1 Jirbi fooyaŋ banda, waato kaŋ Yesu ye ka furo Kafarnahum, baaro koy nangu kulu kaŋ a kaa fu.
1Ba hangkuja kahae-na ngkai toe, Yesus nculii' hilou hi ngata Kapernaum. Motolele-mi karia-na Yesus hi rala tomi,
2 Boro boobo margu hala nangu si no koyne, baa fu meyo gaa. A go ga waazu i se.
2toe pai' wori' tauna himuhu doko' mpohilo-i. Kahimuhu-ra toe, alaa-na bihi' -mi hi rala tomi, rata-rata hi wobo' bihi' tauna. Naparata-raka Lolita Alata'ala.
3 I kande boro fo kaŋ yeeni na dabey wi. Boro taaci goono g'a jare.
3Bula-na mololita tohe'e, tumai opo' tauna mpokowa' doo-ra to pungku.
4 Waato kaŋ i mana du nangu kaŋ ga furo Yesu do borey marga baayaŋ sabbay se, kala i na fuwo beena feeri ka bora da daarijo zumandi.
4Uma ria ohea-ra mpomohui' Yesus apa' bihi' rahi tauna. Toe pai' ngkahe' tuka' -ramo hilou hi lolo tomi, ratangka' ata' to hintoto Yesus, pai' ra'ulu doo-ra ntali ali' -na hilou hi rala tomi.
5 Yesu mo di i cimbeero* ka ne yeenikoono se: «Ay izo, ay na ni zunubey yaafa ni se.»
5Nahilo Yesus kabohe pepangala' -ra toe, na'uli' -mi hi topungku toei: "Ana' -ku, te'ampungi-mi jeko' -nu."
6 Amma asariya* dondonandiko fooyaŋ go noodin ga goro. I sintin ka salaŋ ngey biney ra
6Ria wo'o-ra-rawo ba hangkuja dua guru agama Yahudi to mohura hi rala tomi toe. Kedi' nono-ra mpo'epe lolita-na Yesus toe, ra'uli' hi rala nono-ra:
7 ka ne: «Ifo se bora din go ga salaŋ ya-cine? A goono ga Irikoy kayna. May no gonda dabari kaŋ ga zunubey yaafa, kala afolloŋ, nga Irikoy?»
7"Daho' rahi-i-hana tauna toei mololita hewa tetu! Ha na'uli' -hana hibalia tuwu' -na hante tuwu' -na Alata'ala? Uma ria ntani' -na to ma'ala mpo'ampungi jeko', hadua Alata'ala-wadi."
8 Sahãadin-sahãadin Yesu n'i miiley bay. Kal a ne i se: «Ifo se no araŋ go ga miila woone te araŋ biney ra?
8Ntaa' na'inca moto-di Yesus napa to hi pekiri-rae. Toe pai' na'uli' -raka: "Napa-di pai' hewa tetu pekiri-nie?
9 Woofo no ga faala, ay ma ne yeenikoono se: ‹Ay na ni zunubey yaafa ni se?› wala ay ma ne: ‹Tun ka ni daarijo sambu ka ni diraw te?›
10Aku' Ana' Manusia', ria mpu'u kuasa-ku hi dunia' mpo'ampungi jeko'. Tapi' ane ku'uli' -ki topungku toei: `Te'ampungi-mi jeko' -nu,' uma ni'incai ba te'ampungi mpu'u-di jeko' -na ba uma-di. Aga ane ku'uli': `Memata-moko, lulu-mi ali' -nu pai' momako' -moko,' nihilo mpai' kadupa' -na ba ka'uma-na. Jadi', kupopohiloi-koi karia-na kuasa-ku mpo'ampungi jeko'." Ngkai ree, kamewili' -nami hi topungku toei,
10 Amma zama araŋ ma bay kaŋ Boro* Izo gonda dabari ndunnya ra nga ma zunubey yaafa,» (gaa no a ne yeenikoono se:)
11na'uli' -ki: "Memata-moko, lulu-mi ali' -nu, pai' -ko nculii' -mi!"
11 «Ay ga ne ni se: tun ka ni daarijo sambu ka koy fu.»
12Pemata-na mpu'u-mi topungku toei, nalulu ali' -na, pai' -i momako' hilou rasabii' tauna to wori'. Karahilo-na tauna to wori' napa to jadi' toe, konce omea-ramo, pai' -ra mpo'une' Alata'ala, ra'uli': "Ko'ia ria tahiloi hewa to jadi' tohe'i!"
12 Sahãadin-sahãadin a tun ka nga daarijo sambu ka fatta borey kulu jine. Hal i kulu dambara. I na Irikoy beerandi ka ne: «Iri mana di woone dumi, baa ce fo.»
13Oti toe, hilou wo'o-imi Yesus hi wiwi' rano. Wori' lia tauna morumpu, pai' natudui' -ra.
13 Yesu ye ka fatta koyne ka koy teeko me gaa. Borey marga go ga kaa a do, nga mo goono g'i dondonandi.
14Bula-na momako', mpohilo-i hadua topesingara' paja' to rahanga' Lewi ana' -na Alfeus, bula-na mohura hi kantoro' -na. Na'uli' Yesus mpo'uli' -ki: "Tuku' -ama!" Kamokore-nami Lewi kaliliu mpotuku' -i.
14 Waato kaŋ a goono ga bisa a di Lawi, Halfa izo, kaŋ goono ga goro jangal taayaŋ fuwo ra. Kala Yesu ne a se: «M'ay gana.» A tun mo k'a gana.
15Oti toe, Yesus pai' ana'guru-na ngkoni' hi tomi Lewi, pai' wori' wo'o-ra topesingara' paja' pai' tau ntani' -na to ra'uli' ntodea dada'a kehi-ra tumai ngkoni' dohe-ra, apa' wori' -ra to mpotuku' Yesus.
15 Yesu go ga ŋwa Lawi fuwo ra. Jangal taakoy da zunubikooni boobo goono ga goro Yesu nda nga talibey* banda, zama i boro boobo no k'a gana.
16Ria wo'o hi ree ba hangkuja dua guru agama to mpotuku' tudui' Parisi. Kampohilo-ra Yesus ngkoni' dohe tauna to dada'a kehi-ra toe, ra'uli' -mi mpo'uli' -raka ana'guru-na: "Napa pai' guru-ni ngkoni' hangkaa-ngkania hante topesingara' paja' pai' tauna topojeko' -e!"
16 Asariya* dondonandikoy da Farisi* fonda borey mo, waato kaŋ i di a go ga ŋwa nda zunubikooney nda jangal taakoy, kal i ne a talibey se: «Ifo se no Yesu da jangal taakoy, da zunubikooney goono ga ŋwa care banda?»
17Yesus mpo'epe lolita-ra toe, toe pai' napololitai-ra hante lolita rapa' toi, na'uli': "Tauna to uma peda', uma mingki' rapokulii'. Tauna to peda' -wadi-hawo to paraluu rapokulii'. Uma-a tumai mpokio' tauna to monoa' ingku-ra. Katumai-ku toi-le, mpokio' topojeko' -a-kuna bona medea-ra ngkai jeko' -ra."
17 Waato kaŋ Yesu maa, a ne i se: «Baanikooney si laami nda safarikoy, kala day doorikomey. Zama manti adilantey ceeyaŋ se no ay kaa bo, amma zunubikooney se.»
18Rala-na hangkani, topetuku' Yohanes Topeniu' pai' to Parisi bula-ra mopuasa'. Ria-mi tauna rata hi Yesus mpekune' -i: "Topetuku' -na Yohanes Topeniu' mopuasa', wae wo'o topetuku' to Parisi, mopuasa' wo'o-ra. Hiaa' topetuku' -nu Iko, napa pai' uma-ra mopuasa'?"
18 Yohanna talibey da Farisi fonda borey, i mehaw han no zaaro din. I kaa Yesu do ka ne a se: «Ifo se no Yohanna talibey da Farisi fonda borey, i kulu ga hatta ka mehaw*, amma ni talibey ya siino ga mehaw?»
19Yesus mpotompoi' -ra hante lolita rapa' toi, na'uli' -raka: "Ane tauna hi posusaa' poncamokoa, ha mopuasa' -ra-rana bula-ra mpo'ema' topemua'? Uma-hawo. Bula-na ria-pidi topemua' dohe-ra, uma-ra mopuasa'.
19 Yesu mo ne i se: «Day hiijay batu borey ga hin ka mehaw za arhiijo go i banda no? Jirbey kulu kaŋ arhiijo go i banda, i day si hin ka mehaw.
20Tapi' rata mpai' tempo-na, topemua' ra'ala' ngkai laintongo' -ra. Nto'u toe-damo, pai' lako' mopuasa' -rada."
20 Amma jirbiyaŋ ga kaa, kaŋ i ga arhiijo kaa i game ra. Waato din gaa no i ga mehaw, jirbey din ra.
21Oti toe Yesus mpo'uli' lolita rapa' to ronyala-pi, na'uli': "Uma ria haduaa tauna to mpotelepei baju to hae hante pontaia' to bo'u. Apa' pontaia' to bo'u mongkuru' mpai', duu' -na mpoheu' baju to hae toe, alaa-na kaboo-bohea lau-mi heu' -na.
21 Boro kulu si zu taji ta kwaay zeeno gaa, zama itajo ga izeena tooru hala kortimo ma ye ka jaase ijina.
22Wae wo'o uma ria tauna to mpotua anggur to bo'u hi rala pontu'ua to hae. Apa' ane dede' -ipi mpai', mopengka lau-mi pontu'ua to hae toe, alaa-na mobowo lau-mi anggur, pai' mpadaa' -mi pontu'ua-na. Jadi', anggur to bo'u kana ra'ihii' hi pontu'ua to bo'u wo'o-hawo."
22 Boro kulu si no mo kaŋ ga reyzin* hari taji daŋ humbur zeeno yaŋ ra. Zama yaadin gaa reyzin hari tajo ga humburey bagu. Reyzin haro mo ga hasara, nga nda humburey kulu. Amma i ga reyzin hari taji daŋ humbur taji yaŋ ra.»
23Hangkani hi eo pepuea', Yesus pai' ana'guru-na ntara rala bonea. Bula-ra mpotara bonea toe, ana'guru-na mpotepo' wua' gandum pai' raru'a.
23 A goono ga dira farey ra asibti* zaari fo hane. Kal a talibey soobay ka jeeney ceeri.
24To Parisi to hi ree mpo'uli' -ki Yesus: "Napa-di-rana pai' ana'guru-nu mpotiboki atura agama-tae? Mobago-ra-rana hi eo pepuea'."
24 Farisi fonda borey mo ne Yesu se: «Guna, ifo se no ni talibey goono ga te haŋ kaŋ mana halal* i ma te asibti zaari ra?»
26Na'uli' Yesus: "Ha uma ria nibasa napa to nababehi Magau' Daud owi nto'u Abyatar jadi' Imam Bohe-e? Nto'u-na Daud hante ema' -na mo'oro' pai' uma ria anu rakoni', mesua' -imi hi rala tomi pepuea', pai' -i mpokoni' roti to rapopepue' hi Alata'ala, pai' nabagi wo'o-raka doo-na. Ntuku' ada agama-ta, imam-wadi-hana to ma'ala mpokoni' roti toe. Aga nau' wae, gau' -na Daud toe uma-hawo naposala'."
25 Yesu ne i se: «Araŋ mana caw ka di haŋ kaŋ Dawda te no waato kaŋ nga nda nga jama jaŋ ŋwaari?
27Ngkai ree, na'uli' wo'o-mi Yesus: "Alata'ala mpobabehi eo pepuea' bona mpotulungi manusia'. Bela manusia' to rababehi bona napari'une' ada eo pepuea'.
26 A furo Irikoy* fuwo ra, alfaga* beero Abiyatar jirbey ra, ka buuru* jisanta ŋwa, k'a no mo nga borey se. Buuro din mo, a mana halal boro kulu se a m'a ŋwa, kala day alfagey hinne.»
28Jadi', Aku' Ana' Manusia', ria kuasa-ku mpo'uli' napa to ma'ala rababehi hi eo pepuea'."
27 Waato gaa Yesu ne i se: «I na asibti zaari te boro sabbay se, day i mana boro te asibti zaari sabbay se bo.
28 Woodin sabbay se no Boro Izo bumbo ga ti asibti zaaro Koyo.»