Uma: New Testament

聖經新譯本 (Simplified)

Romans

9

2Napa to ku'uli' toi, ku'uli' ngkai nono-ku mpu'u. Uma-a boa', apa' aku' toi bagia Kristus. Pai' Inoha' Tomoroli' mposabii' kamakono-na lolita-ku toi. Uma mowo kasusa' nono-ku toi-e! Susa' lia ku'epe pai' peda' ncuu nono-ku, apa' hingka to Yahudi-ku, oja' -ra mepangala' hi Yesus.
1 神拣选以色列人
3Ane ke ma'ala, ke aku' lau ratotowi pai' ragaa' ngkai Kristus, asala ompi' -ku to Yahudi toera rabahaka ngkai huku' jeko' -ra.
2我大大忧愁,心里常常伤痛。
4Owi to Israel mporata wori' rasi' ngkai Alata'ala, apa' hira' toe tauna to napobagia Alata'ala ngkai owi, napajadi' -ra ana' -na moto. Napopohiloi-ra baraka' -na. Ngkai pojanci Alata'ala hi to Israel owi, ria posidaia' -ra hante Alata'ala. Nawai' -ra Atura-na, natudui' -ra ada mpepue' -ra. Wori' pojanci Alata'ala to lompe' hi to Israel.
3为我的同胞,就是我骨肉之亲,就算自己受咒诅,与基督隔绝,我也甘心。
5Hira' toe muli Abraham, Ishak pai' Yakub, totu'a-ra owi to napelihi Alata'ala. Pai' hi kaputu-na Magau' Topetolo' mewali manusia', putu ngkai muli to Israel wo'o-i-wadi-hawo. Magau' Topetolo' toei meliu kuasa-na ngkai hawe'ea, Hi'a-mi Alata'ala to masipato' ta'une' duu' kahae-hae-na. Amin!
4他们是以色列人:嗣子的名分、荣耀、众约、律法、敬拜的礼仪和各样的应许,都是他们的。
6Tempo toi, kaworia' to Yahudi uma napobagia Alata'ala. Aga neo' ta'uli' hewa toi: "Alata'ala uma mpo'ihii' janci-na hi to Yahudi." Uma makono lolita toe! Apa' uma hawe'ea muli Israel to napelihi Alata'ala jadi' bagia-na.
5蒙拣选的列祖也是他们的祖宗;按肉身来说,基督也是出自他们这一族。其实,他是在万有之上,永远受称颂的 神。阿们。
7Uma hawe'ea muli Abraham to jadi' ana' Abraham mpu'u. Apa' hewa toi lolita Alata'ala hi Abraham: "Muntu' muli Ishak-wadi to jadi' muli-nu ntuku' janci-ku, bela muli-nu to ntani' -na."
6当然,这不是说 神的话落了空,因为出自以色列的,不都是以色列人;
8Batua-na: uma kabua' -bua' tauna to napomuli wotoloka' Abraham to jadi' ana' -ana' Alata'ala. Muntu' tauna to putu ntuku' pojanci Alata'ala-wadi to jadi' ana' -na.
7也不因为他们是亚伯拉罕的后裔,就都成为他的儿女,只有“以撒生的,才可以称为你的后裔”,
9Ana' Abraham to rahanga' Ishak putu ntuku' pojanci Alata'ala hi Abraham. Alata'ala mpo'uli' -ki Abraham hewa toi: "Tumai-a mpai' mpae boko', pai' Sara tobine-nu mo'ana', mpo'ote hadua ana' tomane."
8这就是说,肉身生的儿女并不是 神的儿女,只有凭着应许生的儿女才算是后裔。
10Pai' uma muntu' toe, hi tutura Esau pai' Yakub monoto tena tahilo beiwa Alata'ala mpopelihi tauna jadi' bagia-na. Esau pai' Yakub toera, ana' to moropa' to na'ote Ribka. Tuama-ra hadua lau-wadi, hanga' -na Ishak, ntu'a-ta owi.
9因为所应许的话是这样:“明年这个时候我要来,撒拉必定生一个儿子。”
12Nto'u-na Ribka neo' mo'ana' -mi, Alata'ala mpo'uli' -ki: "Ana' ulumua' -nu mpai' mengkoru hi tu'ai-na." Nto'u pololita toe, ana' to rodua toe ko'ia-ra putu, pai' ko'ia-ra mpobabehi napa-napa to lompe' ba to dada'a. Tapi' nto'u toe-mi Alata'ala mpakatantu ami' to'uma to napelihi mporata gane' -na. Patuju Alata'ala mpobabehi hewa toe, bona monoto mpu'u tahilo: ane Alata'ala mpopelihi tauna jadi' bagia-na, uma-ra napelihi sabana po'ingku-ra. Napelihi-rale ngkai kabotu' -na moto-hawo.
10不但如此,利百加也是这样:既然从一个人,就是从我们的祖宗以撒怀了孕,
13Hi rala Buku Tomoroli' tabasa Lolita Alata'ala tohe'i: "Muli Yakub to kupelihi, muli Esau uma."
11双生子还没有生下来,善恶也没有行出来(为要坚定 神拣选人的旨意,
14Aga neo' ta'uli' hewa toi: "Ane Alata'ala mpopelihi to hadua pai' mpoka'oja' to hadua, uma-i monoa'!" Uma-e' makono lolita toe!
12不是由于行为,而是由于那呼召者), 神就对她说:“将来大的要服事小的。”
15Kiwoi-dile lolita Alata'ala hi nabi Musa owi to mpo'uli': Aku' moto-kuwo to mpobotuhi hema to kupopohiloi ahi' -ku pai' hema to kupe'ahi'."
13正如经上所记的:“我爱雅各,却恶以扫。”
16Jadi', ane Alata'ala doko' mpopohiloi ahi' -na hi tau hadua, bela konoa manusia' to mpobotuhi toe, bela wo'o pobago manusia'. Alata'ala moto-wadi to mpobotuhi.
14既是这样,我们可以说什么呢? 神不公平吗?绝对不会!
17Kiwoi wo'o lolita Alata'ala hi Firaun, magau' tana' Mesir owi, to mpo'uli': "Ku'ongko' -ko jadi' magau' hante hanyala lau-wadi patuju-ku: bona ngkai pesapuaka-nu kupopohiloi kabaraka' -ku, alaa-na mpai' hanga' -ku rapomobohe hi humalili' dunia'."
15因为他对摩西说:“我要怜悯谁,就怜悯谁;我要恩待谁,就恩待谁。”
18Jadi', Alata'ala mpopohiloi ahi' -na hi tau hadua, pai' napokatu'a nono to hadua. Nababehi toe ntuku' konoa-na moto.
16这样看来,既不是出于人意,也不是由于人为,只在于那怜悯人的 神。
19Jadi', bate ria mpai' tauna to mpo'uli' hewa toi: "Ane hewa toe-di, napa-hana pai' Alata'ala mposalai' kehi-ta to dada'a, apa' kehi-ta toe bate ntuku' kabotu' -na ami' -midie!"
17经上有话对法老说:“我把你兴起来,是要借着你显出我的大能,并且使我的名传遍全地。”
20Neo' ta'uli' hewa toe, ompi'! Uma-hawo bela ohea-na ane kita' manusia' mehono' hewa toe hi Alata'ala. Ha natao hameha' kura mpo'uli' -ki tauna to mpobabehi-i hewa toi: "Napa-di-kona pai' nubabehi hewa toi-ae?"
18这样看来,他愿意怜悯谁就怜悯谁,愿意谁刚硬就使谁刚硬。
21Ria huraa-na topobabehi mpobabehi kura ntuku' konoa-na moto-hawo. Ngkai haluntea tana' pulu', ma'ala nababehi hameha' kura to napenasa pai' hameha' to uli' kanababehi-na.
19 神显出忿怒又施行怜悯这样,你会对我说:“那么他为什么责怪人呢?有谁抗拒他的旨意呢?”
22Wae wo'o hante Alata'ala: ria kuasa-na mpobabehi napa konoa-na hante kita' manusia'. Kakoo-kono-na, dota moto-i mpokaroe tauna to dada'a pai' mpopohiloi baraka' -na, apa' masipato' lia-ra rahuku' duu' kahae-hae-na. Aga nau' wae, mosabara-i-pidi hi tauna to natao nakaroe toera.
20你这个人哪,你是谁,竟敢跟 神顶嘴呢?被造的怎么可以对造他的说:“你为什么把我做成这个样子呢?”
23Nababehi toe bona mpopohiloi ka'uma-na mowo kabohe tuwu' -na hi tauna to napoka'ahi' pai' to napakasadia ami' -mi mporata bagia hi rala kabohe tuwu' -na toe.
21陶匠难道没有权用同一团的泥,又做贵重的、又做卑贱的器皿吗?
24Kita' toi-mi to nakio' mporata rasi' toe, uma muntu' ngkai olo' to Yahudi-wadi, tapi' ngkai olo' -ra to bela-ra to Yahudi wo'o.
22如果 神有意要显明他的忿怒,彰显他的大能,而多多容忍那可怒、预备遭毁灭的器皿,
25Hi rala sura nabi Hosea, Alata'ala mpo'uli' hewa toi: Tauna to bela-ra topetuku' -ku pai' to uma mpo'incai ahi' -ku, kukio' -ra mpai' jadi' topetuku' -ku pai' kupopohiloi-ra ahi' -ku."
23为了要使他丰盛的荣耀,彰显在那蒙恩、早已预备要得荣耀的器皿上,这又有什么不可呢?
26"Owi Alata'ala mpo'uli' -raka: `Bela-koi bagia-ku.' Tapi' rata mpai' tempo-na tauna toera rapololitai hewa toi: `Napo'ana' mpu'u-mokoi Alata'ala to Tuwu'!'"
24这器皿就是我们这些不但从犹太人中,也从外族人中蒙召的人。
27Wae-mi lolita Alata'ala to mpotompo'wiwi-ra to bela-ra to Yahudi. Aga ane tauna to Yahudi-hana, ria lolita nabi Yesaya to lonto' lia to mpotompo'wiwi-ra. Moni-na hewa toi: Tauna to napomuli-ki Israel, wori' lia, hewa kawori' wo'one hi wiwi' tahi'. Aga nau' wae, hangkedi' -wadi mpai' to mporata kalompea'.
25就如 神在何西阿书上说的:“我要称那不是我子民的为我的子民,那不蒙爱的为蒙爱的;
28Apa' rata mpai' tempo-na Pue' mpobotuhi kara-kara hawe'ea tauna hi dunia' hante kanoa' -noa' -na, naposipolea mpu'u-mi, uma-pi naderu' -deru' tempo-na."
26从前在什么地方对他们说:你们不是我的子民,将来就在那里称他们为永活 神的儿子。”
29Ria wo'o lolita pelowa nabi Yesaya to mpo'uli': Ane rapa' -na Pue' Alata'ala to mobaraka' uma mpetoro-taka ba hangkuja dua pomuli, ke ropu' mpu'u-tamo, hewa pue' ngata Sodom pai' Gomora owi."
27以赛亚指着以色列人大声说:“以色列子孙的数目虽然多如海沙,得救的不过是剩下的余数;
30Jadi', hewa toi lolita-ku: Tauna to bela-ra to Israel, uma-ra mpopali' ohea-ra bona jadi' monoa' hi poncilo Alata'ala. Aga ria moto-ra hantongo' to jadi' monoa' hi poncilo-na. Alata'ala mpomonoa' -ra hi poncilo-na sabana pepangala' -ra.
28因为主必在地上迅速而彻底地成就他的话。”
31To Israel, mahae-ramo doko' jadi' monoa' hi poncilo Alata'ala hi petuku' -ra hi Atura Pue' to naparata Musa, tapi' uma oa' raratai to rapali' toe.
29又如以赛亚早已说过的:“如果不是万军之主给我们存留后裔,我们早就像所多玛和蛾摩拉一样了。”
32Uma raratai, apa' mpoperaha-ra po'ingku-ra mpotuku' Atura Pue', uma ngkai pepangala' -ra hi Alata'ala. Tewinci' -ra hi watu katewincia'-- batua-na: uma-ra dota mepangala' hi Magau' Topetolo'.
30以色列人因为不信而绊倒既是这样,我们还有什么可说的呢?那不追求义的外族人却得了义,就是因信而得的义。
33Katewinci' -ra toe telowa ami' -mi hi rala Buku Tomoroli' owi. Na'uli' Alata'ala hewa toi: Mpu'u-mpu'u ku'uli': Magau' to kutu'u hi Bulu' Sion, kurapai' -ki hameha' watu. Wori' tauna tewinci' hi watu toe, alaa-ra tehopo'. Aga hema-hema to mepangala' hi Hi'a, uma-ra mpai' hala'nawu'."
31但以色列人追求律法的义(“律法的义”原文作“义的律法”),却达不到律法的要求。
32这是什么缘故呢?因为他们不凭信心,只靠行为。他们绊倒在那绊脚石上,
33正如经上所记:“看哪,我在锡安放了一块绊脚石,是绊倒人的磐石;信靠他的人,必不致失望。”