Uma: New Testament

聖經新譯本 (Simplified)

Romans

2

2Ta'inca moto-mi ompi', ane Alata'ala mpohuku' tauna to mogau' dada'a hewa toe, pobotuhi-na bate makono. Aga uma ria huraa-ta mposalai' doo-ta, apa' ane tasalai' doo-ta, hibalia woto-ta moto-mi to tasalai' -e, bo hewa toe wo'o-wadi-hawo gau' -tae. Jadi', uma mpu'u ria ohea-ta mpe'arai' sala' -ta.
1 神照各人所作的报应各人
3Ane tababehi moto gau' to tasalai' -ki doo-ta, neo' ta'uli' ka'uma-na mpai' nahuku' -ta Alata'ala-e.
2我们知道, 神必照着真理审判行这些事的人。
4Lompe' nono-na Alata'ala, mosabara-i pai' moloe ahi' -na. Aga neo' ta'uli' hi rala nono-ta: "Uma mingki' kubalii' gau' -ku." Kiwoi-e' ompi': patuju kalompe' nono Alata'ala toe, bona ria loga-ta medea ngkai jeko' -ta-hana.
3你这个人,你判断行这些事的人,自己所行的却是一样,你以为能逃脱 神的审判吗?
5Jadi', ompi' -ompi', ane motu'a nono-ta, ane uma tabalii' gau' -ta, motomo mpai' huku' -ta hi Eo Kiama. Nto'u Eo Kiama toe mpai', Alata'ala mpobotuhi omea hante kanoaa' -na, pai' nahuku' hawe'ea tauna to dada'a.
4还是你藐视 神丰富的恩慈、宽容和忍耐,不晓得他的恩慈是要领你悔改的吗?
6Nahiwili po'ingku butu dua tauna.
5可是你一直硬着心肠,不肯悔改,为自己积蓄 神的忿怒,就是他彰显公义审判的那天所要发的忿怒。
7Ria tauna to tida mogau' lompe', apa' doko' mporata-ra pe'une', pebila' pai' katuwua' to uma ria ka'otia-na ngkai Alata'ala. Hi tauna to hewa toe Alata'ala mpowai' katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na.
6 神必照各人所作的报应各人:
8Aga ria wo'o tauna to mpenonoi woto-ra moto-wadi. Oja' -ra mpotuku' konoa Alata'ala, mpotuku' konoa to dada'a lau-rada. Hira' toe-mi to poko mporata roe pai' pehuku' Alata'ala-e.
7以永生报答那些耐心行善、寻求荣耀尊贵和不朽的人,
9Butu dua tauna to mpobabehi to dada'a, bate ntodohaka pai' mporata kasusaa' -ra, ntepu'u ngkai to Yahudi, rata-rata wo'o hi tauna to bela-ra to Yahudi.
8却以震怒和愤恨报应那些自私自利、不顺从真理而顺从不义的人;
10Aga tauna to mpobabehi to lompe' mporata pe'une', pebila' hante kalompea' tuwu', lomo' -na hi to Yahudi, rata-rata wo'o hi to bela-ra to Yahudi.
9把患难和愁苦加给所有作恶的人,先是犹太人,后是希腊人,
11Apa' Alata'ala uma mpelence tauna.
10却把荣耀、尊贵与平安赐给所有行善的人,先是犹太人,后是希腊人。
12Tauna to uma mpo'incai Atura Pue', ane mpobabehi jeko' -ra, bate masala' -ra pai' masipato' ragaa' ngkai Alata'ala. Alata'ala mpohuku' -ra sabana jeko' -ra, aga uma nahuku' -ra sabana petiboki-ra hi Atura Pue'. Wae wo'o tauna to mpo'inca Atura Pue'. Ane mpobabehi jeko' -ra, Alata'ala mpohuku' wo'o-ra-rawo, aga hira' toe nahuku' sabana petiboki-ra hi Atura Pue'.
11因为 神并不偏待人。
13Bela tauna to mpo'epe Atura Pue' to jadi' monoa' hi poncilo-na. Tauna to mpotuku' Atura Pue', hira' -di to monoa' hi poncilo-na.
12律法的作用刻在人心凡不在律法之下犯了罪的,将不按律法而灭亡;凡在律法之下犯了罪的,将按律法受审判。
14Tauna to bela-ra to Yahudi uma mpo'incai Atura Pue' to na'uki' Musa. Tapi' pontu-na nono-ra moto mpotudui' -ra mpobabehi po'ingku to lompe', hewa po'ingku to te'uki' hi rala Atura Pue'. Nau' uma ra'incai Atura Pue' to te'uki', nono-ra moto to jadi' hewa Atura Pue' hi hira'.
13因为在 神面前,不是听律法的为义,而是行律法的得称为义。
15Ngkai po'ingku-ra toe, monoto-mi ta'inca karia-na parenta ngkai Atura Pue' te'uki' hi rala nono-ra. Ngkai pekiri-ra wo'o ta'inca karia-na atura hi rala nono-ra, apa' ra'uli' hi rala nono-ra: "Sala' kehi toe," ba ra'uli' "Lompe' kehi toe."
14没有律法的外族人,如果按本性行律法上的事,他们虽然没有律法,自己就是自己的律法;
16Jadi', bate hewa toe-mi mpai' to jadi' hi Eo Kiama. Nto'u toe mpai', Alata'ala mpowai' kuasa hi Yesus Kristus bona mpohurai pai' mpobotuhi hawe'ea ihi' nono manusia' to tewunii'. Toe-mi ihi' Kareba Lompe' to kukeni-e.
15这就表明律法的作用是刻在他们的心里,有他们的良心一同作证,他们的思想互相较量,或作控告、或作辩护。
17Jadi', kakaliliua-na ompi', beiwa-mi ane kita' to Yahudi-e? Ha ria-ta to molangko nono-ta apa' ta'uli' ria posidaia' -ta hante Alata'ala? Ha ria-ta to mpo'uli' kanatarima-ta mpai' Alata'ala sabana petuku' -ta hi Atura Pue' to naparata Musa?
16这也要照着我所传的福音,在 神借着耶稣基督审判各人隐情的那一天,彰显出来。
18Kita' to Yahudi, ta'inca konoa Pue' pai' ta'inca mpoposisala napa to lompe' pai' napa to dada'a, apa' tarata tudui' ngkai Atura Pue'.
17内心作犹太人的才是犹太人你身为犹太人,倚靠律法,仗着 神夸口,
20Ta'uli', kita' to pante mpotete' tauna to uma mpo'incai Alata'ala, kita' to ma'ala mponotohi-ra to hi rala kabengia-na-pidi pai' to ko'ia mpo'incai tudui' to makono. Apa' hi kita' to Yahudi kariaa-na poko pe'inca pai' tudui' to makono to te'uki' hi rala Atura Pue'.
18而且明白他的旨意,又从律法得了教导,能够辨别什么是好的,
21Jadi', kita' mpotudui' tau ntani' -na. Hiaa' napa-di pai' uma tatudui' woto-ta moto-e! Tatudui' doo bona neo' manako. Hiaa' beiwa-mi ane manako moto-tae!
19自信是瞎子的向导,在黑暗中的人的光,
22Ta'uli' -ki doo neo' mobualo', beiwa ane mobualo' moto-ta! Ta'uli' uma-ta mepue' hi pinotau. Ane bongko wae-di, napa pai' ria moto-ta to mponongko' rewa ngkai rala tomi pontu'ua pinotau toe-e!
20愚昧人的导师,小孩子的教师,在律法上得了整套的知识和真理;
23Bohe rahi nono-ta ompi', apa' ria-tana Atura Pue' to naparata-taka Musa owi. Hiaa' napa-mi kalaua-na ane taruge' lau-imi Alata'ala hi ka'uma-na tatuku' hawa' -na!
21你既然教导别人,难道不教导自己吗?你传讲不可偷窃,自己却偷窃吗?
24Ria te'uki' hi rala Buku Tomoroli' owi to mpo'uli' hewa toi: "Ngkai kada'a kehi-ni koi' to Yahudi, alaa-na tauna to bela-ra to Yahudi mporuge' hanga' Alata'ala lau-ramo."
22你说不可奸淫,自己却奸淫吗?你憎恶偶像,自己却劫掠庙宇吗?
25Kita' to Yahudi mpo'uli' ria kalaua-na ada petini' -ta ntuku' Atura Pue'. Pai' ria mpu'u kalaua-na karatini' -ta toe, asala tatuku' mpu'u wa Atura Pue'. Aga ane tatiboki Atura Pue', uma ntoto ria kalaua-ta ratini'.
23你既然以律法夸口,自己却因犯律法而羞辱 神吗?
26Ane tauna to bela-ra to Yahudi, uma-ra ratini' ntuku' Atura Pue'. Aga ane monoa' po'ingku-ra hewa po'ingku to ratuntu' hi rala Atura Pue', bate natarima moto-ra mpai' Alata'ala hibalia hante tauna to tetini' ntuku' Atura Pue'.
24正如经上所说的:“ 神的名,因你们的缘故在列邦中被亵渎。”
27Ane hewa toe, ka'omea-na mpai' po'ingku-ra tauna to bela-ra to Yahudi toe mpopohiloi kamasala' -ta kita' to Yahudi. Apa' kita', ria-taka Atura Pue' to te'uki', pai' ratini' wo'o-ta ntuku' Atura Pue' toe, hiaa' tatiboki lau-mi hawa' Pue'. Hira', uma-ra ratini', aga hira' lau-di to mpotuku' hawa' Pue'.
25你若遵行律法,割礼固然有益处;但你若是犯律法的,你的割礼就不是割礼了。
28To Yahudi to jadi' ntodea Alata'ala mpu'u, bela tauna to jadi' to Yahudi ngkai kaputu-ra, bela wo'o to ratini' wotoloka' -ra-wadi.
26这样,没有受割礼的人,如果遵守律法所规定的,他虽然没有受过割礼,不也算是受过割礼的吗?
29To Yahudi to jadi' ntodea Alata'ala mpu'u-le, tauna to jadi' to Yahudi hi rala nono-ra, pai' to ratini' hi rala nono-ra. Batua-na, pobago Inoha' Tomoroli' hi rala nono-ra mpopajadi' -ra ntodea Alata'ala, uma-ra jadi' ntodea Alata'ala hi kampotuku' -ra atura-atura to te'uki'. Tauna to hewa toe-mi to na'une' Alata'ala. Nau' manusia' uma mpo'une' -ra, aga Alata'ala bate mpo'une' -ra.
27那本来没有受割礼却遵守律法的人,就要审判你这有仪文和割礼而犯律法的人。
28因为表面上作犹太人的并不是犹太人,在肉身上表面的割礼也不是割礼。
29唯有在内心作犹太人的才是犹太人;割礼也是心里的,是靠着圣灵而不是靠着仪文。这样的人所受的称赞,不是从人来的,而是从 神来的。