1Atura Pue' to naparata Musa, hewa gambara-wadi. Hi Atura toe, ko'ia ta'incai mpu'u kalompea' to tarata ngkai Kristus. Tahilo kao' -na-wadi, bela lence-na mpu'u. Ntuku' Atura Musa toe, butu-butu mpae-na tauna to doko' mpomohui' Alata'ala mpokeni pepue' -ra to hibalia oa' -wadi, aga uma-ra jadi' monoa' hi poncilo Alata'ala hi kampokeni-ra pepue' toe.
1律法既然是以后要来的美好事物的影子,不是本体的真象,就不能凭着每年献同样的祭品,使那些进前来的人得到完全。
2Ane ke rapa' -na tauna to mepue' hewa toe tebohoi' mpu'u-ramo ngkai jeko' -ra, ke rabahakai-mi mpokeni pepue' -ra, apa' ra'inca kate'ampungi-nami jeko' -ra pai' uma-pi rapoinono oa' kamojeko' -ra.
2如果敬拜的人一次得洁净,良心就不再觉得有罪,那么,献祭的事不是早就停止了吗?
3Ntaa' uma-di hewa toe-e. Ngkai pepue' to rakeni butu-butu mpae-na toe, rakiwoi oa' kamojeko' -ra.
3可是那些祭品,却使人每年都想起罪来,
4Apa' raa' japi pai' raa' kebe' uma-hawo mpopori jeko'.
4因为公牛和山羊的血不能把罪除去。
6Toe-mi pai' karata-na Kristus hi rala dunia', na'uli' mpo'uli' -ki Alata'ala hewa toi: Uma nuperapi' pepue' pai' penyompa, uma nupokonoi pepue' to ratunu ba porewua to rasumale' mpohompo' jeko'. Aga woto-ku moto-mi nuporodo hewa pepue' to nupokono.
5所以,基督到世上来的时候,就说:“祭品和礼物不是你所要的,你却为我预备了身体。
7Toe pai' ku'uli': Oi-ama Alata'ala, tumai-ama mpobabehi konoa-nu, hewa to te'uki' ami' -mi hi rala Buku Tomoroli' to mpotompo'wiwi-a."
6燔祭和赎罪祭,不是你所喜悦的;
8Lomo' -na na'uli' Kristus hewa toi: Alata'ala uma mperapi' pepue' pai' penyompa, pai' uma napokonoi pepue' to ratunu ba porewua to rasumale' mpohompo' jeko'-- hiaa' hawe'ea pepue' toe we'i lau ratonu ntuku' Atura Pue' to na'uki' Musa.
7那时我说:‘看哪!我来了,经卷上已经记载我的事, 神啊!我来是要遵行你的旨意。’”
9Oti toe, na'uli' wo'o-mi: "Oi-ama Alata'ala, tumai-ama mpobabehi konoa-nu." Ada to ri'ulu uma-pi natuku', mpobabehi konoa Alata'ala-i-damo.
8前面说:“祭品和礼物,燔祭和赎罪祭,不是你所要的,也不是你所喜悦的。”这些都是按照律法献的;
10Yesus Kristus, nababehi mpu'u-mi konoa Alata'ala: woto-na moto-mi napopenyompa hangkani lau-wadi hi Alata'ala. Pai' ngkai pobabehi-na toe, napomoroli' -tamo duu' kahae-hae-na.
9接着又说:“看哪!我来了,是要遵行你的旨意。”可见他废除那先前的,为要建立那后来的。
11Hawe'ea imam agama Yahudi, butu-butu eo-nara mokore mpokamu bago-ra, pai' wori' ngkani-ra mpotonu pepue' to hibalia oa' -wadi-- hiaa' pepue' -ra toe uma oa' -wadi mpopori jeko'.
10我们凭着这旨意,借着耶稣基督一次献上他的身体,就已经成圣。
12Tapi' Kristus-hana, hangkani lau-i-wadi mpotonu woto-na rapatehi mpohompo' jeko' manusia', pai' pobabehi-na toe uma-pi mingki' rahulii' duu' kahae-hae-na. Ka'oti-na mpotonu pepue' -na, mohura-imi hi mali ngka'ana Alata'ala, apa' hudu-miki bago-na.
11所有的祭司都是天天站着事奉,多次献上同样的祭品,那些祭品永远不能把罪除去。
13Wae lau Kristus mpopea tempo-na Alata'ala mpopengkoru hawe'ea bali' -na hi Hi'a.
12唯有基督献上了一次永远有效的赎罪祭,就在 神的右边坐下来。
14Jadi', ngkai kamate-na to hangkani lau-wadi toe, napomoroli' -tamo ngkai jeko' -ta pai' napomonoa' -ta hi poncilo Alata'ala, uma-pi ria kakuraa' -ta, duu' kahae-hae-na.
13此后,只是等待 神把他的仇敌放在他的脚下,作他的脚凳。
15Jadi', uma-pi mingki' ria pepue' ntani' -na mpohompo' jeko' -ta. Hono' -mi Yesus. Pai' tudui' tohe'e narohoi wo'o-hawo Inoha' Tomoroli'. Hi rala Buku Tomoroli', na'uli' -taka hewa toi:
14因为他献上了一次的祭,就使那些成圣的人永远得到完全。
16"Tohe'i mpai' Pojanci to kubabehi hante hira' hi eo-eo to tumai. Hawa' -ku kutu'u hi rala nono-ra, pai' ku'uki' hi rala pekiri-ra." Hewa toe-mi ponguli' Pue'.
15圣灵也向我们作见证,因为后来他说过:
17"Jeko' -ra pai' sala' -ra tungkai' kulipo' -mi."
16“主说:‘在那些日子以后,我要与他们所立的约是这样:我要把我的律法放在他们的心思里面,写在他们的心上。’”
18Jadi', ane ntoa' te'ampungi-mi jeko' pai' sala' -tae, uma-pi mingki' ria pepue' ntani' -na mpohompo' jeko' -e.
17又说:“我决不再记着他们的罪恶,和不法的行为。”
19Ompi' -ompi'! Ane Imam Bohe mesua' hi rala Kamar to meliu tena Karoli' -na, kana mpokeni raa' porewua-i. Wae wo'o kita': ngkai raa' kamate-na Yesus, uma-tapa me'eka' mpomohui' Alata'ala, daho' -tamo mponyanyo-i.
18这一切既然都赦免了,就不必再为罪献祭了。
20Ma'ala-ta mponyanyo-i, apa' mpotara ohea to bo'u-tamo. Ohea toe, ohea to natate-taka Yesus, to ngkeni-ta hi katuwua' to lompe'. Hi rala tomi pepuea' to Yahudi owi, kain porini-olo' mpolawa' ohea ntodea mesua' hi rala Kamar to meliu tena Karoli' -na. Tapi' kita', uma-pi ria to mpolawa' ohea-ta mpomohui' Alata'ala, apa' Yesus-mi mpobea-taka ohea mpomohui' -i, apa' napewai' -mi woto-na rapatehi.
19劝勉和警告所以,弟兄们!我们凭着耶稣的血,可以坦然无惧地进入至圣所。
21Yesus toe-imi to jadi' Imam Bohe to mpohawai' ihi' tomi Alata'ala-- batua-na, kita' toi-mi lau.
20这进入的路,是他给我们开辟的,是一条通过幔子、又新又活的路,这幔子就是他的身体。
22Nono-ta napomoroli' hante raa' -na bona ta'inca ka'uma-napi ria kasalaa' -ta. Woto-ta naniu' hante ue tanda kanabohoi' -ta. Toe pai' ku'apui nono-ni ompi', mai-tamo mpomohui' Alata'ala hante nono mpu'u pai' hante pepangala' to uma-pi morara'.
21我们既然有一位伟大的祭司治理 神的家,
23Neo' tabahakai ncarumaka Yesus, tapangaku' kahi'a-na Pue' -ta, apa' Alata'ala mpopadupa' oa' janci-na hi kita'.
22我们良心的邪恶既然被洒净,身体也用清水洗净了,那么,我们就应该怀着真诚的心和完备的信,进到 神面前;
24Kana momepe'ili' -ta pai' mome'apui ngkanono-ta bona mpoka'ahi' doo-ta pai' mpobabehi po'ingku to lompe'.
23又应该坚持我们所宣认的盼望,毫不动摇,因为那应许我们的是信实的。
25Neo' tabahakai mogampara hangkaa-ngkania, hewa to rababehi tauna hantongo'. Kana tida-ta morumpu pai' momerohoi ngkanono, peliu-liu-nami hi tempo toi, apa' ta'inca moto neo' rata-imi Pue'.
24我们又应该彼此关心,激发爱心,勉励行善。
26Neo' nibahaka pepangala' -ni ompi'. Apa' ane mpolia' ta'epe pai' ta'inca-mi kareba to makono to ngkai Pue' -e, pai' oti toe tatungkai' moto mposapuaka-i, uma-pi-hana ria pepue' ntani' -na to ma'ala mpohompo' jeko' -ta.
25我们不可放弃聚会,好像有些人的习惯一样;却要互相劝勉。你们既然知道那日子临近,就更应该这样。
27Ane hewa toe kehi-ta, bate me'eka' -ta mpopea tempo-na Alata'ala mpohurai kara-kara-ta, me'eka' -ta mpoka'eka' pehuku' -na to hewa apu to wewo'-- apa' gaga pehuku' -na mpohuku' tauna to mpo'ewa-i.
26如果我们领受了真理的知识以后,还是故意犯罪,就再没有留下赎罪的祭品了;
28Tauna to uma mposaile' Atura Musa owi, ane ria-mi rodua ba tolu tauna to mposabii' kamakono-na mpu'u-i masala', uma ria ampungia-na, bate rahuku' mate-i.
27只好恐惧地等待着审判,和那快要吞灭众仇敌的烈火。
29Ane hewa toe-mi huku' tauna to uma mposaile' Atura Musa, peliu-liu-nami mpai' tauna to mpobahaka pepangala' -ra hi Yesus. Tauna toera, hewa to mpopongko lau-mi Ana' Alata'ala. Ra'uli' -rana, uma ria kalaua-na raa' Yesus to mporohoi Pojanci Alata'ala pai' to mpomoroli' -ra. Mporuge' lau-ramo Inoha' Tomoroli' to nawai' -taka Alata'ala ngkai kabula rala-na. Tantu meliu kagaga pehuku' -na Alata'ala hi tauna to hewa toe kehi-ra.
28如果有人干犯了摩西的律法,凭着两三个证人,他尚且得不到怜悯而死;
30Jadi', neo' mpu'u tabahaka pepangala' -ta ompi', apa' ta'inca moto-mi Lolita Pue' to mpo'uli': Aku' to mpehawai, Aku' to mpohuku'." Pue' mpohurai kara-kara ntodea-na."
29何况是践踏 神的儿子,把那使他成圣的立约的血当作俗物,又侮辱施恩的圣灵的人,你们想想,他不是应该受更严厉的刑罚吗?
31Uma mowo kame'eka' -ta, ane hewa toe mpu'u sala' -ta, pai' -ta nahuku' Alata'ala to Tuwu'.
30因为我们知道谁说过:“伸冤在我,我必报应。”又说:“主必定审判他自己的子民。”
32Kiwoi-koi ompi' tempo kamporata-ni kabajaa-na. Nto'u toe, wori' kaparia mporumpa' -koi sabana petuku' -ni hi Pue'. Aga nau' wae, uma-koi ngkala'ura, bate tida oa' -koi mpotuku' -i.
31落在永活的 神手里,真是可怕的。
33Ria-koi to raruge' pai' rabalinai' hi mata ntodea, ria wo'o-koi to mpotulungi doo-ni to rabalinai', duu' -na koi' lau wo'o-mi to rakahurui.
32要忍耐行完 神的旨意你们要回想从前的日子,那时,你们蒙了光照,忍受了许多痛苦的煎熬;
34Towe wo'o nono-ni mpenonoi tauna to ratarungku' sabana petuku' -ra hi Pue' Yesus. Kararampaki-na rewa-ni, uma nitapari, goe' moto-koi, apa' ni'inca karia-na timamahia-ni to meliu kalompe' -na pai' to tida duu' kahae-hae-na.
33有时在众人面前被辱骂,遭患难;有时却成了遭遇同样情形的人的同伴。
35Nto'u toe ompi', moroho mpu'u pepangala' -ni hi Pue'. Jadi', pepangala' -ni to moroho toe neo' -hawo nibahaka, apa' ane tida-koi mepangala', bohe mpai' hiwili-na.
34你们同情那些遭监禁的人;你们的家业被抢夺的时候,又以喜乐的心接受,因为知道自己有更美长存的家业。
36Kana tida-koi mepangala' nau' ba napa-napa to jadi', tuku' ncuu-mi konoa Alata'ala, duu' -ni mporata to najanci-kokoi.
35所以,你们不可丢弃坦然无惧的心,这样的心是带有大赏赐的。
37Uma-pi mahae, madupa' Lolita Alata'ala to mpo'uli': Bate tumai-ile to tumai-e, uma-ipi mahae rata, uma-i leba' ntalu'aa'.
36你们还需要忍耐,好使你们行完了 神的旨意,可以领受所应许的。
38Tauna to monoa' hi poncilo-ku, mporata-ra katuwua' to lompe' ngkai pepangala' -ra. Aga ane ria to ngkala'ura, uma-ra kupokonoi."
37因为:“还有一点点的时候,那要来的就来,并不迟延。
39Kita' tohe'i ompi', bela-ta tauna to ngkala'ura pai' to rahuku'. Kita' toi tauna to mepangala' pai' to mporata katuwua' to lompe'.
38我的义人必因信得生,如果他后退,我的心就不喜悦他。”
39但我们不是那些后退以致灭亡的人,而是有信心以致保全生命的人。