaw fo kaŋ danaw no za hano kaŋ hane i n'a hay.
1Bula-na Yesus momako', mpohilo-i hadua tauna to wero ngkai lomo' kaputu-na.
2 Yesu talibey n'a hã ka ne: «Alfa, may no ka zunubi te hal i n'a hay danaw? Nga no, wala a hayrey no?»
2Ana'guru-na mpekune' -i: "Guru, napa pai' wero ami' -i ngkai kaputu-nae? Ba jeko' -na moto-di, ba jeko' totu'a-nadi?"
3 Yesu tu ka ne: «Manti boro wo wala a hayrey no na zunubi te. Amma woodin te zama Irikoy goyey ma bangay a do.
3Na'uli' Yesus: "Bela jeko' -na moto, pai' bela wo'o jeko' totu'a-na. Toi jadi' bona tauna mpohilo baraka' Alata'ala to madupa' hi woto-na.
4 Tilas kal iri ma nga kaŋ n'ay donton goyey te za zaaro ga cindi. Cin ga kaa kaŋ boro kulu si hin ka goy.
4Bula-na mobaja-pidi, kana tapobago bago-na Alata'ala to mposuro-a. Apa' neo' rata-mi bengi-na, pai' uma-pi hema to mobago.
5 Waato kaŋ ay go ndunnya ra, ay no ga ti ndunnya annura.»
5Bula-ku hi dunia' -pidi, Aku' toi-mi baja to mpobajahi nono manusia'."
6 Waato kaŋ a na woodin ci, a na yollo tufa laabo ra ka botogo diibi nda yolla ka danawo moy tuusu nda botoga.
6Ka'oti-na mololita hewa toe, na'uelikui-mi tana', nagalo hante tana' hangkedi' bona morege', nagelai' -ki mata-na towero toei,
7 A ne a se: «Koy k'i nyum Silowam bango gaa» (kaŋ a maa feerijo ga ti Dontoni). A binde koy k'i nyum. A ye ka kaa, a goono ga di!
7pai' na'uli' -ki: "Hilou-ko monoku hi wuhu' Siloam." (Hanga' "Siloam" toe, batua-na "Rasuro.") Kahilou-nami monoku. Ponculii' -na, pehilo-imi-hawo.
8 A gorokasiney da borey kaŋ di a za doŋ, kaŋ yaŋ bay bar karko no, i goono ga ne: «Wala manti nga no doona ka goro ka bar kar?»
8Ngkai ree, tongki-na pai' tauna to biasa mpohilo-i kakarapi' -rapi', momepekune' -ramo ra'uli': "Hema-idi toe-e mai? Ha bela hi'a-mi towero to biasa mohura kakarapi' -rapi' -e?"
9 Boro fooyaŋ goono ga ne: «Nga no.» Afooyaŋ mo goono ga ne: «Abada! Amma a ga him'a.» Nga bumbo ne: «Ay no.»
9Ria to mpo'uli': "Hi'a-midi!" Aga ria wo'o mpo'uli': "Bela-e'. Kahibalia lence-ra-wadi-hawo." Hiaa' hi'a moto-mi-hawo mpo'uli': "Aku' -midi!"
10 I goono ga ne a se: «Mate no ni moy te ka fiti?»
10Jadi', rapekune' -i: "Ha beiwa pai' alaa-na pehilo-ko?"
11 A tu i se ka ne: «Bora din kaŋ se i ga ne Yesu no na botogo diibi k'ay moy tuusu ka ne ay se: ‹Koy Silowam bango gaa k'i nyum.› Kal ay koy k'i nyum, ay moy di mo.»
11Na'uli' -raka: "Tauna to rahanga' Yesus mpobabehi rege', nagelai' -ki mata-ku, na'uli' -ka: 'Hilou-ko monoku hi wuhu' Siloam.' Hilou mpu'u-ama monoku, ngkai ree pehilo-ama-kuwo!"
12 I ne a se: «Man gaa no a go?» A ne: «Ay si bay.»
12Rapekune' -i: "Hiaa' hiapa-imi we'i?" Na'uli' -raka: "Uma-kuwo ku'incai."
13 I kond'a Farisi fonda borey do, bora kaŋ ga ti danaw doŋ.
14Yesus mpogalo ueliku-na hante tana' pai' mpaka'uri' towero toe we'i nto'u Eo Sabat, eo pepuea' -ra to Yahudi. Jadi', towero to pehilo-mi toei rakeni hilou hi to Parisi.
14 Asibti zaari hane no, zaaro kaŋ Yesu na botoga diibi ka danawo moy fiti.
15To Parisi wo'o-mi-rawo mpekune' -i, ra'uli': "Beiwa pai' alaa-na pehilo-koe?" Na'uli' -raka: "Nagelai' mata-ku hante rege', pai' kamonoku-ku, pehilo-ama."
15 Farisi fonda borey binde n'a hã koyne mate kaŋ cine no a du diyaŋ. A ne i se: «A na botogo daŋ ay moy gaa. Ay mo koy k'i nyum, ay goono ga di mo.»
16Ba hangkuja dua ngkai to Parisi toera mpo'uli': "Tauna to mpobabehi tetu, uma-i ngkai Alata'ala, bo uma-i mpotuku' palia-ta hi Eo Sabat." Tapi' to hantongo' mpo'uli': "Hiaa' ane topojeko' -i, ngkaiapa-di baraka' -na mpobabehi wori' tanda mekoncehi hewa tohe'i-e?" Alaa-na, ria lau-mi pomehonoa' hi himpau hira'.
16 Farisi fonda boro fooyaŋ goono ga ne: «Boro wo mana fun Irikoy do, zama a si asibti zaari kabiya.» Amma afooyaŋ goono ga ne: «Mate no boro kaŋ ga ti zunubikooni ga hin ka alaamey wo cine te?» I game ra mo, i laakaley fay.
17Ngkai ree, mepekune' tena-ra to Parisi hi towero toei, ra'uli': "Beiwa-kowo iko, napa to nu'uli', apa' napaka'uri' -koko mata-nue." Na'uli' towero toei: "Tantu Hi'a hadua nabi."
17 Woodin sabbay se i ye ka danawo hã koyne ka ne: «Nin wo, ifo no ni ga ne a boŋ za kaŋ a na ni moy fiti?» A ne: «Annabi no.»
18Tapi' topoparenta to Yahudi, uma-ra mparasaya kahi'a-na mpu'u-mi towero-e ngone, pai' muu-mule' pehilo-imi. Toe pai' rakio' tina pai' tuama-na bona mpohirua' -raka,
18 Yahudancey mana yadda nd'a sanno kaŋ a ne nga wo danaw no doŋ, a du diyaŋ mo. Kal i na bora kaŋ du diyaŋ hayrey ce
19pai' rapompekunei': "Ha makono mpu'u tauna toii ana' -ni, to ni'uli' wero ngkai lomo' kaputu-nae? Hiaa' beiwa pai' alaa-na pehilo-i?"
19 k'i hã ka ne: «Woone araŋ ize no, kaŋ araŋ ga ne araŋ n'a hay danaw? Mate no a te ka di sohõ?»
20Ra'uli' -rawo tina pai' tuama-na: "To ki'inca-le, bate ana' -kai mpu'u-i-hawo, pai' wero mpu'u-i ngkai lomo' kaputu-na.
20 A hayrey tu ka ne: «Iri bay kaŋ woone iri izo no kaŋ iri n'a hay danaw.
21Aga beiwa pai' alaa-na pehilo-i, uma-kaiwo ki'incai. Pai' hema to mpaka'uri' -i, uma wo'o-kaiwo ki'incai. Kama-imi-hawo, pekune' -ki hi'a moto-mi-koiwo. Ma'ala-imi metompoi' moto."
21 Amma mate kaŋ a te ka di sohõ, iri si bay. Bora kaŋ n'a moy fiti mo, iri s'a bay. W'a hã, a to albeeri, a ma salaŋ nga boŋ se.»
22Tina pai' tuama-na mpo'uli' hewa toe, apa' me'eka' -ra hi topoparenta to Yahudi. Apa' hibalia-mi pohawa' -ra: hema-hema to mpo'uli' Kayesus-na Magau' Topetolo' rapopalai ngkai tomi posampayaa.
22 Yaadin no a hayrey ci, zama i ga humburu Yahudancey. Zama Yahudancey te me folloŋ ka ne boro kulu kaŋ seeda ka ne Yesu ya Almasihu no, i ga bora din gaaray ngey diina marga ra.
23Toe pai' totu'a-na mpo'uli': "Kama-imi-hawo, pekune' -ki hi'a moto-mi-koiwo."
23 Woodin sabbay se no a hayrey ne: «A to albeeri, w'a hã.»
24Oti toe, rakio' tena-i tauna to wero toei we'i, pai' ra'uli' -ki: "Alata'ala mpotiroi-ta! Jadi', uli' mpu'u-e' napa to makono! Ki'inca moto-i Yesus tetui tauna topojeko'."
24 Woodin banda i ye ka bora din kaŋ ga ti danaw doŋ ce ka ne a se: «Ma Irikoy beerandi, zama iri ga bay kaŋ bora din ya zunubikooni no.»
25Na'uli' -raka: "Aku' -le, uma ku'incai ba topojeko' -i ba uma. Sampale to ku'inca, wero-a wengi, tempo toi pehilo-ama."
25 A binde tu i se ka ne: «Da zunubikooni no, ay si bay. Hari folloŋ no ay ga bay: doŋ ay ya danaw no, amma sohõ ay goono ga di.»
26Ngkai ree, rapekune' tena-i: "Napa to nababehi-koko? Beiwa-i mpaka'uri' -ko?"
26 I ne a se: «Ifo no a te ni se? Mate no a te ka ni moy fiti?»
27Natompoi' -ra: "Oti-mi kututura-kokoi we'i, ha uma ni'epei? Napa pai' nipengeei oa' -e? Ba doko' jadi' ana'guru-na lau-dakoie?"
27 A tu i se ka ne: «Sohõ tilliyo no ay ci araŋ se. Araŋ mana maa mo. Ifo se no araŋ ga ba araŋ ma maa koyne? Araŋ mo ga ba araŋ ma ciya a talibiyaŋ no?»
28Ngkai ree, ralibui' -imi pai' ra'uli' -ki: "Iko-le ana'guru-na tau tetu-e! Kai' ana'guru-na nabi Musa-ka-kaina!
28 I n'a wow ka ne: «Nin no ga ti a talibo, amma iri ya Musa talibiyaŋ no.
29Monoa' ki'inca Alata'ala mpoparata lolita-na hi Musa owi. Tapi' Yesus tetui, uma ki'incai kangkaiapa-na."
29 Iri ga bay kaŋ Irikoy salaŋ da Musa, amma bora din, iri si bay naŋ kaŋ a fun.»
30Mehono' -i towero toei: "Me'ingui' lia-koi! Ni'uli' uma ni'incai kangkaiapa-na, hiaa' napaka'uri' mata-ku!
30 Bora din tu i se ka ne: «Haba? Hayo wo dambara hari no, kaŋ araŋ si bay naŋ kaŋ a fun, nga mo no n'ay moy fiti.
31Ta'inca moto Alata'ala uma mpotompoi' pomperapia' tauna topojeko'. Sampale-di mpobini' -i tilinga-na hi hema-hema to mengkoru hi Hi'a pai' to mpotuku' hawa' -na.
31 Iri ga bay kaŋ Irikoy si maa zunubikooney se, amma boro kulu kaŋ ga humburu Irikoy k'a miila te mo, Irikoy ga maa bora din se.
32Ngkai lomo' kajadi' dunia', ko'ia ria ta'epei tutura-na tauna towero ngkai lomo' kaputu-na ma'ala rapaka'uri'.
32 Za ndunnya takayaŋ i mana maa baa ce fo boro fo ma boro fo mo fiti kaŋ i hay danaw.
33Ane Yesus uma-i ngkai Alata'ala, tantu uma-i bisa mpobabehi napa-napa."
33 Da bora din mana fun Irikoy do, doŋ a si hin ka hay kulu te.»
34Hampetompoi' -ra: "Iko tetu to ponu' jeko' ngkai kaputu-nu, nta'ena' metudui'!" Ngkai ree, rapopalai-imi ngkai tomi posampayaa.
34 I tu a se ka ne: «Waato kaŋ i na ni hay ni to da zunubi. Nin no goono g'iri dondonandi, wala?» I n'a gaaray mo.
35Yesus mpo'epe karapopalai-na ngkai tomi posampayaa. Jadi' hilou-imi mpohirua' -ki, pai' na'uli' -ki: "Ha mepangala' -ko hi Ana' Manusia' -e?"
35 Yesu maa baaru kaŋ i n'a gaaray. Waato kaŋ a di a, a ne a se: «Ni ga Irikoy Izo cimandi, wala?»
36Na'uli' tauna toei: "Uli' -ka-kuwo kahema-nai, bona kupangala' -i."
36 A tu ka ne: «Rabbi, may ga ti nga hal ay m'a cimandi?»
37Na'uli' Yesus: "Nuhilo-imile! Hi'a-mile to mpololitai-koe."
37 Yesu ne a se: «Ni jin ka di a. Nga mo no goono ga salaŋ ni se.»
38Na'uli' tauna toei: "Kupangala', Pue'!" pai' mowilingkudu-imi mponyompa-i.
38 A ne: «Rabbi, ay ga cimandi!» A sududu Yesu se mo.
39Na'uli' Yesus: "Katumai-ku hi dunia' toi, tumai mpobotuhi kara-kara manusia', bona tauna to wero ma'ala pehilo, pai' tauna to mpo'uli' pehilo moto-ra, wero lau-ra."
39 Yesu ne: «Ciiti sabbay se no ay kaa ndunnya wo ra hala borey kaŋ yaŋ si di ma du ka di, borey kaŋ yaŋ go ga di mo ma ciya danawyaŋ.»
40Ba hangkuja dua to Parisi to hi ree mpo'epe lolita-na Yesus. Ra'uli' mpo'uli' -ki Yesus: "Ha nu'uli' -kona wero wo'o-kai kai' -e?"
40 Farisi fonda boro fooyaŋ kaŋ go a banda maa sanney din ka ne a se: «Iri mo danawyaŋ no?»
41Na'uli' Yesus: "Ane rapa' -na hewa towero mpu'u-koi apa' uma ni'incai napa to makono, ke uma-koi masala'. Tapi', apa' ni'uli' -koina pehilo moto-koie, bate masala' -koi-hawo."
41 Yesu ne i se: «D'araŋ ya danawyaŋ no, doŋ araŋ sinda zunubi. Amma za kaŋ sohõ araŋ goono ga ne: ‹Iri go ga di› -- woodin sabbay se araŋ zunubo ga goro araŋ gaa.»