Uma: New Testament

聖經新譯本 (Simplified)

Luke

16

1Na'uli' wo'o-mi Yesus mpo'uli' -raka ana'guru-na: "Ria hadua topo'ua', pai' ria-ki hadua topobago-na to ngkakamu doi-na. Ria to mpakilu topobago toei hi topo'ua', ra'uli': `Ntora napewai' mara-hana doi-nu!'
1不义的管家
2Toe pai' topo'ua' toei mpokio' topobago-na, na'uli' -ki: `Napa-di to ku'epe to rapakilu-koko toi-e? Wae lau, popehuwu-ka hawe'ea buku popa'intaa. Ngkai eo toe lau, uma-pi iko to ngkakamu ka'uaa' -ku!'
2主人把他叫来,对他说:‘我听见关于你的是怎么一回事呢?把你管理的帐目交代清楚,因为你不能再作管家了。’
3"Mokanono-imi topobago toei, na'uli': `Napa-le' to kubabehi-e? Naleso' -ama mpai' sepu' -ku ngkai bago-ku. Momangki uma kukulei'. Kakarapi' -rapi', me'ea' -a.'
3那管家心里说:‘主人不要我再作管家了,我作什么才好呢?锄地吧,没有力气!讨饭吧,怕羞!
4Ngkai ree na'uli': `Aa, ria akala-ku! Apa' neo' raleso' -ama ngkai bago-kue, agina mpali' ncala' -a bale-ku wori' -wori', bona hira' mpai' mpotarima-a hi tomi-ra.'
4我知道要怎么作了,好使人在我离开管家的职务以后,接我到他们家里去。’
5"Jadi' ngkai ree, nakio' -mi butu dua tauna to mo'inta hi sepu' -na. Hi to lomo' -na na'uli': `Hangkuja inta-nu hi sepu' -ku?'
5于是把欠他主人债的人,一个一个地叫来,问头一个说:‘你欠我主人多少?’
6"Metompoi' tauna toei: `Tolu ncobu lite lana.' "Na'uli' topobago toei: `Oi sura popa'intaa-nu. Mohura-moko, uki' pesahui, hancobu lima atu lite-wadi!'
6他说:‘四千公升油。’管家说:‘拿你的欠单去,快坐下写二千。’
7"Oti toe, pai' na'uli' -ki karodua-na: `Hiaa' iko, hangkuja-kowo inta-nu?' "Natompoi' -hawo: `Hancobu karu' pae.' "Na'uli' topobago toei: `Ohe'i sura inta-nu, uki' -mi walu atu karu' -wadi.'
7又问一个说:‘你欠多少?’他说:‘四万公升麦子。’管家说:‘拿你的欠单去,写三万。’
8"Kana'epe-na topo'ua' napa to nababehi topobago-na to bengku' gau' -na tetui, na'une' lau-imi, apa' pante-i-hana mpali' akala-na bona lompe' katuwu' -na. Apa' tauna to uma mpo'incai Pue' Ala, meliu kapante-ra mpo'urusi katuwu' -ra hante hingka doo-ra, ngkai kapante-ra tauna to hi rala kabajaa-na Pue' Ala mpo'urusi katuwu' -ra hi eo mpeno.
8主人就夸奖这不义的管家作事机警;因为在应付自己的世事上,今世之子比光明之子更精明。
9"Toe pai' ku'uli' -kokoi: Kana tapake' ka'uaa' hi dunia' tohe'i mpotulungi doo, bona ane uma-pi mpai' mokalaua ka'uaa' dunia' toi, ratarima lompe' -ta hi po'ohaa' to tida duu' kahae-hae-na.
9我告诉你们,要用不义的钱财去结交朋友,好叫钱财无用的时候,他们可以接你们到永恒的帐棚里。
10Tauna to ma'ala rasarumaka hante rewa to hangkedi', ma'ala wo'o-i rasarumaka hante rewa to wori'. Tauna to uma monoa' kehi-na hante rewa to hangkedi', uma wo'o mpai' monoa' kehi-na hante rewa to wori'.
10在最小的事上忠心的,在大事上也忠心;在最小的事上不义的,在大事上也不义。
11Jadi', ane uma lompe' pompewili' -ta hi ka'uaa' dunia' tohe'i, hema to mposarumaka-ta hi poko ka'uaa' to hi suruga?
11如果你们在不义的钱财上不忠心,谁还把真实的钱财托付给你们呢?
12Ane uma lompe' pompewili' -ta hi rewa to rasarumaka-taka hi dunia' toi, hema mpai' to mpowai' -ta rewa to jadi' anu-ta moto hi suruga?
12如果你们在别人的东西上不忠心,谁还把你们自己的东西交给你们呢?
13"Uma-hawo ria hadua topobago mobago hi rodua tua. Apa' hadua mpai' nape'ahi', hadua napokahuku'. Hadua natuku' -ki hawa' -na, hadua nasapuaka. Wae wo'o koi', uma-koi bisa mpotuku' konoa Alata'ala, pai' hamali-koi ntora mporumpu rewa dunia'."
13不能服事两个主人(太5:31-32,11:12-13;可10:11-12)“一个家仆不能服事两个主人;他若不是恨这个爱那个,就是忠于这个轻视那个。你们不能服事 神,又服事金钱。”
14To Parisi mpo'epe hawe'ea lolita Yesus toe. Rapotawai lau-i-wadi, apa' hira' toe-mi to mpokahina doi.
14贪财的法利赛人听见这些话,就嗤笑耶稣。
15Yesus mpo'uli' -raka: "Koi' tetu-mi mpemanoa' po'ingku-ni hi poncilo manusia'. Aga Alata'ala mpo'inca ihi' nono-ni. Apa' napa to rabila' manusia', napokahuku' Alata'ala.
15耶稣对他们说:“你们在人面前自称为义, 神却知道你们的心;因为人所高举的, 神却看作是可憎恶的。
16"Napa to te'uki' hi rala Atura Musa pai' sura nabi bate-na rapake' -pidi duu' rata hi tempo Yohanes Topeniu'. Ngkai tempo toe, rapalele-mi Kareba Lompe' to mpo'uli' Alata'ala jadi' Magau' hi dunia'. Pai' wori' tauna mpohuduwukui doko' jadi' ntodea-na hi rala Kamagaua' -na toe.
16律法和先知到约翰就结束了。从此, 神的国的福音就传开了,人人都要努力进去。
17Tapi' butu mela to te'uki' hi rala Atura Pue' bate kana madupa'. Mojoli-pi langi' pai' dunia' mokero, ngkai hamela lolita hi rala Atura Pue' uma madupa'.
17天地过去,要比律法的一点一画失效还容易呢。
18"Hema to mpogaa' -ki tobine-na pai' ncamoko hante tobine ntani' -na, mobualo' -i-hana. Pai' tauna to mpotobine kabulisa doo, mobualo' wo'o-i-hawo.
18凡休妻另娶的,就犯了奸淫;娶被丈夫所休的,也是犯了奸淫。
19"Ria hadua topo'ua'. Pohea-na hewa pohea magau', paka' to masuli' oli-na. Tuwu' -na butu eo-na hewa toposusa' -damo.
19财主与拉撒路“有一个财主,身穿紫色袍和细麻衣,天天奢华宴乐。
20Hi wobo' -na ratu'u hadua tauna to kabu, hanga' -na Lazarus. Woto-na hobo' paka' waka'.
20又有一个乞丐,名叫拉撒路,满身是疮,被人放在财主门口,
21Doko' -i-hawo ngkoni' rupu' to mohewu' ngkai meja' topo'ua' toei. Wae-mi-hawo kampe'ahii' -na, rata wo'o-pi dike' mpojilai' waka' -na.
21想得财主桌子上掉下来的零碎充饥;并且有狗来舔他的疮。
22"Rala-na ha'eo, mate-imi tokabu toei, pai' mala'eka mpokeni-i hilou hi pohuraa to lompe' hi ncori Abraham. Topo'ua' toei, mate wo'o-imi-hawo, pai' -i ratana.
22后来乞丐死了,被天使送到亚伯拉罕的怀里。那财主也死了,并且埋葬了。
23Hi po'ohaa' tomate, ntora ntodohaka-i. Hampengoa' -na ngkai ree, nahilo-hawo molaa lia, oe-imi mai Abraham, hante Lazarus mohura hi ncori-na.
23财主在阴间受痛苦,举目远远望见亚伯拉罕,和他怀里的拉撒路,
24Pekio' -nami topo'ua' toei, na'uli': `Mama Abraham! Poka'ahi' -a-kuwo! Hubui-i Lazarus mpotubu' karawe-na hi rala ue pai' tumai natudohi-ka-kuwo jila' -ku. Pepa rahi-mi ku'epe rala apu tohe'i!'
24就喊着说:‘我祖亚伯拉罕啊,可怜我吧!打发拉撒路来用指头蘸点水,凉凉我的舌头吧!因为我在这火焰里非常痛苦。’
25"Na'uli' Abraham: `Kiwoi-dile ana': Bula-nu tuwu' -pidi hi rala dunia', iko mporata hawe'ea to lompe', hiaa' Lazarus-hana mporata-i paka' to dada'a. Tempo toi, tetanta'u-imi hi rehe'i, pai' iko-kowo, mporata pepa-moko.
25亚伯拉罕说:‘孩子,你应该回想你生前享过福,同样拉撒路受过苦,现在他在这里得安慰,你却要受苦了。
26Hiaa' etu, hi olo' -ta ria tumata to bohe lia. Tauna ngkai rehe'i uma bisa tilou hi retu, pai' tauna ngkai retu uma bisa tumai hi rehe'i.'
26不但这样,我们与你们之间,有深渊隔开,人想从这边过到你们那里是不可能的,从那边过到我们这边也是不可能的。’
27"Ngkai ree, na'uli' wo'o topo'ua' toei: `Ane wae-di Mama, kuperapi' bona nuhubui-i Lazarus hilou hi tomi tuama-ku.
27那人说:‘我祖啊,那么求你差遣拉撒路到我家里去,
28Apa' ria-ra-pidi lima ompi' -ku. Hubui-i Lazarus mpopo'ingai' -ra bona neo' -ra mpai' tumai hi po'ohaa' pontodohakaa toi.'
28因为我有五个兄弟,他可以警告他们,免得他们也到这受苦的地方来。’
29"Na'uli' Abraham: `Ria-miraka sura to na'uki' Musa pai' nabi-nabi ntani' -na. Mpotuku' napa to te'uki' hi rala sura toe-ra-damo-rawo.'
29亚伯拉罕说:‘他们有摩西和先知可以听从。’
30"Na'uli' topo'ua' toei: `Ane muntu' toe-wadi, uma hono'! Kana ria tomate tuwu' nculii' hilou mpololitai-ra, pai' lako' medea-rada ngkai jeko' -ra!'
30他说:‘不然,我祖亚伯拉罕啊,如果有人从死人中复活,到他们那里去,他们必定会悔改。’
31"Na'uli' Abraham: `Ane lolita nabi Musa pai' nabi ntani' -na uma rapangalai', uma oa' -ra mpai' mepangala', nau' gati ria mpu'u tomate tuwu' nculii'.'"
31亚伯拉罕说:‘如果他们不听从摩西和先知,就算有一个从死人中复活的人,他们也不会接受劝告。’”