1İyi ad hoş kokulu yağdan,Ölüm günü doğum gününden iyidir.
1Bolji je dobar glas nego skupocjeno ulje, i smrtni dan nego dan rođenja.
2Yas evine gitmek, şölen evine gitmekten iyidir.Çünkü her insanın sonu ölümdür,Yaşayan herkes bunu aklında tutmalı.
2Bolje je ići u kuću gdje je žalost nego u kuću gdje je gozba, jer ondje je kraj svakoga čovjeka, i tko je živ, nek' primi k srcu!
3Üzüntü gülmekten iyidir,Çünkü yüz mahzun olunca yürek sevinir.
3Bolji je jad nego smijeh, jer pod žalosnim licem srce je radosno.
4Bilge kişinin aklı yas evindedir,Akılsızın aklıysa şenlik evinde.
4Srce je mudrih ljudi u kući žalosti, a srce bezumnih u kući veselja.
5Bilgenin azarını işitmek,Akılsızın türküsünü işitmekten iyidir.
5Bolje je poslušati ukor mudra čovjeka negoli slušati hvalospjev luđaka.
6Çünkü akılsızın gülmesi,Kazanın altındaki çalıların çatırtısı gibidir.Bu da boştur.
6Jer kao prasak trnja ispod kotla, takav je smijeh luđaka, i to je ispraznost.
7Haksız kazanç bilgeyi delirtir,Rüşvet karakteri bozar.
7Jer smijeh od mudraca čini luđaka i veselje kvari srce.
8Bir olayın sonu başlangıcından iyidir.Sabırlı kibirliden iyidir.
8Bolji je svršetak stvari nego njezin početak i bolja je strpljivost od oholosti.
9Çabuk öfkelenme,Çünkü öfke akılsızların bağrında barınır.
9Ne nagli u srdžbu, jer srdžba počiva u srcu luđaka.
10‹‹Neden geçmiş günler bugünlerden iyiydi?›› diye sorma,Çünkü bu bilgece bir soru değil.
10Ne pitaj zašto su negdašnja vremena bila bolja od ovih, jer to nije mudro pitanje.
11Bilgelik miras kadar iyidir,Güneşi gören herkes için yararlıdır.
11Mudrost je dragocjena baština i probitak onima na koje sunce sja.
12Bilgelik siperdir, para da siper,Bilginin yararı ise şudur:Bilgelik ona sahip olan kişinin yaşamını korur.
12Jer kao što je novac zaštita, tako je i mudrost; a prednost je mudrosti u tome što izbavlja onoga tko je ima.
13Tanrının yaptığını düşün:Onun eğrilttiğini kim doğrultabilir?
13Pogledaj djela Božja; tko može ispraviti što je on iskrivio?
14İyi günde mutlu ol,Ama kötü günde dikkatle düşün;Tanrı birini öbürü gibi yaptı ki,İnsan kendisinden sonra neler olacağını bilmesin.
14U sretan dan uživaj sreću, a u zao dan razmišljaj: Bog je stvorio jedno kao i drugo - da čovjek ne otkrije ništa od svoje budućnosti.
15Boş ömrümde şunları gördüm:Doğru insan doğruluğuna karşın ölüyor,Kötü insanın ise, kötülüğüne karşın ömrü uzuyor.
15Svašta vidjeh u svojemu ništavnom životu: pravednik propada unatoč svojoj pravednosti, a bezbožnik i dalje živi unatoč svojoj bezbožnosti.
16Ne çok doğru ol ne de çok bilge.Niçin kendini yok edesin?
16Ne budi prepravedan i ne budi premudar; zašto da se uništavaš?
17Ne çok kötü ol ne de akılsız.Niçin vaktinden önce ölesin?
17Ne budi preopak i ne budi lud; zašto bi umro prije vremena?
18Birini tutman iyidir,Öbüründen de elini çekme.Çünkü Tanrıya saygı duyan ikisini de başarır.
18Dobro je da držiš jedno, ali ni drugo ne puštaj iz ruke, jer tko se boji Boga, izbavlja se od svega.
19Bilgelik, bilge kişiyi kentteki on yöneticiden daha güçlü kılar.
19Mudrost mudraca veću moć daje gradu nego deset mogućnika.
20Çünkü yeryüzünde hep iyilik yapan,Hiç günah işlemeyen doğru insan yoktur.
20Na zemlji nema pravednika koji, čineći dobro, ne bi nikad sagriješio.
21İnsanların söylediği her söze aldırma,Yoksa uşağının bile sana sövdüğünü duyabilirsin.
21I još jedno: nemoj se obazirati na govorkanje; čut ćeš možda da te sluga tvoj proklinjao;
22Çünkü sen de birçok kezBaşkalarına sövdüğünü pekâlâ biliyorsun.
22a zna tvoje srce kako si i ti često druge proklinjao.
23Bütün bunları bilgelikle denedim:‹‹Bilge olacağım›› dedim.Ama bu beni aşıyordu.
23Sve sam to mudrošću iskušao. Mislio sam da sam mudar, ali mi je mudrost bila nedokučiva.
24Bilgelik denen şeyUzak ve çok derindir, onu kim bulabilir?
24Ono što jest, daleko je i duboko, tako duboko - tko da i pronađe?
25Böylece, bilgelik ve çözüm aramaya, incelemeye, kavramaya,Kötülüğün akılsızlık, akılsızlığın delilik olduğunu anlamaya kafa yordum.
25I još jednom pokušah istražiti i shvatiti mudrost i smisao, da spoznam opačinu kao ludost, a ludost kao bezumlje.
26Kimi kadını ölümden acı buldum.O kadın ki, kendisi tuzak, yüreği kapan, elleri zincirdir.Tanrının hoşnut kaldığı insan ondan kaçar,Günah işleyense ona tutsak olur.
26Otkrih da ima nešto gorče od smrti - žena, ona je zamka, srce joj je mreža, a ruke okovi; tko je Bogu drag, izmiče joj, a grešnik je njezin sužanj.
27Vaiz diyor ki, ‹‹Şunu gördüm:Bir çözüm bulmak içinBir şeyi öbürüne eklerken
27Eto, to sam sve u svemu otkrio, veli Propovjednik.
28-Araştırıp hâlâ bulamazken-Binde bir adam buldum,Ama aralarında bir kadın bulamadım.
28I još sam tražio, ali bez uspjeha. Nađoh čovjeka - jednog od tisuću, a žene ne nađoh među svima nijedne.
29Bulduğum tek şey:Tanrı insanları doğru yarattı,Oysa onlar hâlâ karmaşık çözümler arıyorlar.››
29Otkrih ovo: Bog stvori čovjeka jednostavnim, a on snuje nebrojene spletke.