1Ane ompi' -ompi' hampepangalaa' -ta to tuwu' batua, tudui' -ra bona mpobila' pai' mpengkorui maradika-ra hi butu nyala-na, bona neo' mpai' ria tauna to mporuge' hanga' Alata'ala ba mporuge' tudui' -ta.
1凡负轭作奴仆的,应当看自己的主人是配受十分的敬重,免得 神的名和道理被人亵渎。
2Ane rapa' -na maradika-ra to Kristen wo'o-i-hawo, neo' ra'uli' hewa toi: "Uma mingki' kutuku' hawa' -na, apa' hingka ompi' -ku moto-i-hawo hi rala Pue'." Agina kaloo-lompea' lau-di pongkamu-ra bago maradika-ra, apa' maradika to rapobago-ki toe, ompi' hampepangalaa' -ra to rapoka'ahi'.
2奴仆有信主的主人,不可因为他们是弟兄而轻看他们;倒要加意服事他们,因为这些受到服事的益处的,是信主蒙爱的人。你要把这些事教导人,劝勉人。
3Ria moto-ra hantongo' to mpokeni tudui' to mosisala hante tudui' -ta. Uma rapangalai' tudui' to makono to ngkai Pue' -ta, Pue' Yesus Kristus. Uma rapangalai' lolita to mpotudui' -ta mengkoru hi Pue' Ala.
3敬虔与知足如果有人传别的教义,不接受我们的主耶稣基督纯正的话语,和那敬虔的道理,
4Tauna to hewa toe, mengkakapante-pante-ra-wadi, uma ra'incai napa-napa. Konoa-ra, ntora momehono' pai' mpali' pome'anua lolita-wadi. Ngkai tudui' -ra toe, pai' alaa-na wori' tauna mohingi', motuda', metuntui', merai',
4他是自高自大,一无所知,反而专好问难争辩,由此产生妒忌、纷争、毁谤、恶意的猜疑,
5pai' momepodaa'. Pekiri tauna toera uma-pi katonoa, uma ra'incai tudui' to makono. Ra'uli' -rana, ma'ala-ra mporata rasi' ngkai po'agama-ra.
5就和那些心术败坏,丧失真理的人不断地争竞。他们视敬虔为得利的门路。
6Makono moto-di, po'agama-ta mpokeni rasi' bohe, asala rodo-mi nono-ta hante napa to ria hi kita'.
6其实敬虔而又知足,就是得大利的途径,
7Apa' uma ria hanyalaa to takeni tumai hi rala dunia'. Pai' uma wo'o mpai' ria hanyalaa to takeni mpalai.
7因为我们没有带什么到世上来,也不能带什么去。
8Jadi', ane ria-damo pongkoni' pai' pohea-ta, hono' -mi-hawo.
8只要有衣有食,就应当知足。
9Aga tauna to doko' mo'ua', mojoli-ra rasori mpobabehi jeko', wori' kahinaa to mpohilu' -ra. Kahinaa-ra toe uma ria kalaua-na, mpokeni silaka lau-wadi. Ka'omea-na, manusia' to doko' mo'ua', monawu' hi rala jeko', alaa-na silaka-ramo.
9但那些想要发财的人,就落在试探中和陷阱里;又落在许多无知而有害的私欲里,使人沉沦在败坏和灭亡中;
10Apa' ngkai kampokahina-ta doi mehupa' wori' nyala kehi to dada'a. Ria mpu'u tauna to sese' mpali' doi, alaa-na meleli' -ramo ngkai pepangala' -ra, pai' wori' kasusaa' mporumpa' -ra.
10因为贪财是万恶之根。有人贪爱钱财,就被引诱离开真道,用许多痛苦把自己刺透了。
11Aga iko Timotius, batua Alata'ala-moko-kona. Pokalaa tuwu' -nu ngkai hawe'ea kehi to hewa toe we'i lou. Huduwukui mpotuku' po'ingku to monoa'. Mengkoru hi Alata'ala. Perohoi pepangala' -nu hi Kristus pai' ahi' -nu hi doo. Tari hi rala kasusaa', mo'alusu' kehi hi doo.
11要为信仰打那美好的仗但你这属 神的人啊,应该逃避这些事,要追求公义、敬虔、信心、爱心、忍耐和温柔。
12Neo' nubahakai mpotuku' ohea pepangala' -ta, perohoi ngkakamu katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na. Apa' toe-mi patuju-na Alata'ala mpokio' -ko jadi' bagia-na, bona mporata-ko katuwua' to lompe' toe. Nakio' -ko jadi' bagia-na, pai' hi nyanyoa wori' tauna mpolia' nu'uli' -mi kanupangala' -na Pue' Yesus.
12要为信仰打那美好的仗,持定永生;你是为这永生而蒙召的,又在许多的证人面前承认过美好的信仰。
13Jadi', toi-mi paresa' -ku hi iko Timotius. Kuparesai' -ko hi nyanyoa Alata'ala to mpowai' katuwua' hi butu nyala-na, pai' hi nyanyoa Kristus Yesus to mpo'uli' posabi' to makono hi nyanyoa Pontius Pilatus.
13我在赐生命给万物的 神面前,并那在本丢.彼拉多面前见证过美好的信仰的基督耶稣面前嘱咐你,
14Kuparesai' -ko mpotuku' hawe'ea hawa' toe hante uma ria ruke-na ba kasalaia' -na, duu' hi karata-na nculii' Pue' -ta Yesus Kristus mpai'.
14你当毫无玷污,无可指摘地持守这命令,直到我们主耶稣基督的显现。
15Eo karata-na Pue' -ta, Alata'ala moto to mpakatantu ntuku' konoa-na moto. Hadudua-na Hi'a-wadi to mokuasa, to natao ra'une', Magau' ngkai hawe'ea magau', Pue' ngkai hawe'ea pue'.
15到了适当的时候,那可称颂的、独一的全能者,万王之王,万主之主,必把基督的显现表明出来。
16Hadudua-na Hi'a-wadi to uma ria kamatea-na. Mo'oha' -i hi rala hini to uma mowo pehini-na. Uma haduaa to ma'ala mpomohui' -i ba mpohilo-i, apa' uma-i kahiloa. Muntu' Hi'a-wadi to natao rabila' pai' to natao moparenta duu' kahae-hae-na. Amin! Wae mpu'u-hana!
16只有他永远不死,住在不能接近的光里,没有人见过他,人也不能看见他。愿尊荣和永远的权能都归给他。阿们。
17Ane tauna to mo'ua' hi rala dunia' toi, tudui' -ra bona neo' molangko nono-ra pai' neo' ncarumaka rewa dunia', apa' rewa dunia' uma ria katoroa' -na. Agina ncarumaka-ra Alata'ala to mpowai' -ta hawe'ea rasi' hante uma ria huka' -na bona tapokagoe'.
17你要嘱咐那些今世富有的人,叫他们不要心高气傲,也不要寄望在浮动的财富上,却要仰望那厚赐百物给我们享用的 神。
18Paresai' -ra bona mpobabehi oa' gau' to lompe', mpotulungi doo, jole' mewai', pai' lompe' nono-ra.
18又要嘱咐他们行善,在善事上富足,慷慨好施。
19Apa' ane lompe' po'ingku-ra hewa toe, ma'ala-mi ta'uli': mporumpu-ra rewa to lompe' hi rala suruga, to ma'ala rasarumaka hi eo mpeno-na, pai' mporata-ra katuwua' to lompe' mpu'u.
19这样,就为自己在来世积聚财富,作美好的基础,好叫他们能够得着那真正的生命。
20Timotius, Alata'ala mposarumaka-ko mpokeni tudui' to makono. Jadi', jaga lompe' tudui' toe, bona neo' mpai' hema to mpobalii'. Neo' nupo'ema' -ra to mpokeni lolita to uma ria tuju-na pai' to uma mpokeni-ta mengkoru hi Pue' Ala. Neo' nupo'ema' -ra to mpokeni tudui' to mosisala hante tudui' to makono. Ra'uli' -rana, ria inca-ra, ntaa' uma-di makono-e.
20提摩太啊,你要保守所交托你的,避免世俗的空谈和冒称是知识的那种反调;
21Ra'uli' ria inca-ra, hiaa' ngkai petuku' -ra hi inca-ra toe, meleli' lau-ramo ngkai pepangala' -ra hi Yesus. Pue' mpogane' -koi omea. Hudu rei-mi.
21有些人自称有这知识,就偏离了真道。愿恩惠与你们同在。