Uma: New Testament

聖經新譯本 (Simplified)

James

2

1Ompi' -ku hawe'ea! Pue' -ta, Pue' Yesus Kristus, uma mowo kabaraka' -na. Jadi', ane mepangala' -ta-damo hi Pue' -e, neo' -ta mpelence tauna.
1不可重富轻贫
2Rapa' -na rata hi porumpua-ta hadua tauna to mohincii bulawa pai' moheai to ncola, pai' rata wo'o-hawo hadua tokabu to moheai ronto-na.
2如果有一个手戴金戒指、身穿华丽衣服的人,进入你们的会堂;又有一个衣衫褴褛的穷人,也进去了。
3Ane meliu pebila' -ta hi tauna to lompe' pohea-na toe, pai' ta'uli' -ki: "Mai-ta mohura hi pohuraa to lompe' tohe'i," hiaa' hi tauna to kabu ta'uli': "Mokore hi retu-moko mai," ba ta'uli' -ki: "Mohura retu-moko hi ila',"
3你们就看重那穿华丽衣服的人,说:“请坐在这好位上。”又对那个穷人说:“你站在那里。”或说:“坐在我的脚凳下边。”
4batua-na, tapoposisala hingka doo-ta, pai' tapelence tauna hante patuju to dada'a.
4这不是你们对人有歧视,成了心怀恶意的审判官吗?
5Ompi' -ku to kupe'ahi'! Pe'epei lompe' -dile: tauna to mpe'ahii' katuwu' -ra, nau' uma-ra mo'ua' hi dunia' toi, Alata'ala mpelihi-ra bona jadi' mo'ua' hi pepangala' -ra. Hira' toe-mi mpai' to mporata rasi' hi rala Kamagaua' -na, hewa to najanci-raka tauna to mpoka'ahi' -i.
5我亲爱的弟兄们,请听: 神不是拣选了在世上被认为贫穷的人吗?这些人却在信心上富足,而且是承受 神的国的人。这国是 神应许赐给爱他的人的。
6Hiaa' ane hewa toe we'i pololita-ta hi torata-e, hewa taruge' lau-ramo doo-ta to kabu! Hiaa' hema to biasa-na mpobalinai' -koi pai' mpakilu-koi hi totu'a ngata? Bate tauna topo'ua' -hana!
6然而你们却侮辱穷人。其实,那些欺压你们,拉你们上法庭的,不就是富足的人吗?
7Topo'ua' toe-ramo to mporuge' hanga' to tabila', to tatarima ngkai Alata'ala.
7难道不是他们亵渎那召你们的尊名吗?(或译:“难道不是他们毁谤你们蒙召的美名吗?”)
8Po'ingku-ta to lompe' ompi', ane tatuku' hawa' Magau' -ta to tabasa hi rala Buku Tomoroli' to mpo'uli': "Kana tapoka'ahi' doo-ta hewa kampoka'ahi' -ta woto-ta moto."
8你们若照着圣经所说“要爱人如己”这话,去完成这至尊的律法,你们就作对了。
9Aga ane tapoposisala-di tauna ntuku' tuwu' -ra ba lence-ra, mojeko' -ta ompi'. Monoa' -mi kamojeko' -ta, apa' Atura Pue' -mi to tatiboki toe-e.
9如果你们凭外貌待人,就是犯罪,律法就要裁定你们是犯法的。
10Apa' nau' tahuduwukui mpotuku' hawe'ea parenta to hi rala Atura Pue', ane tatiboki nau' hanyala-wadi, bate masala' -ta-hana. Ma'ala-mi ta'uli', hewa to tatiboki hawe'ea lau-mi.
10因为凡是遵守全部律法的,只要在一条上失足,就违犯所有的了。
11Apa' ria hawa' Pue' to mpo'uli': "Neo' mobualo'." Pai' ria wo'o hawa' -na to mpo'uli': "Neo' mepatehi." Jadi', nau' uma-ta mobualo', aga ane mepatehi-ta, mpotiboki Atura Pue' oa' -tamo.
11就像那说“不可奸淫”的,也说“不可杀人”;你纵然不奸淫,却杀人,还是犯法的。
12Toe pai' kana tapelompehi pololita-ta pai' po'ingku-ta. Apa' kita' toi-mi to rapohurai kara-kara-ta ntuku' Atura Pue' to mpobahaka manusia' ngkai jeko'.
12你们既然按着使人自由的律法受审判,就应照着这律法说话行事。
13Apa' tauna to uma ria ahi' -na hi doo-na, Pue' mpai' mpohuku' -i hante uma ria ahi' -na. Aga hi tauna to ma'ahi' hi doo-na, Pue' wo'o mpai' mpopohiloi-i ahi' -na hi eo pehukua'.
13因为对不行怜悯的人,审判他们的时候就没有怜悯;怜悯胜过审判。
14Ompi' -ku hawe'ea! Napa-mi-hawo kalaua-na ane ta'uli' mepangala' -ta hi Pue', pai' po'ingku-ta uma mpotuku' konoa-na. Ha tebahaka-ta mpai' ngkai huku' jeko' -ta ane hewa toe-wadi pepangala' -tae? Uma-e'!
14信心没有行为是死的我的弟兄们,人若说他有信心,却没有行为,有什么益处呢?这信心能救他吗?
15Rapa' -na ria hadua ompi' -ta to mparaluu pohea, pai' uma wo'o hono' pongkoni' -na butu eo-na.
15如果有弟兄或姊妹缺衣少食,
16Napa-mi-hawo kalaua-na ane ta'uli' -ki hewa toi: "Pelompehi momako'! Kusarumaka moheai lompe' -ko pai' ngkoni' mpebohui-moko!" Hiaa' ane uma-i tawai' napa to naparaluu, napa-mi-hawo kalaua-nae?
16而你们中间有人对他们说:“平平安安地去吧!愿你们穿得暖,吃得饱。”却不给他们身体所需用的,那有什么用处呢?
17Wae wo'o hante pepangala' -ta: ane ta'uli' mepangala' -ta hi Pue', pai' po'ingku-ta uma mpotuku' konoa-na, batua-na mepangala' mara-ta-wadi. Pepangala' to hewa toe, hewa pae to lopa'-- uma ria ihi-na.
17照样,如果只有信心,没有行为,这信心就是死的。
18Meka' ria mpai' to mpo'uli' hewa toi: "To hadua ncarumaka hi pepangala' -na, to hadua ncarumaka hi kalompe' po'ingku-na." Hiaa' aku' mpo'uli': uma-ko bisa mpopohiloi-a pepangala' -nu tetu-e ane uma lompe' po'ingku-nu. Aga aku', ngkai po'ingku-ku to lompe', kupopohiloi-koko karia-na wo'o pepangala' -ku hi Pue'.
18也许有人要说,你有信心,我有行为;请把你没有行为的信心指给我看,我就借着我的行为,把我的信心指给你看。
19Ha tapangala' kahadudua-na-wadi Alata'ala-e? Makono moto tetu. Aga ane tetu-wadi, uma hono'! Bangku' seta-hawoe', rapangala' wo'o-rawo kahadudua-na-wadi Alata'ala. Toe pai' moridi' -ra nakeni eka' -ra.
19你信 神只有一位,你信的不错;就连鬼魔也信,却是战兢。
20Wojo lia-ta ompi' ane ta'uli' hono' -mi mepangala' mara-wadi hi Alata'ala hante uma ria po'ingku-ta to lompe'. Uma ria tuju-na pepangala' to hewa tetu.
20愚昧的人哪,你愿意知道没有行为的信心是没有用的吗?
21Kiwoi tutura-na Abraham: Alata'ala mpotarima-i napomonoa' -i hi poncilo-na sabana po'ingku-na, apa' Abraham mpotonu Ishak ana' -na hi Alata'ala hi lolo watu pontunua pepuea'.
21我们的祖先亚伯拉罕,把他的儿子以撒献在祭坛上,不是因行为称义吗?
22Hi tutura tohe'e, monoto-mi tahilo: pepangala' -na Abraham incana hi po'ingku-na. Jadi', ma'ala-mi ta'uli' po'ingku-na toe mpakaroli' pepangala' -na.
22你看,他的信心与行为是一致的,信心就因着行为得到完全了;
23Jadi', madupa' -mi lolita Buku Tomoroli' to mpo'uli': "Abraham mepangala' hi Alata'ala, pai' ngkai pepangala' -na toe, Alata'ala mpo'uli' kamonoa' -na hi poncilo-na." Toe pai' rahanga' -i bale-na Alata'ala.
23这正应验了经上所说的:“亚伯拉罕信 神,这就算为他的义。”他也被称为 神的朋友。
24Monoto-mi tahilo kanapomonoa' -ra Alata'ala tauna to lompe' po'ingku-ra, uma wule' mepangala' mara-wadi.
24可见人称义是因着行为,不仅是因着信心。
25Wae wo'o tutura-na Rahab, tobine to uma tumotoa gau' -na owi. Ba hangkuja dua tantara to Yahudi rahubui hilou mopadaso' hi ngata bali', pai' Rahab toe-imi to mpopehani-ra hi tomi-na pai' natulungi-ra malai ntara ohea ntani' -na. Ngkai po'ingku-na to lompe' toe-mi pai' alaa-na rapohewa tauna to monoa' -i.
25照样,妓女喇合接待了探子,又从另一条路把他们送走,不也是因行为称义吗?
26Jadi', hewa woto to uma inohaa', ta'uli' mate-imi. Wae wo'o pepangala' -ta, ane uma incana hi po'ingku-ta, hibali mate, uma ria kalaua-na.
26身体没有灵魂是死的,照样,信心没有行为也是死的。