1Uma mahae ngkai ree, wori' wo'o-mi tauna morumpu dohe Yesus. Apa' uma-hawo ria pongkoni' -ra, nakio' -ra ana'guru-na pai' na'uli' -raka:
1给四千人吃饱的神迹(太15:32-39)
2"Tuna-kuna nono-ku mpohilo tauna to wori' toera lau. Tolu eo-ramo dohe-ku, uma ria pongkoni' -ra.
2“我怜悯这一群人,因为他们和我在一起已经有三天,没有什么吃的了。
3Hiaa' ane kuhubui-ra nculii' hilou hi tomi-ra ntali oro' -ra, meka' molinga' -ra mpai' hi ohea. Apa' ria-ra to ngkai kalaa-na."
3如果我叫他们散开,饿着肚子回家去,他们会在路上晕倒,因为有人是从很远的地方来的。”
4Ra'uli' ana'guru-na: "Ngkaiapa-tana mpai' tarata pongkoni' tapokoni' -raka, bo wao' -hana hi rehe'i lau?"
4门徒回答:“在这旷野地方,从哪里能找食物叫这些人吃饱呢?”
5Napekune' -ra: "Hangkuja roti to ria hi koi' -e?" Ra'uli' -ki: "Pitu meha'."
5他问他们:“你们有多少饼?”他们说:“七个。”
6Ngkai ree, nahubui-ramo tauna to wori' mohura hi tana'. Na'ala' -mi roti pai' -i mpo'uli' tarima kasi hi Alata'ala. Oti toe, napihe-pihe-mi pai' nawai' -raka ana'guru-na mpobagi-bagi-raka tauna to wori'.
6耶稣吩咐群众坐在地上;拿起那七个饼,祝谢了,擘开递给门徒,叫他们摆开;门徒就摆在众人面前,
7Ria wo'o-raka bau' uru to kedi' ba hangkuja ma'a. Naposampayai wo'o pai' nahubui ana'guru-na mpobagi hi ntodea.
7他们还有几条小鱼,耶稣祝了福,就吩咐把这些也摆开。
9Ngkoni' -ramo duu' -ra bohu. Kawori' -ra to ngkoni' nto'u toe, ba opo' ncobu. Ka'oti-ra ngkoni', rarumpu-mi toro-na, pitu luncu-pi. Oti toe, Yesus mpohubui-ra nculii' hilou hi tomi-ra,
8众人都吃了,并吃饱了。他们把剩下的零碎收拾起来,装满了七个大篮子。
10pai' Hi'a hante ana'guru-na mohawi' sakaya hilou hi ngata Dalmanuta.
9当时人数约有四千。耶稣解散了群众,
11Ba hangkuja dua to Parisi rata hi Yesus, pai' ratepu'u-mi mpomehono' -ki doko' mposori-i. Ra'uli' -ki: "Babehi-mi anu mekoncehi bona monoto ki'inca kangkai Alata'ala-na mpu'u-ko."
10就立刻和门徒上了船,来到大玛努他地区。
12Kana'epe-na Yesus lolita-ra, na'osu' -mi inoha' -na pai' na'uli': "Napa-di pai' tauna to tuwu' tempo toi merapi' tanda mekoncehi-e? Uma-a dota! Mpu'u ku'uli' -kokoi: uma-koi kupopohiloi tanda mekoncehi hewa to niperapi'."
11求耶稣显神迹(太16:1-4)法利赛人出来,跟耶稣辩论;他们想试探他,求他显个从天上来的神迹。
13Kanapalahii-rami, mehawi' -imi hi sakaya hilou hi dipo rano.
12耶稣灵里深深地叹息,说:“这世代为什么总是寻求神迹?我实在告诉你们,决不会有神迹显给这个世代的!”
14Hi pomako' -ra tohe'e, ana'guru-na Yesus uma mpokiwoi ngkeni boku, muntu' hameha' roti to ria hi rala sakaya.
13于是他离开他们,又上船往对岸去了。
15Yesus mpololitai-ra hante hanyala walatu, na'uli': "Pelompehi-koi, mo'inga' -inga' hi ragi-ra to Parisi pai' ragi Magau' Herodes!"
14提防法利赛人和希律的酵(太16:5-12)门徒忘了带饼,船上除了一个饼,身边没有别的了。
16Aga uma ra'incai batua-na walatu toe, helee momepololitai moto-ramo, ra'uli': "Pai' na'uli' hewa toe-le, apa' uma ria roti-ta."
15耶稣嘱咐他们说:“你们要小心,提防法利赛人的酵和希律的酵!”
18Ntaa' na'inca-di Yesus napa to ra'uli' ana'guru-nae, toe pai' na'uli' -raka: "Napa pai' ntora mpololita ka'uma-na ria roti-nie? Ko'ia oa' -tano nipaha-e? Ha uma oa' monoto nono-ni, jau-mi ni'epe tudui' -ku, jau nihilo kabaraka' -ku? Mataa pai' tilingaa moto-koi, hiaa' uma oa' nipaha napa to nihilo pai' to ni'epe? Ha uma nikiwoi,
16门徒彼此议论说:“这是因为我们没有饼吧?”
19roti to lima meha' kupihe-pihe kupokoni' -raka tauna to lima ncobu? Hangkuja luncu-pi toro-na to nirumpu?" Ra'uli' ana'guru-na: "Hampulu' roluncu."
17耶稣知道了,就说:“为什么议论没有饼这件事呢?你们还不知道,还不明白吗?你们的心还是这么迟钝吗?
20Napekune' tena Yesus: "Pai' roti to pitu meha' kupokoni' -raka to opo' ncobu, hangkuja luncu wo'o-pi toro-na to nirumpu?" Ra'uli': "Pitu luncu-pi."
18你们有眼不能看,有耳不能听吗?你们不记得吗?
21Na'uli' tena-raka: "Hiaa' uma oa' nipaha toe?"
19我擘开那五个饼给五千人吃,你们收拾的零碎装满了几个篮子呢?”他们说:“十二个。”
22Ngkai ree, rata-ramo hi ngata Betsaida. Hi ngata toe, ria to ngkeni hadua towero hi Yesus. Merapi' -ra bona najama-i-hawo.
20“那七个饼分给四千人吃,你们收拾的零碎装满了几个大篮子呢?”他们说:“七个。”
23Yesus mpokamu pale-na, pai' natete' -i hilou hi mali bola'. Na'uelikui mata-na pai' naganga. Oti toe, napekune' -i: "Ria to nuhilo ba napa-napa?"
21耶稣说:“你们还不明白吗?”
24Towero toe menaa-naa pai' na'uli': "Kuhilo tauna, mokao' hewa kaju to mako' hilou tumai."
22治好伯赛大瞎眼的人后来他们到了伯赛大,有人带了一个瞎眼的人到他跟前,求耶稣摸他。
25Oti toe, naganga tena mata-na, pai' nahubui-i menaa. Mo'uri' mpu'u-miki mata-na. Hawe'ea to nahilo, monoto-mi.
23耶稣拉着他的手,领他到村外,吐唾沫在他的眼睛上,又用双手按在他的身上,问他:“你看见什么没有?”
26Oti toe, Yesus mpohubui-i nculii' hilou hi tomi-na, na'uli' -ki: "Nculii' -moko hilou hi tomi-nu, aga neo' -ko mesua' hi rala ngata mpo'uli' -raka pue' ngata napa to jadi' toi."
24他往上一看,说:“我看见人了!看见他们好像树走来走去。”
27Yesus hante ana'guru-na hilou hi ngata to mohu' Kaisarea Filipi. Hi lengko ohea, napekune' -ra, na'uli': "Ntuku' ponguli' ntodea, hema-a Aku' toi-e?"
25于是耶稣再按手在他的眼睛上,他定睛一看,就复原了,样样都看得清楚了。
28Ra'uli' -ki: "Ria to mpo'uli' Yohanes Topeniu' -ko tuwu' nculii'. Ria wo'o to mpo'uli' nabi Elia-ko. Ria wo'o-ra to mpo'uli' Iko hadua nabi to owi tuwu' nculii'."
26耶稣叫他回家去,说:“连这村子你也不要进去。”
29Napekune' tena-ra, na'uli': "Hiaa' koi' -koiwo mpo'uli' hema-a Aku' toi-e?" Natompoi' Petrus: "Iko-mi Magau' Topetolo'!"
27彼得承认耶稣是基督(太16:13-16、20;路9:18-21)耶稣和门徒出去,要到该撒利亚.腓立比附近的村庄。在路上他问门徒说:“人说我是谁?”
30Ngkai ree, Yesus mpo'uli' -raka: "Neo' ulu ni'uli' hi hema-hema ka'Aku' -na Magau' Topetolo'."
28他们回答:“有人说是施洗的约翰;有人说是以利亚;还有人说是先知里的一位。”
31Oti toe, natepu'u-mi Yesus mpotudui' ana'guru-na napa to kana jadi' hi woto-na. Na'uli' -raka: "Aku' Ana' Manusia' kana mporata wori' kaparia. Rasapuaka-a mpai' totu'a ngata, imam pangkeni hante guru agama. Rapatehi-a mpai', aga tolu eo oti toe, tuwu' nculii' moto-a."
29他又问他们说:“那么你们呢?你们说我是谁?”彼得回答:“你就是基督。”
32Hawe'ea toe napolonto' mpo'uli' -raka. Aga Petrus mpo'ai' -i hi ncori-na pai' nakorai' -i.
30耶稣郑重地嘱咐他们,不要把他的事告诉人。
33Yesus me'ili' pai' mponaa ana'guru-na, pai' -i ngkaroe Petrus, na'uli' -ki: "Palai-ko topesori! Pekiri-nu tetu-le pekiri manusia', bela pekiri Alata'ala."
31耶稣预言受难及复活(太16:21-28;路9:22-27)于是他教导他们,人子必须受许多苦,被长老、祭司长和经学家弃绝、杀害,三天后复活。
34Oti toe, Yesus mpokio' tauna to wori' bona morumpu hangkaa-ngkania hante Hi'a pai' ana'guru-na. Na'uli' -raka: "Hema to doko' mpotuku' -a kana mpobahaka konoa-na moto, pai' kana napaha'a kaju parika' -na-- batua-na: kana natuku' hawa' -ku nau' napomate-ki. Oti toe-di pai' lako' ma'ala-i mpotuku' -a.
32耶稣坦白地说了这话,彼得就把他拉到一边,责怪他。
35Hema to mpentaei konoa-na moto, uma-i mpai' mporatai katuwua' to lompe'. Aga hema to mpobahaka konoa-na moto sabana petuku' -na hi Aku' pai' sabana Kareba Lompe', nau' napomate-ki, hi'a mpai' to mporata katuwua' to lompe'.
33耶稣转过身来,望着门徒,斥责彼得说:“撒但,退到我后面去!因为你不思念 神的事,只思念人的事。”
36Napa kalaua-na tarumpu hawe'ea ka'uaa' dunia', ane uma taratai katuwua' to lompe' hi eo mpeno-na.
34于是把众人和门徒都叫过来,对他们说:“如果有人愿意跟从我,就应当舍己,背起他的十字架来跟从我。
37Apa' uma ria napa-napa to ma'ala tasula' -ki katuwua' to lompe' toe.
35凡是想救自己生命的,必丧掉生命;但为我和福音牺牲生命的,必救了生命。
38"Mo'oha' -koi hi laintongo' tauna to dada'a pai' to uma mpotuku' -a. Aga hema to me'ea' mpangaku' petuku' -na hi Aku' pai' mpoka'ea' tudui' -ku, Aku' wo'o mpai' me'ea' mpangaku' kahi'a-na topetuku' -ku ane rata-apa mpai' ngkai suruga. Nto'u toe mpai', Aku' Ana' Manusia' mana'u tumai hante mala'eka-mala'eka to moroli', mehini-a hante baraka' -na Tuama-ku."
36人就是赚得全世界,却赔上自己的生命,有什么好处呢?
38在淫乱罪恶的世代,凡把我和我的道当作可耻的,人子在他父的荣耀里,和圣天使一起降临的时候,也必把他当作可耻的。”