1Jadi', Timotius ana' -ku! Pakaroho mpu'u nono-nu hante karohoa to tarata ngkai Kristus Yesus ngkai kabula rala-na Alata'ala.
1作基督的精兵
2Nu'epe moto wengi hawe'ea tudui' -ku, pai' wori' wo'o tauna to mposabii' pai' mpo'epe tudui' -ku toe. Jadi', tudui' toe kana nuparata wo'o-raka tauna to ma'ala rasarumaka pai' to nginca mpotudui' tau ntani' -na.
2又应当把你在许多见证人面前从我这里听见的,交托给那些又忠心又能够教导别人的人。
3Jadi', Timotius, kana sadia wo'o-ko-kowo mpokolo kaparia hangkaa-ngkania hante aku', hewa tantara Kristus Yesus to lompe'.
3你应当和我同受磨难,好像基督耶稣的精兵。
4Apa' ane tantara to lompe' -hana, bate tari-i mpokolo kaparia, pai' uma-i sese' mpo'urusi urusia-na moto, apa' doko' -i mpakagoe' nono tadulako-na.
4当兵的人不让世务缠身,为要使那招兵的人欢喜。
5Wae wo'o, tauna to mpobago bago Pue' ma'ala rarapai' -ki tauna to motanta' mokeno. Kana natuku' atura-atura po'orea', apa' ane uma natuku', uma-i mpai' mporata parasee.
5竞赛的人若不遵守规则,就不能得冠冕。
6Pai' tauna to mpobago bago Pue' ma'ala rarapai' -ki topolia'. Ane mobago ntomo-i, masipato' lia ane hi'a to lomo' -na mpokoni' wua' polia' -na.
6劳力的农夫理当先尝果实。
7Poinono paresa' -ku toi, Pue' moto mponotohi nono-nu bona nupaha omea.
7你要想想我的话,因为凡事主必给你领悟力。
8Kolo-mi kaparia, pai' kiwoi Yesus Kristus, to tuwu' nculii' ngkai kamatea, Magau' Topetolo' muli Magau' Daud. Toe-mi ihi' -na Kareba Lompe' to kukeni-e.
8你要记得那从死人中复活的耶稣基督,他是大卫的后裔所生的,这就是我所传的福音。
9Ngkai kampokeni-ku Kareba Lompe' toe-mi, pai' alaa-ku ngkolo kaparia, duu' -na oi-ama rahilu' hi rala tarungku' hewa tauna to dada'a. Aga Lolita Alata'ala uma-hana tehilu'.
9我为了这福音受了磨难,甚至像犯人一样被捆绑起来;可是, 神的话却不被捆绑。
10Toe pai' ku'agi-mi mpengkatarii hawe'ea toi-e. Nau' -a rabalinai', kupalele oa' Lolita Alata'ala, bona tauna to napelihi-mi mpo'epe pai' mpopangala', duu' -na mporata-ra kalompea' pai' katuwua' to ncola duu' kahae-hae-na ngkai posidaia' -ra hante Kristus Yesus.
10因此,我为了选民忍受一切,好叫他们也可以得着在基督耶稣里的救恩,和永远的荣耀。
11Kolo-mi kaparia, apa' makono mpu'u lolita to mpo'uli': Ane ntoa' mate-ta-damo dohe-na, bate tuwu' wo'o-ta mpai' dohe-na.
11“我们若与基督同死,就必与他同活;
12Ane mosabara-ta mpokolo kaparia, moparenta wo'o-ta-tawo mpai' dohe-na. Aga ane tasapu-di petuku' -ta hi Hi'a, nasapu wo'o-ta-tawo mpai' kakita' -na topetuku' -na.
12我们若能坚忍,就必与他一同作王;我们若不认他,他必不认我们;
13Nau' molaka' pepangala' -ta hi Hi'a, uma molaka' pepewili' -na hi kita'. Apa' uma-i bisa mo'ungkere' ngkai lolita-na.
13我们纵然不信,他仍然是信实的,因为他不能否定自己。”这话是可信的。
14Timotius! Popokiwoii-ra hawe'ea to ku'uli' tohe'i. Paresai' -ra hi rala hanga' Pue' Ala bona neo' -ra momehono' mpomehonoi' ada agama. Apa' pomehonoa' to hewa toe uma ria kalaua-na hi rala katuwu' -ta, mpokero lau-wadi pepangala' -ra to mpo'epe.
14作无愧的工人你要在 神面前把这些事提醒众人,叮嘱他们不要作无益的争辩;这只能败坏听见的人。
15Aga iko Timotius, parata tudui' to makono hante kanoa' -noa' -na. Huduwukui mpokamu bago-nu toe, bona ane rata-ko mpai' hi nyanyoa Alata'ala, uma-ko me'ea'. Na'uli' -koko mpai': "Iko-mi topobago-ku to lompe'!"
15你应当竭力在 神面前作一个蒙称许、无愧的工人,正确地讲解真理的道。
16Neo' nudohei-ra tauna to mpokeni lolita to uma mo'ihi. Apa' tudui' -ra toe uma mpokeni tauna mpakaroli' katuwu' -ra. Tudui' -ra toe mpokeni tauna kamolaa-laaa lau-di ngkai Alata'ala.
16总要远避世俗的空谈,因为这些必会引人进到更不敬虔的地步。
17Tudui' to hewa toe melelei hewa haki' pai' mpakada'a katuwu' wori' tauna. Himeneus pai' Filetus, hira' roduaa toe-mi to mpokeni tudui' to dada'a hewa toe.
17他们的话好像毒瘤一样蔓延;他们当中有许米乃和腓理徒。
18Meleli' -ra ngkai tudui' to makono, ra'uli' -rana timpaliu-mi pemataa hawe'ea tauna to mate. Tudui' -ra to uma makono toe mpaka'ingu' lau-mi ba hangkuja dua tauna, alaa-na mere' -mi pepangala' -ra.
18他们偏离了真道,说复活的事已经过去了,于是毁坏了一些人的信心。
19Aga nau' wae, Lolita Alata'ala bate makono pai' ma'ala raparasaya. Lolita Alata'ala hewa parawatu to uma molengo. Hi rala Lolita Alata'ala te'uki' hewa toi: Na'inca Pue' kahema-ra to napobagia," Hema-hema to mpo'uli' Kayesus-na Pue' -ra, kana mpobahakai gau' -ra to dada'a."
19然而, 神坚固的根基已经立定,上面刻着这样的印:“主认识属于他的人”和“凡称呼主名的人都应当离开不义”。
20Hi rala tomi to bohe, wori' nyala rewa hi poruhea. Ria rewa to lompe', hewa rapa' -na to rababehi ngkai bulawa pai' salaka'. Ria wo'o to rababehi ngkai kaju ba tana' pulu' -wadi. To lompe', rahenta ane ria torata to rabila'. To uma lompe' rahi, rahenta eo-eo-na.
20在富贵人的家里(“富贵人的家里”原文作“大房子”),不但有金器、银器,也有木器、瓦器;有贵重的,也有卑贱的。
21Jadi', ane tabahakai kehi-ta to dada'a, kita' jadi' hewa rewa to lompe', to rahenta mpobila' torata. Batua-na, kita' jadi' topobago to moroli' pai' to ria kalaua-na hi Pue' -ta, pai' sadia-ta mpobago butu nyala pobago to lompe'.
21人若自洁,离开卑贱的事,就必作贵重的器皿,成为圣洁,合主使用,预备行各样的善事。
22Toe pai' kuparesai' -ko Timotius, neo' nutuku' kahinaa nono to biasa hi tauna to mongura. Huduwukui mpotuku' gau' to napokono Pue', perohoi pepangala' -nu hi Pue' pai' ahi' -nu hi doo. Tuwu' hintuwu' hante hawe'ea tauna to mekakae hi Pue' ngkai karoli' nono-ra.
22你应当逃避年轻人的私欲,要和那些以清洁的心求告主的人,一同追求公义、信心、爱心、和平。
23Ria tauna to ntora mpomehonoi' tudui' to uma ria kalaua-na, tapi' ko'ia monoto nono-ra mpo'inca tudui' to makono. Neo' nudohei-ra hi rala pomehonoa' -ra toe, apa' nu'inca moto, lolita-ra toe mpobabehi posisalaa lau-wadi, alaa-na uma-pi hintuwu' tauna.
23你要拒绝愚蠢无知的问难;你知道这些事会引起争论。
24Pai' uma-hawo natao ane kita' to jadi' batua-na Pue' uma hintuwu' hante doo-ta. Kana tapoka'olu po'ingku-ta hi hawe'ea tauna, pante metudui', pai' mosabara.
24但主的仆人却不可争论,总要待人温和,善于教导,存心忍耐,
26Tauna to me'ewa kana tapaka'olu mpotanee' -ra, meka' ba lue' Pue' mpalogai-ra medea ngkai pe'ewa-ra duu' -na monoto-mi nono-ra pai' ra'inca tudui' to makono, alaa-na tebahaka-ra ngkai kuasa Magau' Anudaa' to mpewuku-ra mpotuku' konoa-na.
25以温柔劝导那些对抗的人,或许 神给他们悔改的心,可以认识真理。
26他们虽然曾经被魔鬼掳去,随从他的意思而行,或许也能醒悟过来,脱离魔鬼的陷阱。