1Na'uli': "Tuama-tuama, ompi' hawe'ea! Pe'epei-ka-kuwo, ku'uli' -kokoi noa' -ku."
1“各位父老弟兄,请听听我现在对你们的申辩。”
2Kara'epe-na ntodea Paulus mololita hi rala basa-ra moto, hangkedi' pengkalino-ra. Napokaliliu Paulus lolita-na, na'uli':
2他们听见保罗用希伯来语说话,就更加安静了。保罗说:
3"Aku' tohe'i, to Yahudi-a. Ngata kaputua-ku, Tarsus hi tana' Kilikia, aga ngkai kakedia' -ku mo'oha' -a hi rehe'i hi Yerusalem. Pai' mosikola lompe' wo'o-a, guru-ku Gamaliel, hadua guru to rabila' lia. Natudui' -a hawe'ea atura to nawai' Musa hi ntu'a-ta owi. Tida mpu'u-a mpotuku' Alata'ala, hewa koi' toi-e ompi'.
3“我是犹太人,生在基利家的大数,在城里长大,按照我们祖宗律法的严格要求,在迦玛列门下受教,我为 神热心,好像你们大家今天一样。
4Jadi', toe pai' kuhuduwukui wengi mpo'ewa tauna to mpotuku' Tudui' Pue' Yesus. Ria-ra to kupatehi. Wori' -ra to kuhoko' pai' to kutarungku', lompe' tomane lompe' tobine.
4我曾经迫害信奉这道的人直至死地,把男男女女都捆绑起来,送进监狱,
5Imam Bohe moto pai' hawe'ea pangkeni agama ma'ala mposabii' ka'uma-ku boa'. Apa' hira' toe-mi wengi to mpowai' -a sura kuasa hilou hi ompi' -ompi' -ta to Yahudi hi ngata Damsyik. Patuju-ku hilou hi Damsyik toe, mpohoko' topetuku' Yesus to hi ria, kuhoo' pai' kukeni nculii' tumai bona rahuku'.
5这是大祭司和全公议会都可以给我作证的。我也从他们那里得到了写给众弟兄的信,就去大马士革,要把那里的人捆绑起来,带到耶路撒冷接受惩罚。
6"Hi rala pomako' -ku hilou hi Damsyik toe, ba neo' tebua' -mi eo, neo' rata-makai hi Damsyik. Nto'u toe, muu-mule' mehini ncorobaa baja to mekiroi' ngkai langi', mehini hi ntololikia-ku.
6保罗自述信主经过“约在正午,当我走近大马士革的时候,忽然有大光从天上向我四面照射,
7Kamodungka-kumi hi tana', pai' -a mpo'epe lolita to mpo'uli': `Saulus! Saulus! Napa pai' nubalinai' -a?'
7我仆倒在地上,听见有声音对我说:‘扫罗,扫罗,你为什么迫害我?’
8"Kupekune' -i: `Ha hema-ko Pue'?' "Na'uli' -ka: `Aku' -mile Yesus to Nazaret, to nubalinai' -e.'
8我回答:‘主啊,你是谁?’他说:‘我就是你所迫害的拿撒勒人耶稣。’
9Ane doo-doo-kuera, rahilo moto wo'o-rawo to mehini toe, aga uma ra'incai napa to na'uli' -ka.
9跟我在一起的人,只看见那光,却听不清楚那位对我说话的声音。
10"Ngkai ree, ku'uli': `Ane wae, napa to kana kubabehi Pue'?' "Na'uli' Pue': `Memata-moko pai' kaliliu mesua' hi rala ngata. Hi ria-damo mpai' ra'uli' -koko hawe'ea to nahubui-koko Alata'ala bona nubabehi.'
10我说:‘主啊,我应当作什么呢?’主说:‘起来,进大马士革去,在那里有人会把指定给你作的一切事告诉你。’
11Ngkai ree, apa' wero-ama, napakawero to mehini toe-e we'i, ratete' doo-kua-damo rata hi ngata Damsyik.
11因为那光太强烈,我的眼睛就瞎了,跟我在一起的人就牵着我的手,进了大马士革。
12"Hi Damsyik toe, ria hadua tomane, Ananias hanga' -na. Ananias toei, tau monoa' -i, moroho petuku' -na hi Atura Musa. Hawe'ea to Yahudi to mo'oha' hi Damsyik mpobila' -i.
12“有一个人名叫亚拿尼亚的,他是一个虔诚而遵守律法的人,当地所有的犹太人都称赞他。
13Tumai-imi Ananias toei mpokinomo-a, mokore-i hi ncori-ku, pai' na'uli' -ka: `Ompi' -ku Saulus, pehilo nculii' -moko!' Hampinisi mata pehilo mpu'u-ama, pai' kuhilo-imi.
13他来见我,站在我旁边,对我说:‘扫罗弟兄,你现在可以看见了。’我立刻往上一看,看见了他。
14Ngkai ree, na'uli' wo'o-mi mpo'uli' -ka: `Alata'ala to rapue' ntu'a-ta owi mpelihi-moko, bona nu'inca napa konoa-na. Napelihi-ko bona nuhilo-i Yesus, Batua-na Alata'ala to Monoa', pai' bona nu'epe libu' -na hante tilinga-nu moto.
14他又说:‘我们祖先的 神选派了你,让你明白他的旨意,看见那义者,听见他口中的声音。
15Iko-mi mpai' to jadi' sabi' -na to mpokarebai hi hawe'ea tauna napa to nuhilo pai' to nu'epe-mi tetu-e.
15因为你要把所看见所听见的,向万人为他作见证。
16Wae-pi, napa wo'o-pi to nupopea! Mokore-moko pai' raniu' -moko jadi' topetuku' Yesus. Mekakae-moko hi Pue' Yesus bona na'ampungi jeko' -nu.'
16现在你为什么还耽搁呢?起来受洗,求告他的名,洗净你的罪吧。’
17"Jadi', ngkai ree, nculii' -ama tumai hi Yerusalem, pai' bula-ku mosampaya hi Tomi Alata'ala, ria pangila-ku.
17保罗蒙差遣向外族人传福音“后来,我回到耶路撒冷,在殿里祷告的时候,魂游象外,
18Kuhilo Pue' Yesus mpololitai-a, na'uli' -ka: `Pesahui malai ngkai Yerusalem, apa' uma-ra mpai' mpotarima posabi' -nu mposabi' -ka.'
18看见主对我说:‘你要快快离开耶路撒冷,因为你为我作的见证,他们是不会接受的。’
19"Kutompoi' hewa toi: `Pue', ratarima moto mpai'. Apa' ra'inca moto-hana kehi-ku ri'ulu: beiwa-a mesua' hi rala tomi posampayaa, kuhoko' pai' kuweba' hawe'ea tauna to mepangala' hi Iko Pue'.
19我说:‘主啊,他们知道我曾把信你的人监禁起来,又在各会堂拷打他们,
20Wae wo'o, hi karapatehi-na sabi' -nu Stefanus, retu wo'o-a-kuwo mpokagoe' karapatehi-na, pai' aku' -mi to mpodongo baju-ra to mpopatehi-i.'
20并且你的见证人司提反受害流血的时候,我也亲自在场,表示同意,并且为杀他的人看守衣服。’
21"Oti toe, na'uli' tena-ka Pue': `Bate hilou-moko, apa' kuhubui-ko mpai' hilou hi ngata to molaa, hi tauna to bela-ra to Yahudi.'"
21他对我说:‘你走吧,我要派你到远方的外族人那里去。’”
22Rodo oa' -ramo ntodea mpo'epe Paulus mololita. Tapi' kana'uli' -na we'i kahilou-na hi tauna to bela-ra to Yahudi, pejeu' -rami rahuduwukui, ra'uli': "Patehi lau-imi pe'! Uma ntoto-ipi natao tuwu'!"
22保罗与千夫长众人听见他说到这句话,就高声说:“这样的人应该从地上除掉,不应该活着!”
23Nto'u pejeu' -ra tohe'e, ratene' -mi baju-ra, pai' -ra mpohawu' awu hi lolo raoa, apa' nakeni kagigi nono-ra.
23大家正在喊叫着,拋掷衣服,向空中扬灰撒土的时候,
24Toe pai' kapala' tantara mpohubui tantara-na ngkeni Paulus kaliliu hilou hi tomi tantara, bona hi ria-damo mpai' raweba' pai' rapompekunei' bona ra'inca napa pai' moroe rahi-ra to Yahudi mpolibui' -i.
24千夫长下令把保罗带到营楼去,吩咐人用鞭子拷问他,要知道群众为什么这样向他喊叫。
25Rata hi ria, rataka' -imi Paulus hi tuha' bona raweba'. Toe pai' na'uli' mpo'uli' -ki tadulako to hi ncori-na: "Ha ma'ala moto-hawo raweba' hadua warga negara Roma, ane ko'ia rapohurai kara-kara-nae?"
25士兵正用皮带绑他的时候,保罗对站在旁边的百夫长说:“你们鞭打一个还没有定罪的罗马公民,是合法的吗?”
26Mpo'epe toe we'i, kahilou-nami tadulako toei hi kapala' -na pai' na'uli': "Napa to tababehi, Kapala'? Apa' to Roma-i-hana."
26百夫长听了,就去报告千夫长,说:“这个人是罗马公民,你要怎么办呢?”
27Oti toe, kapala' tantara hilou hi Paulus pai' mpekune' -i: "Uli' -ka, ba makono mpu'u-ko warga negara Poparenta Roma?" Na'uli' Paulus: "Makono mpu'u-di."
27千夫长就来问保罗:“告诉我,你是罗马公民吗?”他说:“是的。”
28Na'uli' kapala': "Wori' -hana pobayari-ku bona mesua' -a warga negara Roma." Na'uli' Paulus: "Ane aku', ngkai kaputu-kumi-kuna warga negara Roma-a."
28千夫长说:“我花了一大笔钱,才取得罗马籍。”保罗说:“我生下来就是罗马公民。”
29Ngkai ree, ngkala'ura-ramo tantara to doko' mpoparesa' Paulus, pai' me'eka' wo'o-imi-hawo kapala' tantara toei. Apa' napehubui-hana we'i mpohoo' Paulus, ntaa' warga negara Roma-idi.
29于是那些要拷问他的人,立刻离开他走了。千夫长既知道他是罗马公民,又因捆绑过他,就害怕起来。
30Kapala' tantara toei we'i doko' mpo'inca ba napa mpu'u sala' Paulus pai' -i rapakilu to Yahudi-e. Toe pai' kamepulo-na, nakio' hawe'ea imam pangkeni pai' pangkeni agama Yahudi ntani' -na bona moromu. Oti toe, nabahaka-imi Paulus ngkai tarungku' pai' nakeni-i hilou mponyanyo-ra.
30保罗在公议会面前申辩第二天,千夫长为要知道犹太人控告保罗的真相,就解开他,召集了祭司长和公议会全体在一起,把保罗带下来,叫他站在他们面前。