1ЗЕРО ки Малкисодақ подшоҳи Салим, коҳини Худои Таоло, - ҳамон касе ки ба пешвози Иброҳим баромад ва ӯро баракат дод, вақге ки ӯ баъд аз шикаст додани подшоҳон бармегашт,
1Melkisedek toei, raja hi ngata Salem owi, pai' imam wo'o-i, to mpokamu bago mpepue' hi Alata'ala Topejadi'. Nto'u-na Abraham nculii' ngkai panga'ea mpodagi raja-raja, Melkisedek toe-imi to tumai mpotomu-i pai' mpogane' -i.
2Ва Иброҳим ба вай аз ҳар чиз даҳьяк дод, - вай, аввалан, мувофиқи маънои номаш подшоҳи адолат аст ва сонӣ подшоҳи Салим низ, яъне подшоҳи осоиштагй,
2Oti toe, Abraham mpobagi rewa to narata hi rala panga'ea, pai' -i mpowai' hampobagiahampulu' hi Melkisedek. Hanga' Melkisedek, batua-na: "Magau' to monoa'." Pai' wo'o, apa' magau' hi ngata Salem wo'o-i, hanga' -na to hanyala: "Magau' to mpokeni kalompea' tuwu'," apa' batua-na hanga' Salem toe, kalompea' tuwu'.
3Бе падар, бе модар, бе насабнома, дар ҳолате ки на ибтидои айем дорад, на интиҳои ҳаёт, балки ба Писари Худо монанд буда, ба сурати абадй коҳин мемонад.
3Ane tabasa tutura-na, uma rakahangai' tuama-na ba tina-na ba tauna to mpomuli-ki, uma ria to mpotutura pontepu'ua tuwu' -na ba kahudua tuwu' -na. Ma'ala-mi ta'uli': Melkisedek toe hibalia hante Ana' Alata'ala, apa' jadi' imam ncuu-i duu' kahae-hae-na.
4Пас бубинед, чй гуна бузург аст он касе ки Иброҳими сарқабила низ ба вай аз беҳтарин ғанимати худ даҳьяк дод.
4Jadi', hi tutura tohe'i tahilo kabohe tuwu' -na Melkisedek. Ane Abraham, bohe moto wo'o-hawo tuwu' -na, apa' hi'a to rapotuama hawe'ea to Yahudi. Aga nau' wae, Abraham mpobila' -i Melkisedek pai' nawai' -i hampobagiahampulu' ngkai rewa to narata hi rala panga'ea.
5Онҳое ки аз миёни фарзандони Левӣ каҳонат пайдо мекунанд, ҳукм доранд, ки мувофиқи шариат аз қавм, аз бародарони худ даҳьяк ситонанд, гарчанде ки онҳо низ аз камари Иброҳим ба вуҷуд омадаанд.
5Ntuku' atura agama Yahudi, hawe'ea to Yahudi kana mpewai' hampobagiahampulu' ngkai pomporataa-ra hi imam-imam muli Lewi. Nau' muli Abraham omea-ra, imam-imam mpesingarai' ada toe hi hingka ompi' -ra.
6Аммо ин касе ки аз авлоди онҳо ба вучуд наомадааст, аз Иброҳим даҳьяк гирифт ва соҳиби ваъдаро баракат дод.
6Melkisedek, bela-i muli Lewi. Aga nau' wae, mporata moto-i hampobagiahampulu' ngkai Abraham. Pai' wo'o, nau' Abraham mporata janci ngkai Alata'ala, bela Abraham to mpogane' Melkisedek, Melkisedek lau-di to mpogane' Abraham.
7Тамоман баҳснопазир аст, ки хурд аз ҷониби бузург баракат дода мешавад.
7Pai' monoa' ta'inca, tauna to ragane' tepahi'ara' tuwu' -na ngkai topegane'. Jadi', Melkisedek meliu kabohe tuwu' -na ngkai Abraham.
8Ва дар ин ҷо одамони миранда даҳьяк меситонанд, лекин дар он ҷо Он ки дар ҳаққи Вай шаҳодат дорад, ки Ӯ зинда аст.
8Wae wo'o, Melkisedek meliu kabohe tuwu' -na ngkai imam-imam muli Lewi. Imam muli Lewi toera, mporata moto-ra hampobagiahampulu' ngkai doo-ra. Aga imam toera, bate mate moto wo'o-ra-wadi-rawo hewa manusia' biasa. Hiaa' Melkisedek mporata hampobagiahampulu' ngkai Abraham, pai' uma ria te'uki' hi rala Buku Tomoroli' to mpokahangai' kamate-na. Jadi', ma'ala ta'uli', tuwu' liu-liu-i-hana.
9Ва, гуфтан мумкин, худи Левй, ки даҳьяк меситонад, ба воситаи Иброҳим даҳьяк дод:
9Imam muli Lewi mporata moto-ra hampobagiahampulu' ngkai doo-ra. Aga ma'ala-mi ta'uli': imam muli Lewi toera mpobayari hampobagiahampulu' hi Melkisedek.
10Зеро ки ӯ ҳанӯз дар камари падар буд, вакте ки Малкисодақба пешвози Иброҳим баромад.
10Apa' Lewi toei, kumpu karolapi-na Abraham. Nto'u Melkisedek mpotomu Abraham, Lewi ko'ia putu, hi rala woto Abraham-i-pidi. Jadi', ane Abraham mpobayari hi Melkisedek, tantu Lewi pai' imam muli Lewi tepahi'ara' wo'o katuwu' -ra ngkai Melkisedek.
11Пас, агар камол ба василаи каҳонати Левӣ муяссар мешуд, - зеро ки шариат дар он айём ба қавм расид, - боз чӣ ҳоҷат буд, ки коҳини дигаре ба монағди Малкисодақ ба майдон ояд, ва ба монағди Ҳорун номида нашавад?
11Nto'u Alata'ala mpowai' Atura-na hi to Yahudi, na'ongko' muli Lewi napajadi' -ra imam to mpohawai' ntodea mpotuku' Atura-na toe. Tapi' pobago imam toera uma mpomoroli' manusia' hi poncilo Alata'ala. Toe-mi pai' kana mehupa' imam to ntani' -nae. Imam to mehupa' toei, imam to hewa Melkisedek, bela-i muli Lewi hewa Harun.
12Зеро ки дар баробари дигаргунии каҳонат дигаргунии шариат низ зарур мешавад.
12Jadi', ane imam-imam muli Lewi rasampei hante imam to ntani' -na, Atura Musa wo'o bate kana rasampei.
13Зеро Он ки дар ҳакқи Ӯ ин сухан гуфта мешавад, ба сибти дигаре мансуб буд, ки аз он ҳеҷ кас хизмати қурбонгоҳро ба чо наовардааст;
14To ratoa' hi rehe'i, Pue' -ta. Apa' ta'inca moto: Pue' -ta putu ngkai muli Yehuda-i, bela-i ngkai muli Lewi. Ko'ia ria hadua ngkai posantina Yehuda to ra'ongko' jadi' imam, apa' hi rala atura imam, uma ria hangkania Musa mpokahangai' posantina-na Yehuda.
14Зеро маълум аст, ки Худованди мо аз сибти Яҳудо тулӯъ намуд, ки Мусо дар бораи он оид ба каҳонат чизе нагуфтааст.
15Jadi' hangkedi' kanoto-na karasampei-na Atura Musa pai' imam muli Lewi, apa' Imam Bohe-ta to lako' mehupa' toei, imam to hewa Melkisedek, bela-i ngkai muli Lewi.
15Ва ин боз ҳам равшантар дида мешавад, ки агар ба монанди Малкисодак коҳини дигаре ба майдон ояд,
16Ra'ongko' -i jadi' imam, uma ntuku' atura to mpakatantu kamuli hema-nai. Ra'ongko' -i jadi' imam apa' ngkai kabaraka' -na pai' tuwu' -na to uma ria kahudua-na.
16Ки вай на бар тибқи қонуни як мизони ҷисмонй, балки ба ҳасби куввати як ҳаёти бепоён чунин шуда бошад.
17Apa' hi rala Buku Tomoroli' te'uki' hewa toi: Iko-mi imam duu' kahae-hae-na, hewa pobago-na Melkisedek owi."
17Зеро ки шаҳодат дода шудааст: "Ту коҳин ҳастӣ то абад, ба монанди Малкисодақ".
19Uma-pi ria kalaua-na Atura Musa, apa' Atura toe uma-i bisa tapo'ohea mpomohui' Alata'ala-- batua-na, uma-ta jadi' monoa' hi poncilo Alata'ala hi kampotuku' -ta Atura Musa. Toe pai' atura to ri'ulu toe rabahaka-mi pai' rasampei hante ohea to meliu kalompe' -na: Yesus mpowai' -ta poncarumakaa to meliu kalompe' -na, apa' ngkai petauntongoi' -na, ma'ala-tamo mpomohui' Alata'ala.
18Зеро ки ҳукми пештара, ба сабаби заъф ва бефоидагии он, ботил мешавад,
20Meliu ngkai toe, Yesus jadi' imam hante sumpa Alata'ala. Imam-imam to ntani' -na, uma-ra-hawo ra'ongko' jadi' imam hante sumpa.
19Чунки шариат ҳеҷ чизро ба камол нарасондааст; лекин умеди беҳтаре ҷои онро гирифт, ки ба василаи он мо ба Худо наздик меоем.
21Tapi' kara'ongko' -na Yesus jadi' imam, ria-hana sumpa Alata'ala. Alata'ala mpo'uli' -ki hewa toi: Mosumpa-ama Aku' Pue' Ala, pai' uma kubalii' lolita-ku: Iko-mi imam duu' kahae-hae-na."
20Ва ин умед бе қасам нест, -
22Jadi', ngkai posumpa-na Alata'ala toe, monoto-mi ta'inca: Yesus mporohoi pojanci to mpoposidai' -ta hante Alata'ala, pai' pojanci toe meliu kalompe' -na ngkai pojanci to ri'ulu, to nababehi Alata'ala hi to Yahudi.
21Зеро ки онҳо бе қасам коҳин шудаағд, аммо Ӯ бо қасам, чунки дар ҳаққи Ӯ гуфта шудааст: "Худованд қасам хӯрдааст, ва таассуф нахоҳад хӯрд: Ту коҳин ҳастй то абад, ба монанди Малкисодақ", -
23Ria-pi hanyala: imam-imam muli Lewi wori' -ra, apa' tau biasa-ra to bate mate wo'o-ra-wadi-rawo. Uma ria to kaliliu pobago-ra: mate hadua, nasampei wo'o-mi kahadua-na, kawae-kawae-na.
22Бинобар ин ба аҳди беҳтаре Исо зомин шуд.
24Hiaa' Yesus-hana, huraa-na uma mobali' pai' uma mentoli hi kahadua-na, apa' tuwu' liu-liu-i-hana.
23Ва он коҳинон бисьёр буданд, чунки мамот намегузошт, ки боқӣ монанд;
25Toe pai' ria kuasa-na mpobahaka-ta ngkai huku' jeko' -ta pai' mpowai' -ta kalompea' hante uma ria kakuraa' -na, ane tamohui' Alata'ala hi rala hanga' -na. Apa' tuwu' liu-liu-i-hana, pai' tida-i mpome'alai' -ta hi nyanyoa Alata'ala.
24Аммо Ӯ, ки то абад боқист, каҳонати бефано дорад,
26Jadi', Yesus toe-imi Imam Bohe to mpokule' mpotulungi-ta. Moroli' -i, uma ria sala' -na ba kakuraa' -na. Nau' manusia' -i, uma-i-hana mojeko' hewa manusia'. Ra'ongko' -imi hilou hi po'ohaa' to meliu kalangko-na ngkai hawe'ea to hi langi'.
25Ва ба ин сабаб низ метавонад доимо онҳоеро, ки ба василаи Ӯ сӯи Худо меоянд, наҷот диҳад, зеро ҳамеша зинда аст, то ки барои онҳо шафоат кунад.
27Uma-i hewa imam-imam bohe to ntani' -na. Imam toera, butu eo-na mpotonu-ra pepue', lomo' -na pepue' to mpohompo' jeko' -ra moto ulu, pai' lako' mpotonu-ra pepue' to mpohompo' jeko' ntodea. Yesus, hangkani lau-i-wadi mpotonu pepue' -na hi Alata'ala, nto'u-na mpotonu woto-na moto bona rapatehi. Pepue' -na toe uma-pi mingki' rahulii' tena duu' kahae-hae-na.
26Зеро ки мо ба чунин Саркоҳин эҳтиёҷдорем: муқаддас, аз бадӣ дур,беайб, аз гуноҳкорон ҷудо ва аз афлок болотар баромада,
28Tauna to jadi' Imam Bohe ntuku' Atura Musa, tauna to lente, apa' manusia' biasa-ra-rawo. Aga ngkabokoa' ngkai Atura Musa toe, Alata'ala mpohowa' lolita posumpa-na, pai' hante lolita posumpa-na toe, mpo'ongko' Ana' -na moto-imi jadi' Imam Bohe. Pai' Ana' -na toei jadi' Topetolo' to uma ria kakuraa' -na pai' to tida duu' kahae-hae-na.
27Ки эҳтиёҷ надорад ҳаррӯз,мислион саркоҳинон, аввал барои гуноҳҳои худаш, баъд барои гуноҳҳои қавм қурбониҳо тақдим кунад, зеро ки инро Ӯ як бор ба амал овард, вақте ки Худро ба унвони қурбонй тақдим кард.
28Зеро ки шариат одамони гирифтори заъфро коҳин таъин мекунад, вале каломи қасам, ки баъд аз шариат омад, Писареро, ки то абад комил шудааст, таъин кард.