1 Yesu mo, kaŋ go toonante da Biya Hanno ziji ka fun Urdun haray. Biya kond'a hala ganjo ra.
1Pe'ongko' -na Yesus ngkai ue Yordan, Inoha' Tomoroli' mpokuasai-i pai' mpakeni-i hilou hi papada to wao'.
2 Jirbi waytaaci nda care game Iblisi goono g'a si. A mana hay kulu ŋwa jirbey din ra, kala waato kaŋ i kubay, a maa haray.
2Mo'oha' -i hi ria opo' mpulu' bengi, pai' -i nasori Magau' Anudaa'. Kahae-na toe, uma ria hanyalaa to nakoni'. Timpaliu opo' mpulu' bengi toe, mo'oro' -imi.
3 Gaa no Iblisi ne a se: «Da ni ya Irikoy Izo no, ma ci tondo wo se a ma bare ka te buuru.»
3Na'uli' Magau' Anudaa' mpo'uli' -ki Yesus: "Ane Ana' Alata'ala mpu'u-ko, wae-pi hubui watu toe mewali pongkoni'!"
4 Yesu tu ka ne a se: «I n'a hantum ka ne: ‹Manti ŋwaari hinne no boro ga funa nd'a bo.› »
4Natompoi' Yesus: "Hi rala Buku Tomoroli' te'uki' hewa toi: `Manusia' uma tuwu' ngkai pongkoni' -wadi.'"
5 Kala Iblisi ziji nd'a k'a cabe ndunnya koytarayey kulu, mo-ka-mi ka daabu fo ra.
5Oti toe, Magau' Anudaa' mpokeni-i hilou hi kalangkoa-na. Hampinisi mata-wadi napopohiloi-i hawe'ea kamagaua' hi dunia',
6 A ne a se: «Dabari wo kulu nda ngey darza, ay g'i no ni se, zama i n'ay no nd'ey. Boro kulu kaŋ se ay ga ba y'a no mo, kal ay m'a no.
6pai' na'uli' -ki: "Kuasa mpoparentai hawe'ea kamagaua' toera lau pai' hawe'ea ka'uaa' -na, kuwai' -koko Iko omea-mi mpai', apa' aku' omea pue' -na, pai' ma'ala kupewai' hi hema konoa-ku.
7 Da day ni ga sombu ay jine, a kulu ga ciya ni wane.»
7Jadi', ane mepue' -ko hi aku', kuwai' -koko Iko omea-mi toe lau."
8 Yesu tu ka ne a se: «I n'a hantum ka ne: ‹Ma sududu Rabbi ni Irikoyo se, nga hinne se mo no ni ga may.› »
8Natompoi' Yesus: "Hi rala Buku Tomoroli' te'uki' hewa toi: `Kana mepue' -ta hi Pue' -ta, Pue' Ala. Muntu' Hi'a-wadi to natao tapengkorui.'"
9 Koyne, a kond'a hala Urusalima* k'a kayandi Irikoy* windo gar'izo boŋ beene ka ne a se: «Da ni ya Irikoy Izo no, ma ni boŋ taŋ ganda.
9Oti toe, Magau' Anudaa' mpopakeni-i hilou hi Yerusalem, napopokore-i hi lolo wumu Tomi Alata'ala, pai' na'uli' -ki: "Ane Ana' Alata'ala mpu'u-ko, mengkanawu' -ko pe' ngkai rei!
10 Zama i n'a hantum ka ne: ‹A ga lordi no nga malaykey se ni boŋ, i ma ni hallasi.
10Uma-ko mpai' moapa, apa' ria te'uki' hi rala Buku Tomoroli': `Pue' Ala mpohubui mala'eka-na mpetalawai' -ko, bona neo' -ko silaka.
11 I ga ni tambe ngey kambey ra, zama ni ma si ni ce nuku tondi gaa.› »
11Rahorongko-ko, bona witi' -nu uma dungku hi watu.'"
12 Yesu mo tu ka ne: «Irikoy ne mo: ‹Ni ma si Rabbi ni Irikoyo si.› »
12Natompoi' Yesus: "Te'uki' wo'o hewa toi: `Neo' tasori Pue' -ta, Pue' Ala.'"
13 Iblisi mo, kaŋ a na siyaŋey kulu ban, a fay da Yesu jina.
13Ka'oti-na Magau' Anudaa' mposori Yesus hante hawe'ea pesori toe, malai-imi mpopea loga to lompe'.
14 Yesu ye ka koy Galili Biya _Hanna|_ dabaro ra. A baaro mo koy laabo windanta kulu ra.
14Oti toe, Yesus nakuasai Inoha' Tomoroli', pai' -i nculii' hilou hi tana' Galilea. Hi humalili' Galilea, molele-mi kareba to mpo'uli' napa to nababehi.
15 A na dondonandiyaŋ te i diina marga* fuwey ra, a gonda darza boro kulu do.
15Metudui' -i hi tomi-tomi posampayaa to Yahudi, pai' hawe'ea tauna mpo'une' -i.
16 A kaa Nazara kwaara, nango kaŋ i n'a biiri. A furo Yahudance diina marga fuwo ra asibti* hane, mate kaŋ a doona ka te. A tun ka kay ka caw.
16Hilou-imi Yesus hi Nazaret, ngata kabohea-na. Pai' hewa kabiasaa-na, mesua' -imi hi tomi posampayaa hi Eo Sabat, eo pepuea' -ra to Yahudi. Mokore-imi bona mpobasa Buku Tomoroli'.
17 I na annabi Isaya tira salle a se. Waato kaŋ a n'a fiti, a du nango kaŋ i hantum ka ne:
17Ratonu-ki sura nabi Yesaya. Napali' duu' -na mporua' lolita tohe'i:
18 «Rabbi Biya go ay boŋ. Woodin sabbay se no Irikoy n'ay daŋ zama ay ma baaru hanna waazu talkey se, ay n'ay donton ay ma taŋyaŋ fe tamey se, da mo-diyaŋ danawey se. Borey kaŋ yaŋ i kankam mo, ay m'i feeri k'i taŋ,
18"Inoha' Pue' Ala hompo hi Aku', apa' nawati' -ama mpokeni Kareba Lompe' hi tauna to mpe'ahii' tuwu' -ra. Nasuro-a mpo'uli' -raka to ratawani: `Tebahaka-mokoi!' Nasuro-a mpo'uli' -raka towero: `Pehilo-mokoi!' Nahubui-a mpobahaka-ra to rapobatua.
19 ay ma Rabbi gomni jiiro fe.»
19Nahubui-a mpopalele kareba-na, karata-nami tempo-na Pue' mpopohiloi ahi' -na hi ntodea-na."
20 Waato kaŋ a na tira daabu k'a yeti saajawkwa se, a goro. Boro kulu kaŋ go diina marga fuwo ra mo go g'a guna.
20Ka'oti-na nabasa toe we'i, nalulu nculii' -mi sura toe, natonu-ki pue' bago, pai' -i mohura bona metudui'. Hawe'ea tauna to hi rala tomi posampayaa toe mpodulu mponaa-i doko' mpo'epe lolita-na.
21 A sintin ka ne i se: «Hunkuna i na annabitaray sanno wo toonandi araŋ hangey ra.»
21Na'uli' -miraka: "Eo toe lau, madupa' -mi lolita Buku Tomoroli' toe, nto'u kani'epe-na kubasa we'i."
22 Boro kulu goono ga seeda te ka dambara nda gomni sanney kaŋ yaŋ goono ga fatta a meyo ra. I ne: «Manti woone wo Yusufu ize no?»
22Konce omea-ramo to mpo'epe-i, ra'uli': "Lompe' lia pololita-na! Uma mowo kanoto-na! Hiaa' bo ana' Yusuf-i-wadi-hawo."
23 Kala Yesu ne i se: «Sikka si araŋ ga yaasay wo ci ay se ka ne: ‹Safarikoy, ma ni boŋ safar.› Hayey kaŋ yaŋ iri maa te Kafarnahum, kala ni m'i te ne mo, ni laabo ra.»
23Ngkai ree, na'uli' mpo'uli' -raka: "Bate ria-koi mpai' to mpo'uli' -ka walatu tohe'i: `Ee dokter, paka'uri' moto-mi-kowo woto-nu! Ane bongko nabi mpu'u-ko, anu mekoncehi to ki'epe nubabehi hi Kapernaum, babehi wo'o hi rehe'i hi ngata-nu moto.'"
24 Amma Yesu ne: «Daahir ay ga ci araŋ se: i si annabi kulu ta nga laabo ra.
24Na'uli' tena-raka Yesus: "Mpu'u ku'uli' -kokoi, uma ria nabi to rabila' hi ngata-na moto.
25 Haciika ay ga ci araŋ se: wayboro boobo kaŋ kurnye bu go no Israyla laabo ra Iliya* jirbey ra, alwaato kaŋ i na beena daabu jiiri hinza nda handu iddu, kaŋ haray bambata te laabo kulu ra.
25Makono mpu'u lolita-ku toi: napa to jadi' tempo toi, bate hewa to jadi' hi tempo-na nabi Elia owi. Nto'u toe, tolu mpae ono mula hangaa mara eo, alaa-na rata oro' bohe hi hawe'ea ngata. Wori' moto tobine tobalu hi tana' Israel to mpe'ahii' tuwu' -ra nto'u toe.
26 Amma i mana Iliya donton baa afo do, kala day wayboro fo kaŋ kurnye bu kaŋ go Sarepta kwaara, Zidon laabo ra.
26Tapi' Pue' Ala uma mpohubui Elia mpotulungi haduaa ngkai tobalu toera. To nahubui-ki hilou hi ngata Sarfat, mpotulungi hadua tobine tobalu to Sidon, bela-i-hana to Israel.
27 Annabi Iliyasu* jirbey ra mo, jiraykooni boobo go no Israyla laabo ra, amma i mana baa afo hanandi i ra, kala day Naaman, Suriya laabu boro fo.»
27Wae wo'o nto'u nabi Elisa owi, wori' moto topohaki' poko' hi tana' Israel. Aga uma-ra haduaa to napaka'uri' nabi Elisa. Muntu' Naaman, tauna to Siria."
28 Borey kulu kaŋ yaŋ go diina marga fuwo ra to da bine tunay waato kaŋ i maa hayey din.
28Mpo'epe lolita-na Yesus toe we'i, moroe lia-ramo hawe'ea tauna to hi rala tomi posampayaa.
29 I tun ka Yesu tuti kwaara banda ka kond'a tudo kaŋ boŋ i na kwaara cina din jabo boŋ, zama ngey m'a tuti ganda.
29Pokore-rami mpopalai-i hilou hi mali ngata, pai' rakeni hilou hi bingke-na, apa' ngata-ra hi lolo bulu'. Patuju-ra ke mpotulaka-i hi bingke-na bona mate-i.
30 Amma a daray i game ra ka koy nga fonda ra.
30Ntaa' we'i, Yesus mako' mpe'olo' tauna to wori', pai' nculi' palai-nami.
31 A do Kafarnahum, Galili laabu kwaara no. A goono g'i dondonandi asibti* zaari fo hane.
31Oti toe, Yesus hilou hi ngata Kapernaum hi tana' Galilea. Karata-na hi ree, metudui' wo'o-i hi tomi posampayaa hi Eo Sabat.
32 I kulu dambara nd'a dondonandiyaŋo mo, zama a sanno gonda gaabi.
32Konce-ramo tauna to mpo'epe tudui' -na, apa' mololita-i hewa tauna to mokuasa.
33 Boro fo go diina marga fuwo ra kaŋ gonda follay*. Nga mo kuuwa nda jinde bambata ka ne:
33Ria wo'o hi ree hadua tauna to napesuai' seta to dada'a lia. Mejeu' -imi na'uli':
34 «Ifo k'iri zaa nda nin, ya Yesu, Nazara bora? Ni kaa zama ni m'iri halaci nooya? Ay ga ni bay, ni ya boro kaŋ no! Ni ya Irikoy wane hanna no.»
34"Ee Yesus to Nazaret� Doko' nupopai-dakaie? Ba doko' nuropuhi-dakaie? Ku'inca moto-kole, ka'Iko-na Suro to moroli' ngkai Alata'ala-e."
35 Yesu deen'a gaa ka ne: «Ma dangay ka fun boro wo banda!» Waato kaŋ folla n'a zeeri i bindo ra, kal a fun a banda, a man'a maray.
35Yesus mpo'uli' -ki seta toei: "Ngkaba'i-ko! Palai-ko ngkai tauna tetui!" Seta to mpesuai' tau toei mpodungka-i hi laintongo' ntodea, pai' -i malai, aga uma-i napopai-pai.
36 I kulu dambara hal i goono ga ci care se ka ne: «Sanni woofo dumi no woone? Zama dabari nda hin no a ga follayey lordi nd'a ka ne i ma fun, hala mo i ma te yaadin.»
36Konce omea-ramo tauna to mpohilo, pai' momepololitai-ramo, ra'uli': "Uma mowo kabaraka' lolita-nae'! Napake' kuasa-na mpopalai anudaa', malai mpu'u-ramo-rana."
37 A baaro mo goono ga koy nangu kulu laabo din ra.
37Ngkai ree, molele-mi kareba hiapa-apa hi tana' Galilea, to mpo'uli' napa to nababehi Yesus.
38 A tun diina marga fuwo ra ka fatta ka koy Siman fuwo ra. A kaa ka Siman anzuray waybora gar, a gonda gaaham konni futo. I na Yesu ŋwaaray a sabbay se.
38Oti toe, malai-imi Yesus ngkai rala tomi posampayaa, hilou hi tomi Simon. Nto'u toe, piniana-na Simon tobine ngkelengi' gaga. Jadi' merapi' -ra hi Yesus bona natulungi-i-hawo.
39 Nga mo, a kay a boŋ. A deeni konno gaa kala konno n'a taŋ. Sahãadin waybora tun k'i saajaw.
39Lou-imi Yesus mokore hi ncori poturua-na, pai' na'uli': "Palai-ko haki'!" Ncaliu mo'uri' -imi, pai' memata-i mpolayani-ra.
40 Waato kaŋ wayna ye ganda, boro kulu kaŋ gonda doorikom kaŋ gonda doori waani-waani, i kand'ey Yesu do. A na nga kambey dake i afo-fo kulu boŋ, k'i no baani.
40Limpa-mi eo, wori' tauna tumai hi Yesus, mpokeni hawe'ea ompi' -ra to peda' hante wori' nyala haki' -ra. Naganga-ra butu dua-na pai' napaka'uri' -ra.
41 Follayyaŋ mo fun iboobo banda, i goono ga kuuwa ka ne: «Ni wo ga ti Irikoy Izo.» Amma a deen'i gaa. A si ta i ma salaŋ, zama i bay kaŋ nga ya Almasihu no.
41Pai' wori' wo'o seta napopalai ngkai tauna to rapesuai'. Seta to napopalai toera, kaka'au-au-ra, ra'uli': "Iko-mi Ana' Alata'ala!" Aga natagi mpu'u-ra bona neo' -ra mololita, apa' ra'inca Kahi'a-na Magau' Topetolo'.
42 Kaŋ mo bo, a fatta ka koy naŋ kaŋ boro kulu si no. Borey marga n'a ceeci ka kaa a do. I n'a gaay hal a ma si fay da ngey.
42Kamepulo-na, malai-imi Yesus ngkai ngata toe, hilou hi kawaoa' -na. Wori' tauna mpali' -i, duu' -na rarua' -i. Merapi' -ra bona neo' -ipi mpalahii-ra.
43 Amma a ne i se: «A ga tilas ay ma Irikoy* koytara Baaru Hanna waazu kwaara cindey mo se, zama woodin sabbay se no Irikoy n'ay donton.»
43Tapi' na'uli' mpo'uli' -raka: "Kana hilou wo'o-a hi ngata-ngata ntani' -na, mpoparata-raka kareba lompe' to mpo'uli' neo' rata-mi tempo-na Alata'ala jadi' Magau' hi dunia'. Apa' toe-mi patuju-na Alata'ala mposuro-a tumai."
44 Kal a soobay ka waazu Galili diina marga fuwey ra.
44Ngkai ree, Yesus hilou mpokeni Lolita Pue' hi tomi posampayaa hobo' hi tana' Yudea.