1 Waato kaŋ mo bo, day alfaga beerey kulu da jama arkusey* saaware Yesu boŋ ngey m'a wi.
1Mepupulo ngkii, hawe'ea imam pangkeni pai' totu'a to Yahudi mpobotuhi: Yesus kana rapatehi.
2 I n'a haw ka kond'a k'a no Bilatos* se, kaŋ ga ti dabarikoono.
2Jadi', rahoo' -imi pai' rakeni hilou rabua' hi Gubernur Pilatus.
3 Saaya kaŋ cine Yahuta kaŋ n'a nooyandi din di kaŋ i na wiyaŋ ciiti dumbu Yesu se, kal a ye ka ba ye, way, nga ma nzarfu noor'ize waranza yeti alfaga beerey da arkusey se.
3Ane Yudas, to mpobalu' Yesus hi bali' -na toei, kana'inca-na karahuku' mate-na mpai' Yesus, soho' -mi nono-na. Kahilou-nami hi imam pangkeni pai' totu'a to Yahudi, napoponculi' -raka doi pera' to tolu mpulu' mpepa',
4 A ne: «Ay na zunubi te, zama ay na boro kaŋ sinda taali nooyandi.» Amma i ne: «Iri wo baa fo. Woodin ni sanni no.»
4pai' na'uli': "Mojeko' -ama! Mpobalu' -a-kuna tauna to uma masala', alaa-na rahuku' mate-i!" Ratompoi' -i: "Napa ki'uli' kai'! Iko moto-kowo pue' sala'!"
5 Yahuta na nzarfey catu Irikoy fuwo ra ka fatta ka koy ka nga boŋ sarku ka bu.
5Ngkai ree, Yudas mpetadi doi tohe'e hi rala Tomi Alata'ala, pai' -i hilou mengkahunca'.
6 Amma alfaga beerey na nooro kumna. I ne: «A si halal* i m'a daŋ ka margu Irikoy fuwo nooru jisiri nango ra, zama kuri alhakku no.»
6Imam pangkeni mpotima' doi toe, pai' ra'uli': "Doi toi, doi posula' raa'. Ntuku' atura agama, doi to hewa tohe'e uma ma'ala rapuna' hi rala peti' pompunaa' doi pepue' hi Tomi Alata'ala."
7 I saaware, gaa no i koy ka kusu cinakoy batama day da nooro, yaw fijiyaŋ se.
7Hibalia-mi pohawa' -ra, doi toe ra'oli-ki tana' to rahanga' Tana' Topobabehi Kura, bona tana' toe rapontanai-raka tauna to bela-ra to Yahudi.
8 Woodin se no i ga ne batama din se Kuri Batama, hala hunkuna.
8Toe pai' tana' toe rahanga' Tana' Raa' duu' tempo toi.
9 Yaadin mo no i na sanno toonandi nd'a kaŋ i ci annabi Irimiya me ra kaŋ ne: «I na nzarfu noor'ize waranza sambu, wo kaŋ i na nooro daŋ a boŋ din nooro, kaŋ Israyla ize fooyaŋ n'a nooro daŋ.
9Hante babehia-ra toe, madupa' -mi napa to nalowa nabi Yeremia owi, hewa toi moni-na: "Ntuku' ada to Israel, oli hadua batua tolu mpulu' doi pera'. Jadi', ra'ala' -mi tolu mpulu' doi pera' toe,
10 I n'a bana kusu cinako batama sabbay se, mate kaŋ Rabbi n'ay lordi nd'a.»
10pai' ra'oli-ki tana' topobabehi kura. Tohe'e majadi' ntuku' hawa' Pue' Alata'ala hi aku'."
11 Amma Yesu kay dabarikoono jine. Dabarikoono mo n'a hã ka ne: «Ni ya Yahudancey bonkoono no?» Yesu mo ne a se: «Mate kaŋ ni ci no.»
11Ane Yesus we'i, karakeni-na hi Gubernur Pilatus, mokore-i hi nyanyoa-na. Pilatus mpekune' -i: "Ha Iko mpu'u-mi Magau' to Yahudi-e?" Na'uli' Yesus: "Wae mpu'u, hewa to nu'uli' tetu."
12 Waato kaŋ alfaga beerey da arkusey mo kaa, i goono g'a kalima, a mana tu da hay kulu.
12Imam pangkeni pai' totu'a to Yahudi mpodulu mpakilu-i. Aga uma-i winihi.
13 Gaa no Bilatos ne a se: «Ni si maa sanni boobo wo kaŋ i goono ga seeda ni boŋ no?»
13Toe pai' Pilatus mpo'uli' -ki Yesus: "Ha uma nu'epei hawe'ea to rapakilu-kokoe?"
14 Amma a mana tu a se i sanney boŋ, baa afo, kala Bilatos dambara gumo.
14Uma hamelaa nahono' Yesus, alaa-na napokakonce lia Gubernur.
15 Bato* jirbey ra dabarikoono doona ka kas'ize fo taŋ borey marga se, bora kaŋ i ga ba.
15Butu eo bohe Paskah, Gubernur biasa mpobahaka hadua tauna to ratarungku', ba hema konoa ntodea.
16 I gonda mo kas'ize laalo bambata fo, kaŋ a maa ga ti Barabbas.
16Jadi', mpae toe, ria hadua to ratarungku' to ra'inca lia ntodea. Hanga' -na Yesus Barabas.
17 A binde, za kaŋ i margu yaadin, Bilatos ne i se: «Woofo no araŋ ga ba ay ma taŋ araŋ se? Barabbas no, wala Yesu kaŋ se i ga ne Almasihu?»
17Jadi', hi pohura-na Pilatus mpohurai kara-kara Yesus toe, wori' -mi tauna morumpu. Mepekune' Pilatus mpekune' -ra: "Hema to nipokono kubahaka-kokoi mpae tohe'i? Yesus Barabas, ba Yesus to rahanga' Kristus-di?"
18 Zama a bay kaŋ canse sabbay se no i na Yesu nooyandi.
18Pilatus mpo'uli' hewa toe, apa' na'inca ka'uma-na-hawo masala' -i Yesus; pangkeni to Yahudi mpotonu Yesus hi hi'a apa' kamohingi' -ra-wadi.
19 Amma a goono ga goro ciiti karga boŋ, kal a wando donton a gaa ka ne: «Ma fun boro adilanta din sanno ra, zama hunkuna hindiri ra ay maa taabi boobo a sabbay se.»
19Nto'u pohura-na Pilatus hi pohuraa pobotuhia toe, rata suro ngkai tobine-na to mpo'uli' -ki: "Neo' -konae' nuhuku' -i tauna to uma masala' tetui! Apa' ngkai Hi'a alaa-ku mo'ompo' to mekoroi' bengi ngone-e."
20 Amma alfaga beerey da arkusey hin jama ka naŋ i ma ŋwaaray ka ne ngey ga ba Barabbas, day i ma Yesu wo halaci.
20Aga imam pangkeni pai' totu'a to Yahudi, kaliliu moto-ra mpo'ukei' ntodea, ra'uli' -raka: "Perapi' -koi hi Gubernur bona Barabas nabahaka, pai' Yesus to nahuku' mate!"
21 A binde, dabarikoono tu ka ne i se: «I boro hinka wo ra, woofo no araŋ ga ba ay ma taŋ araŋ se?» I ne: «Barabbas!»
21Jadi', mepekune' Gubernur Pilatus hi ntodea, na'uli': "Ngkai hira' rodua tohe'i, hema to nipokono kubahaka-kokoi?" Ratompoi': "Barabas!"
22 Bilatos ne i se: «Day mate no ay ga te da Yesu kaŋ se i ga ne Almasihu?» Ikulu ne: «I m'a kanji*!»
22Napekune' tena Pilatus: "Ane wae, kupopai-imi Yesus to rahanga' Kristus?" Metompoi' -ra omea: "Raparika' -i!"
23 A ne: «Ifo se? Goy laalo woofo no a te?» Amma i kaati ka tonton ka ne: «I m'a kanji!»
23Mepekune' tena-i-pidi Pilatus: "Hiaa' napa sala' -na?" Rapesukui lau-mi mejeu': "Parika' -imi!"
24 Kaŋ Bilatos di nga si hin ey ka bare, kala kusuuma go day ga tun no, a na hari sambu ka nga kambey nyun borey marga kulu jine ka ne: «Ay wo sinda taali kulu adilanto wo kuro gaa, nga nooya araŋ gaa.»
24Ka'omea-na nahilo Pilatus uma-pi ria kalaua-na mpololitai-ra, apa' kameroo-rodoa' lau-ramo. Toe pai' na'ala' ue napowano hi nyanyoa ntodea pai' na'uli': "Mowano-a! Bona nihilo, ka'uma-na-kuwo kugalo kanipatehi-na tau toii! Koi' moto-koiwo to mpotangku."
25 Borey kulu tu ka ne: «A fundi alhakko ma goro iri nd'iri izey boŋ!»
25Metompoi' ntodea, ra'uli': "Io', kai' moto-kaiwo pai' hante muli-kai to mpokolo kamate-na."
26 Gaa no Bilatos na Barabbas taŋ i se, amma a na Yesu barzu, k'a no i m'a kanji.
26Ngkai ree, nabahaka-miraka Barabas, pai' nahubui tantara-na mpoweba' Yesus. Oti toe natonu-miraka bona raparika'.
27 Gaa no dabarikoono soojey konda Yesu faada ra. Romey soojey jama margu Yesu boŋ.
27Oti toe, tantara Gubernur mpokeni Yesus mesua' hi rala tomi Gubernur, pai' -ra mpokio' hawe'ea doo-ra tumai mpotipuhi-i.
28 I n'a bankaaray kaa a gaa, ka kwaay ciray fo daŋ a gaa.
28Raroncu-ki pohea-na pai' rapasuai' -i baju to mperelei to hewa baju magau'.
29 I na karji boŋtobay handam ka dake a boŋo boŋ. I na kwaari fo mo daŋ a kambe ŋwaaro ra. I sombu a jine k'a hahaara ka ne: «Fofo, Yahudancey bonkoono!»
29Rababehi hameha' songko ngkai walaa to morui to hewa songko magau', pai' rasongkoi-ki. Rawai' wo'o-i lua' hameha' hi pale ka'ana-na, hewa lua' to nakamu magau', pai' -ra mowingkotu' hi nyanyoa-na, ra'uli': "Wori' tabe, Magau' to Yahudi!"
30 I tufa a gaa, ka kwaaro ta k'a kar d'a boŋo ra.
30Ra'uelikui-i pai' ra'ala' lua' to hi pale-na rapao' -ki woo' -na.
31 Saaya kaŋ i n'a hahaara ka ban, i na kwaayo din kaa a gaa k'a bankaara daŋ a gaa. I kond'a zama ngey m'a kanji se.
31Ka'oti-na rapopo'ore' hewa toe, raroncu-mi baju to rabajui-ki we'i pai' ra'uncoi' nculii' -i pohea-na moto-mi. Oti toe rakeni-imi hilou hi mali ngata bona raparika'.
32 I go diraw gaa, kal i kubay da boro fo, Kayrawa kwaara boro no, kaŋ a maa ga ti Siman. I binde n'a tilasandi a ma Yesu kanjiyaŋ bundo jare.
32Hi lengko ohea hirua' -ra hante hadua tauna to rahanga' Simon to Kirene. Tantara to Roma mpewuku Simon toe mpopaha'a kaju parika' -na Yesus.
33 Waato kaŋ i to nangu fo kaŋ se i ga ne Golgota, (sanda Boŋ Kurubu Nangu nooya),
33Uma mahae rata-ramo hi po'ohaa' to rahanga' Golgota, batua-na Bulu' Banga'woo'.
34 i na Yesu no duvan* kaŋ i margu nda tay a ma haŋ. Waato kaŋ a n'a taba, a wangu k'a haŋ.
34Hi ree, Yesus rapopo'inui anggur to ragalo hante pokuli' to mopai'. Ka'oti-na napemita, oja' -i mpo'inu.
35 Saaya kaŋ i n'a kanji, i n'a bankaarayey fay-fay kurne catuyaŋ boŋ.
35Raparika' -imi, pai' pohea-na rabagi-bagi hante ntene' undi hewa pompenoa' -ra.
36 Gaa no i goro k'a batu noodin.
36Oti toe, mohura-ramo hilau mojaga.
37 I n'a kalima hantum ka dake a boŋ do beene, kaŋ ne: WOONE YA YESU NO YAHUDANCEY BONKOONO.
37Hi kaju parika' -na hi lolo woo' -na rapataka' hampepa' papan. Hi papan toe te'uki' napa to rapakilu-ki Yesus, hewa toi moni-na: TOI-MI YESUS MAGAU' TO YAHUDI.
38 Woodin banda mo komko hinka go kanjante a banda, afo a kambe ŋwaaro gaa, afa mo a kambe wow gaa.
38Ria wo'o rodua toperampaki raparika' dohe-na, hadua mali ka'ana-na hadua mali ki'ii-na.
39 Borey kaŋ yaŋ goono ga bisa soobay k'a kayna ka ngey boŋey zinji
39Tauna to liu hi ree, ngkololi-ra mpopo'ore' -i,
40 ka ne: «Nin kaŋ ga Irikoy fuwo zeeri ka ye k'a cina mo jirbi hinza nda care game ra, to, ma ni boŋ faaba me! Da ni ya Irikoy Ize no, ma zumbu ka fun kanjiyaŋ bundo wo gaa!»
40ra'uli': "Nu'uli' -kona mpogero-ko Tomi Alata'ala pai' nuwangu nculii' rala-na tolu eo! Ane Ana' Alata'ala mpu'u-ko, tulungi woto-nu moto! Mana'u-moko ngkai kaju parika' tetu!"
41 Yaadin mo no alfaga beerey, ngey mo go g'a hahaara, ngey nda asariya* dondonandikoy da arkusey ka ne:
41Wae wo'o imam pangkeni, guru agama pai' totu'a to Yahudi mpopo'ore' -i, ra'uli':
42 «A na boro fooyaŋ faaba, amma a si hin ka nga boŋ faaba! Da nga wo Israyla izey bonkooni no, a ma zumbu me kanjiyaŋ bundo gaa sohõ, iri mo g'a cimandi.
42"Tau ntani' -na natulungi-ramo, woto-na moto-pi uma nakulei' ntulungi. Hiaa' bo Hi'a he'e Magau' to Israel! Agina mana'u-i ngkai kaju parika' -na toe, pai' lako' tapangala' -i.
43 A naanay Irikoy gaa, wa naŋ Irikoy m'a faaba sohõ, d'a ga ba r'a. Zama a ne nga ya Irikoy Ize no.»
43Ncarumaka Alata'ala-i, pai' na'uli' Ana' Alata'ala-i. Mai tahilo Alata'ala mpobahaka-i, ane dota-i."
44 Yaadin no komkoy kaŋ i kanji a banda mo soobay k'a jance da sanney wo dumi yaŋ.
44Ntahawe' toperampaki to raparika' dohe-na, meruge' wo'o-ra-rawo mporuge' -i hewa toe.
45 A binde, za zaari bindi, kubay na laabo kulu daabu, kal a to wiciri kambu guuru hinza.
45Tebua' -mi eo, muu-mule' mobengi hobo' hi ngata toe rala-na tolu jaa.
46 Waato kaŋ guuru hinza to, Yesu ce da jinde beeri ka ne: «Eli, Eli, lama sabaktani! (sanda: Ya ay Irikoyo, ay Irikoyo, ifo se no ni n'ay furu?)»
46Jaa tolu ncimonou', mekio' -imi Yesus napasimuku mpo'uli': "Alata'ala-ku! Alata'ala-ku! Napa pai' nupalahii-a?" Hi rala basa Yahudi: "Eli! Eli! Lama sabakhtani?"
47 I ra boro fooyaŋ kaŋ goono ga kay noodin, waato kaŋ i maa woodin, i ne: «Boro wo, Iliya no a goono ga ce.»
47Ba hangkuja dua to mokore mohu' hi kaju parika' -na mpo'epe pe'au-na toe, ra'uli': "Epe, mpokio' nabi Elia-i!"
48 Sahãadin-sahãadin i ra boro fo zuru ka zaara-zaara fo sambu k'a toonandi nda hari mooro k'a dake kwaari boŋ, k'a no Yesu se a ma haŋ.
48Ria hadua to mokeno hilou mpo'ala' hampu'u wunga to hewa lomo', nabangkahi hi rala ue anggur to mo'onco, natu'u hi wuntu hompea pai' napopoju'ui-ki Yesus bona na'inu.
49 Amma boro cindey ne: «Wa naŋ, iri ma di hala Iliya ga kaa k'a faaba no.»
49Ria wo'o to mpo'uli': "Popea ulu, tahilo ba tumai mpu'u-i Elia mpotulungi-i."
50 Yesu ye ka ce koyne nda jinde beeri, gaa no a na nga fundo taŋ.
50Oti toe me'au tena-i Yesus napesukui, pai' modupe' -mi inoha' -na.
51 Kala Irikoy fuwo kosaray* taafa mo kortu za beene kala ganda ka fay ihinka. Laabo mo zinji, tondey kortu.
51Nto'u toe, kain porini-olo' to tetoe hi rala Tomi Alata'ala muu-mule' mobika' ntongo' ngkai lolo-na rata hi une' -na. Ria wo'o linu, pai' watu bohe paheka' -heka'.
52 Saarayyaŋ mo fiti. Hanante boobo kaŋ jin ka bu ye ka tun koyne,
52Wori' daeo' mobea-mi, pai' wori' tauna to monoa' ingku-ra owi rapotuwu' nculii'.
53 ka fun saarayey ra Yesu tunyaŋo banda. I furo mo kwaara* hananta ra ka bangay boro boobo se.
53Ka'oti-na Yesus tuwu' nculii', mehupa' -ra ngkai daeo' -ra, pai' -ra mesua' -hi ngata Yerusalem, ngata to moroli' toe. Wori' tauna mpohilo-ra.
54 Amma wongu jine funa da borey kaŋ yaŋ go a banda kaŋ yaŋ goono ga Yesu batu, waato kaŋ i di laabo zinjiyaŋo da haŋ kaŋ te mo, i humburu gumo. I ne: «Haciika, boro woone ya Irikoy Ize no.»
54Tadulako tantara hante tantara-tantara doo-na to mpojaga Yesus, me'eka' lia-ramo mpo'epe linu pai' mpohilo hawe'ea to jadi' toe. Ra'uli': "Ana' Alata'ala mpu'u-i-tawo'!"
55 Wayboro boobo mo goono ga kay nangu mooro ka fonnay, kaŋ yaŋ na Yesu gana za Galili, i go g'a saajaw mo.
55Hi ree, wori' wo'o tobine to menaa ngkawao. Hira' toe tobine to mpotuku' pai' mpotulungi Yesus, ntepu'u ngkai pobago-na hi tana' Galilea.
56 I ra Maryama Magdaliya bora go no, da Maryama, Yakuba nda Yosi nya, da Zabadi izey nya.
56Hanga' -na to hadua, Maria Magdalena. To hadua wo'o, Maria tina-na Yakobus pai' Yusuf. Pai' hadua wo'o tobine-na Zebedeus.
57 Kaŋ wiciri kambo to, kala arzakante fo kaŋ Arimatiya boro no, kaŋ a maa ga ti Yusufu kaa. Nga bumbo mo Yesu talibi no.
57Neo' limpa-mi eo, tumai hadua tauna to mo'ua' to ngkai ngata Arimatea, hanga' -na Yusuf. Yusuf toei, topetuku' Yesus wo'o-i-hawo.
58 Bora din no ka koy Bilatos do ka Yesu gaahamo ŋwaaray. Bilatos binde lordi ka ne i m'a no.
58Hilou-i hi Pilatus mperapi' woto Yesus. Pilatus mpohubui tantara-na mpowai' -i Yusuf woto-na Yesus.
59 Yusufu binde n'a gaahamo sambu, a n'a didiji nda lin* kasance hanno.
59Na'ala' mpu'u-mi, naputu' hante kain to bula,
60 A n'a jisi nga saaray taji ra, kaŋ i fansi tondi ra. A na tondi bambata gunguray ka saara me daabu nd'a ka dira.
60pai' napopoturu hi rala daeo'. Daeo' toe, daeo' to bo'u-pidi, daeo' pomporodoa-na Yusuf moto, to ratowi hi panapa bulu' watu. Oti toe, naluli' hameha' watu to bohe na'unca-ki daeo' toe, pai' -i malai-mi.
61 Maryama, Magdaliya bora mo go no, nga nda Maryama fa, i goono ga goro saara tanjay.
61Aga Maria Magdalena pai' Maria to ntani' -na, mohura-ra hi mai hi mali daeo'.
62 A wane suba, kaŋ ga dake soolayaŋ hano gaa, alfaga beerey da Farisi fonda borey margu Bilatos do.
62Kamepulo-na hi Eo Sabat, imam-imam pangkeni pai' to Parisi hilou hangkaa-ngkania hi Pilatus,
63 I ne: «Ya nin, beeray koyo, iri fongu kaŋ za hiilante wo ga funa a ne: ‹Jirbi hinza banda ay ga ye ka tun koyne.›
63ra'uli': "Tua Gubernur, kikiwoi lolita topebagiu toei ngone lou, bula-na tuwu' -pidi na'uli': `Kaliu-na tolu eo, tuwu' nculii' -a.'
64 A binde, ni ma lordi ka ne i m'a saara daahirandi hala jirbi hinzanta, zama a talibey ma si kaa k'a zay, day i ma ne borey se a bu ka tun no. A kokor banda halliyaŋo ma kaa ka jaase ijina.»
64Jadi', toe pai' kiperapi' bona Tua mpohubui tantara hilou mpojaga daeo' -na toe ria, radongo lompe' duu' -na rata hi eo katolu-na, bona neo' ria loga ana'guru-na lou mpanako woto-na. Ra'uli' mpai' hi ntodea tuwu' nculii' -i, duu' -na wori' -mi tauna to rabagiu. Helee, meliu lau-mi mpai' kawori' tauna to mpotuku' -i ngkai to mpotuku' -i bula-na tuwu' -pidi."
65 Bilatos binde ne i se: «Araŋ gonda batukoyaŋ. Wa koy k'a daahirandi hal araŋ hino me.»
65Na'uli' Pilatus: "Ria moto tantara. Keni-ramo hilou mpodongo daeo' -na hudupakulea' -ni."
66 I binde koy ka saara daahirandi ka kawaatimi kar tondo gaa ka batukoyaŋ daŋ.
66Hilou mpu'u-ramo hi daeo'. Rasaa' watu po'unca-na, bona uma ma'ala raderu', pai' rahubui tantara mpodongo daeo' toe, bona neo' ria to mpokabiboi.