1Oti toe, Yesus mpo'uli' hanyala lolita rapa', mpotudui' ana'guru-na bona tida-ra mosampaya pai' neo' mere' nono-ra.
1寡妇与法官的比喻
2Na'uli': "Rala ngata hamola', ria hadua topobotuhi to uma mengkoru hi Alata'ala pai' uma wo'o-i mposaile' ba hema-hema.
2他说:“某城里有一个法官,不惧怕 神,也不尊敬人。
3Hi ngata toe wo'o, ria hadua tobine tobalu. Wori' ngkani-imi hilou mponyanyo topobotuhi toei ngkeni kara-kara-na, na'uli': `Tulungi-a-kuwo mposinyanyo-ki bali' -ku.'
3那城里有一个寡妇,常常来到他那里,说:‘求你给我伸冤,使我脱离我的对头!’
4"Lomo' -lomo' -na, topobotuhi toei uma dota mpotulungi-i. Aga ka'oo-omea-na na'uli' hi rala nono-na: `Nau' uma-a mengkoru hi Alata'ala pai' uma wo'o-a mposaile' ba hema-hema,
4他多次不肯,后来心里说:‘我虽然不惧怕 神,也不尊敬人,
5agina kutulungi lau-imi tobalu toei, apa' najojo rahi tumai mposaleroi-a. Apa' ane uma kutulungi-i, uma oa' mpai' nabahakai tumai, alaa-na kupo'oha lau wo'o-kuwo mpai'.'"
5只是因为这寡妇常常来麻烦我,就给她伸冤吧,免得她不断地来缠扰我。’”
6Oti toe, na'uli' Pue' Yesus: "Pe'epei-koi napa to na'uli' topobotuhi toei. Nau' uma monoa' nono-na, dota moto-i mpotulungi tobalu to ntora mperapii' -i.
6主说:“你们听听这不义的法官所说的话吧。
7Peliu-liu-nami Alata'ala doko' mpotulungi topetuku' -na to mekakae ncuu hi eo-na pai' hi bengi-na. Ba ni'uli' -koina, napeka'au ncala' pai' lako' natulungi-rae?
7难道 神不会为昼夜呼吁他的选民伸冤吗?难道 神会耽误他们吗?
8Uma-hawoe'! Bate napesahui moto-hawo mpotulungi-ra. Aga ane rata nculii' -apa mpai', Aku' Ana' Manusia', ha ria-ra-pidi kurua' tauna to mepangala' hi rala dunia' toi?"
8我告诉你们,他要快快地给他们伸冤。然而人子来的时候,在世上找得到这种信心吗?”
9Oti toe, Yesus mpo'uli' hanyala-pi lolita rapa'. Lolita rapa' toi mpotoa' tauna to mpo'uli' hira' -wadi to monoa', pai' -ra mporuge' doo.
9税吏和法利赛人的祷告耶稣向那些自恃为义、轻视别人的人,讲了这个比喻:
10Na'uli' Yesus: "Rodua tauna hilou hi Tomi Alata'ala, lou mosampaya. To hadua to Parisi, to hadua topesingara' paja'.
10“有两个人上圣殿去祈祷,一个是法利赛人,一个是税吏。
11To Parisi toei mokore pai' mosampaya hi rala nono-na, na'uli': `Oo Alata'ala, mpo'uli' -a tarima kasi, apa' uma-a hewa tau ntani' -na-- toperampaki, to bengku' nono-ra, topobualo', ba hewa topesingara' paja' toei mai.
11法利赛人站着,祷告给自己听,这样说:‘ 神啊,我感谢你,我不像别人,勒索、不义、奸淫,也不像这个税吏。
12Aku', mopuasa' -a rongkani rala-na hamingku. Pai' hampobagiahampulu' ngkai hawe'ea pomporataa-ku kuwai' -koko Pue'.'
12我一个礼拜禁食两次,我的一切收入都奉献十分之一。’
13"Hiaa' topesingara' paja' toei-hawo, mokore ngkawao-i-wadi, pai' uma-i daho' ngkongoa' hi langi'. Ntora mporera' hunamu-nai, pai' na'uli': `Oo Alata'ala! Poka'ahi' -a-kuwo, tauna topojeko' toi-a!'"
13税吏却远远站着,连举目望天也不敢,只捶着胸说:‘ 神啊,可怜我这个罪人!’
14Ngkai ree, napohudui Yesus lolita-na, na'uli': "Mpu'u ku'uli' -kokoi: kanculii' -ra hi tomi, topesingara' paja' toe-imi to jadi' monoa' hi poncilo-na Alata'ala, bela to Parisi toei. Apa' hawe'ea to mpomolangko nono-ra, Pue' Ala mpodingkihi-ra. Pai' hawe'ea to mpakadingki' nono-ra, Pue' Ala mpomolangko-ra."
14我告诉你们,这个人回去,比那个倒算为义了。因为高抬自己的,必要降卑;自己谦卑的,必要升高。”
15Hangkani, ria tauna to mpokeni ana'lei-ra hi Yesus bona najama pai' nagane' -ra. Mpohilo toe we'i, moroe-ramo ana'guru-na, mpokaroe-ra to mpokeni ana' -ra toe.
15让小孩子到我这里来(太19:13-15;可10:13-16)有人抱着婴孩到耶稣面前,要他抚摩他们。门徒看见了,就责备那些人。
16Aga Yesus mpokio' ana' toera pai' na'uli' mpo'uli' -raka ana'guru-na: "Pelele' moto-ra ana' tetura tumai hi Aku', neo' -ra nitagi. Apa' tauna to hewa toe-ramo to jadi' ntodea-na Alata'ala hi rala Kamagaua' -na.
16耶稣却叫他们过来,说:“让小孩子到我这里来,不要禁止他们,因为 神的国正属于这样的人。
17Mpu'u ku'uli' -kokoi: Ane uma-koi mengkoru hi Alata'ala hewa ana', uma-koi mpai' jadi' ntodea-na hi rala Kamagaua' -na."
17我实在告诉你们,凡不像小孩子一样接受 神的国的,决不能进去。”
18Hangkani, hadua pangkeni to Yahudi mpekune' Yesus, na'uli': "Guru to lompe', napa to kana kubabehi bona mporata-a-kuwo katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-nae?"
18有钱的人难进 神的国(太19:16-29;可10:17-30)有一个官长问耶稣:“良善的老师,我当作什么,才可以承受永生?”
19Na'uli' Yesus: "Napa pai' nu'uli' tauna to lompe' -a? Uma ria ntani' -na to lompe', hadua Alata'ala-wadi.
19耶稣对他说:“你为什么称我是良善的呢?除了 神一位以外,没有良善的。
20Nu'inca moto parenta to te'uki' hi rala Atura Pue': `Neo' mobualo', neo' mepatehi, neo' manako, neo' mosabi' boa', pai' kana tabila' tina pai' tuama-ta.'"
20诫命你是知道的:不可奸淫,不可杀人,不可偷盗,不可作假证供,当孝敬父母。”
21Na'uli' tau toei: "Hawe'ea parenta tetu lau, kutuku' omea-mi ngkai kakedia' -ku."
21他说:“这一切我从小都遵守了。”
22Mpo'epe toe, na'uli' -mi Yesus: "Hanyala-pi to kana nubabehi. Pobalu' -mi hawe'ea rewa-nu pai' doi oli-na bagi-raka tokabu. Ane nubabehi hewa toe, bohe mpai' rasi' to nurata hi rala suruga. Oti toe, pai' tumai-moko mpotuku' -a."
22耶稣听了,就告诉他:“你还缺少一件,应当变卖你一切所有的,分给穷人,你就必定有财宝在天上,而且你还要来跟从我。”
23Kana'epe-na lolita tohe'e, peda' -mi nono-na, apa' mo'ua' lia-i.
23他听见这话,非常忧愁,因为他十分富有。
24Nahilo-mi Yesus kapeda' nono-na. Toe pai' na'uli': "Mokoro rahi tauna to wori' rewa-ra mengkoru hi Alata'ala bona Hi'a jadi' Magau' -ra.
24耶稣见他这样,就说:“富有的人要进 神的国,是多么难哪!
25Mojoli-pi hama'a unta ntara hi wulou' jaru ngkai tauna to mo'ua' mengkoru hi Alata'ala bona Hi'a jadi' Magau' -ra."
25骆驼穿过针眼,比有钱的人进 神的国还容易呢。”
26Konce-ramo tauna to mpo'epe lolita Yesus tohe'e, ra'uli': "Ane wae-di, hema lau-damo to ma'ala mporata katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-nae?"
26听见的人说:“这样,谁可以得救呢?”
27Na'uli' Yesus: "Ane hante pakulea' manusia' -le, uma ami' hema. Aga nakule' moto Alata'ala mpobabehi to meliu ngkai pakulea' manusia'."
27耶稣说:“人所不能的,在 神却是可能的。”
28Ngkai ree, na'uli' Petrus: "Hiaa' kai', kipalahii-mi-kaina rewa-kai, pai' kituku' -ko."
28彼得说:“你看,我们已舍弃自己所有的,跟从你了!”
29Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka ana'guru-na: "Mpu'u ku'uli' -kokoi: hema-hema to mpalahii tomi-na, tobine-na, ompi' -na, totu'a-na ba ana' -na apa' mpotuku' hawa' Alata'ala Magau' -na,
29耶稣说:“我实在告诉你们,人为 神的国撇下房屋、妻子、弟兄、父母或儿女,
30tauna toe-mi to mporata wori' ngkani hiwili-na hi dunia' toi. Pai' hi eo mpeno mporata wo'o-i katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na."
30没有不在今世得许多倍,来世得永生的。”
31Yesus mpokio' ana'guru-na to hampulu' rodua mopahantani' pai' na'uli' -raka: "Epe-koi! Hilou-tamo tohe'i-e mpotoa' Yerusalem. Hi ria mpai' hawe'ea to ra'uki' nabi-nabi owi to mpolowa Ana' Manusia' kana madupa' hi Aku'.
31第三次预言受难及复活(太20:17-19;可10:32-34)耶稣把十二门徒带到一边,对他们说:“我们现在上耶路撒冷去,先知所写的一切,都要成就在人子身上。
32Ratonu-a mpai' hi tauna to bela-ra to Yahudi. Rapopo'ore' -a, raruge', ra'uelikui,
32他要被交给外族人,受戏弄,被凌辱,他们要向他吐唾沫,
33raweba', pai' -a rapatehi. Aga hi eo katolu-na, tuwu' nculii' moto-a."
33鞭打他,杀害他;第三日他要复活。”
34Aga hawe'ea to na'uli' toe, bate uma rapaha ana'guru-na. Apa' batua-na tewunii' -raka, uma ra'incai kahompoa lolita-na.
34这些话的含义对门徒是隐藏的。他们听了,一点也不明白,不知道他说的是什么。
35Mohu' -mi Yesus hi ngata Yerikho, ria hadua tauna to wero mohura hi wiwi' ohea karapi' -rapi'.
35治好瞎眼的人(太20:29-34;可10:46-52)耶稣走近耶利哥的时候,有一个瞎眼的人坐在路旁讨饭,
36Kampo'epe-na wori' tauna liu, napekune': "Napa-die?"
36他听见人群经过,就问是什么事。
37Ra'uli' -ki: "Yesus to Nazaret-le liu oe-e lou!"
37别人告诉他,是拿撒勒人耶稣经过。
38Mpo'epe toe we'i, pekio' -nami towero toei, na'uli': "Yesus, muli Magau' Daud! Poka'ahi' -a-kuwo!"
38他就喊叫说:“大卫的子孙耶稣啊,可怜我吧!”
39Tauna to momako' ri'ulu ngkai Yesus mpokaroe-i, ra'uli': "Ngkalino-ko!" Aga hangkedi' kanapesukui-na mekio', na'uli': "Muli Magau' Daud, poka'ahi' -a-kuwo!"
39在前头走的人责备他,叫他不要出声;但他越发喊叫:“大卫的子孙,可怜我吧!”
40Ngkai ree, mentoda' -imi Yesus pai' na'uli': "Keni tumai towero toei mai!" Rakeni mpu'u-miki. Karata-na hi ree, Yesus mpekune' -i, na'uli': "Napa to nupokono kubabehi-koko?"
40耶稣站住,吩咐领他过来。等他走近,就问他:
41Natompoi' towero toei: "Pue', bona pehilo-a-kuwo!"
41“你要我为你作什么?”他说:“主啊,叫我能看见!”
42Na'uli' Yesus: "Ane wae, pehilo-moko! Kupaka'uri' -ko sabana pepangala' -nu hi Aku'."
42耶稣说:“你就看见吧!你的信使你痊愈了。”
43Ncaliu pehilo mpu'u-imi. Ngkai ree, ntora mpotuku' Yesus-imi, pai' mpo'uli' wori' tarima kasi hi Alata'ala. Hawe'ea tauna to mpohilo kajadia' toe, mpo'une' Alata'ala-ramo.
43他立刻看见了,就跟随耶稣,颂赞 神。众人看见这事,也赞美 神。