2Sura toi ngkai aku' Paulus, pai' ngkai Sostenes, kipakatu tilou hi koi' to Kristen hi Korintus, to nakio' Alata'ala jadi' bagia-na. Napomoroli' -mokoi hi posidaia' -ni hante Kristus Yesus, hangkaa-ngkania hante hawe'ea tauna ba hiapa-apa to mekakae hi Yesus Kristus, Pue' -ta pai' Pue' -ra. Aku' mpo'uki' sura toi, apa' lawi' na'ongko' -ama Alata'ala jadi' suro Yesus Kristus ntuku' konoa-na.
1神の御旨により召されてキリスト・イエスの使徒となったパウロと、兄弟ソステネから、
3Wori' tabe: mekakae-a hi Alata'ala Tuama-ta pai' hi Pue' Yesus Kristus, bona nagane' -koi ngkai kabula rala-na pai' nawai' -koi kalompea' tuwu'.
2コリントにある神の教会、すなわち、わたしたちの主イエス・キリストの御名を至る所で呼び求めているすべての人々と共に、キリスト・イエスにあってきよめられ、聖徒として召されたかたがたへ。このキリストは、わたしたちの主であり、また彼らの主であられる。
4Uma-a putu mpo'uli' tarima kasi hi Alata'ala sabana koi' ompi', apa' Alata'ala mpowai' -koi rasi' ngkai kabula rala-na, hi posidaia' -ni hante Kristus Yesus.
3わたしたちの父なる神と主イエス・キリストから、恵みと平安とが、あなたがたにあるように。
5Hi posidaia' -ni hante Kristus, nawai' -mokoi butu nyala-na to niparaluu: nawai' -koi kapantea mololita, pai' nawai' -koi kanotoa nono mpakanoto Lolita-na.
4わたしは、あなたがたがキリスト・イエスにあって与えられた神の恵みを思って、いつも神に感謝している。
6Hawe'ea toe mpakanoto kamoroho-na mpu'u-mi pepangala' -ni hi Kareba Kristus to kiparata-kokoi,
5あなたがたはキリストにあって、すべてのことに、すなわち、すべての言葉にもすべての知識にも恵まれ、
7duu' -na uma-pokoi nakakurai' rasi', mporata-mokoi butu nyala pakulea' ngkai Inoha' Tomoroli', pai' -koi mpopea karata-na nculii' Pue' -ta Yesus Kristus.
6キリストのためのあかしが、あなたがたのうちに確かなものとされ、
8Narohoi-koi duu' hi ka'omea dunia', bona ane rata-ipi nculii' Pue' -ta Yesus Kristus, narata-koi hante uma ria kasalaia' -ni.
7こうして、あなたがたは恵みの賜物にいささかも欠けることがなく、わたしたちの主イエス・キリストの現れるのを待ち望んでいる。
9Alata'ala mpokio' -koi bona hintuwu' -koi hangkaa-ngkania hante Ana' -na, Yesus Kristus Pue' -ta, pai' napadupa' oa' janci-na hi kita'.
8主もまた、あなたがたを最後まで堅くささえて、わたしたちの主イエス・キリストの日に、責められるところのない者にして下さるであろう。
10Ompi' -ompi', hante kuasa to nawai' -ka Pue' -ta Yesus Kristus, merapi' -a bona hintuwu' -koi omea. Neo' ria posisalaa. Hintuwu' -koi hi rala mpololitai ba napa-napa to nilolita, hanono pai' hahawa' lau.
9神は真実なかたである。あなたがたは神によって召され、御子、わたしたちの主イエス・キリストとの交わりに、はいらせていただいたのである。
11Ompi' -ompi' -ku, patuju-ku mpo'uli' hewa toe, apa' ria-ra ompi' -ta ngkai ihi' tomi Kloe to mpokewo-ka karia-na pomehonoa' -ni.
10さて兄弟たちよ。わたしたちの主イエス・キリストの名によって、あなたがたに勧める。みな語ることを一つにし、お互の間に分争がないようにし、同じ心、同じ思いになって、堅く結び合っていてほしい。
12To ku'uli' tohe'i, apa' ria-koi to doko' mopahamalia hi hore-hore hadua tauna. Ria-koi to mpo'uli': "Aku' tono' hi Paulus-a-kuna." Ria to mpo'uli': "Aku' tono' hi Apolos-a." To ntani' -na wo'o mpo'uli': "Aku' tono' hi Petrus." To ntani' -na tena mpo'uli': "Aku' tono' hi Kristus."
11わたしの兄弟たちよ。実は、クロエの家の者たちから、あなたがたの間に争いがあると聞かされている。
13Ha lompe' -koina, koi' to mpotuku' Kristus tebagi-bagi hewa tetu-e? Ha aku' to mate raparika' mpotolo' jeko' -nie? Ha raniu' bona jadi' topetuku' -kukoi?
12はっきり言うと、あなたがたがそれぞれ、「わたしはパウロにつく」「わたしはアポロに」「わたしはケパに」「わたしはキリストに」と言い合っていることである。
14Rasi' -di ku'uli' -e apa' uma-koi ria to kuniu', ntani' -na ngkai Krispus pai' Gayus,
13キリストは、いくつにも分けられたのか。パウロは、あなたがたのために十字架につけられたことがあるのか。それとも、あなたがたは、パウロの名によってバプテスマを受けたのか。
15bona neo' mpai' ria to mpo'uli' kuniu' -koi jadi' topetuku' -ku.
14わたしは感謝しているが、クリスポとガイオ以外には、あなたがたのうちのだれにも、バプテスマを授けたことがない。
16(Io' mpu'u. Stefanus hantinaa-ra, aku' mpu'u-hana to mponiu' -ra. Aga ntani' -na ngkai hira' toe, uma-pi kukiwoi ba ria-ra to kuniu'.)
15それはあなたがたがわたしの名によってバプテスマを受けたのだと、だれにも言われることのないためである。
17Kristus mpajadi' -a suro-na, uma bona mponiu' tauna. Nasuro-a mpokeni Kareba Lompe'. Ane kuparata Kareba Lompe' toe, uma kupake' kapantea-ku moto mololita. Nee-neo' mpai' tauna mpangala' -a muntu' ngkai kapantea-ku, pai' uma ra'incai baraka' kamate-na Kristus hi kaju parika'.
16もっとも、ステパナの家の者たちには、バプテスマを授けたことがある。しかし、そのほかには、だれにも授けた覚えがない。
18Kiparata kareba to mpo'uli' kamate-na Kristus hi kaju parika' mpotolo' jeko' manusia'. Ane tauna to mpotoa' naraka mpo'epe kareba toe, ra'uli': "Ah, lolita tauna to wojo tetu." Aga ane kita' to nahore-mi Alata'ala ngkai huku' jeko' -ta, ane ta'epe kareba toe, ta'uli': "Bate baraka' Alata'ala tetu-e!"
17いったい、キリストがわたしをつかわされたのは、バプテスマを授けるためではなく、福音を宣べ伝えるためであり、しかも知恵の言葉を用いずに宣べ伝えるためであった。それは、キリストの十字架が無力なものになってしまわないためなのである。
19Hi rala Buku Tomoroli' Alata'ala mpo'uli': Nau' hewa apa-mi kapante-ra manusia', kudagi oa' -ra, pai' uma kusaile' akala-ra topo'akala."
18十字架の言は、滅び行く者には愚かであるが、救にあずかるわたしたちには、神の力である。
20Napa kalaua-ra tauna to pante? Napa kalaua-ra guru agama Yahudi? Napa kalaua-ra tauna to pante mololita hi rala dunia' toi? Hi poncilo Alata'ala, kapantea manusia' kawojoa omea-wadi.
19すなわち、聖書に、「わたしは知者の知恵を滅ぼし、賢い者の賢さをむなしいものにする」と書いてある。
21Apa' nau' hewa apa kapantea-ra manusia', uma ra'incai Alata'ala hante kapantea-ra toe. Apa' ntuku' kanoto nono-na Alata'ala, nabotuhi bona hema-hema to mepangala' hi Kareba Lompe', nahore-ra ngkai huku' jeko' -ra. Tapi' ane kiparata Kareba Lompe', tauna to uma mepangala' mpo'uli': "Lolita tauna to wojo tetu."
20知者はどこにいるか。学者はどこにいるか。この世の論者はどこにいるか。神はこの世の知恵を、愚かにされたではないか。
22To Yahudi, uma-ra dota mepangala' ane uma kipopohiloi-ra tanda mekoncehi. Hiaa' to Yunani-hawo, uma-ra dota mepangala' ane uma kipakanoto-raka hante kapantea manusia'.
21この世は、自分の知恵によって神を認めるに至らなかった。それは、神の知恵にかなっている。そこで神は、宣教の愚かさによって、信じる者を救うこととされたのである。
23Tapi' kai' mpopalele kamate-na Kristus raparika'. Lolita tohe'i rapodaa' to Yahudi, pai' rapakiwojo tauna to bela-ra to Yahudi.
22ユダヤ人はしるしを請い、ギリシヤ人は知恵を求める。
24Tapi' Alata'ala mpokio' tauna hantongo' jadi' bagia-na. Ria-ra to Yahudi, ria-ra to Yunani. Ane tauna toera mpo'epe Kareba Lompe' pai' -ra mepangala' hi Kristus, ra'inca-mi kabaraka' pai' kanoto nono-na Alata'ala.
23しかしわたしたちは、十字架につけられたキリストを宣べ伝える。このキリストは、ユダヤ人にはつまずかせるもの、異邦人には愚かなものであるが、
25Ane mpopalele-kai kamate-na Kristus raparika', kai' rapakiwojo manusia'. Aga kakoo-kono-na, meliu kapante-na Alata'ala ngkai kapante-ra manusia'. Manusia' mpo'uli' napa to nababehi Alata'ala toe uma ria kabaraka' -na. Aga meliu kabaraka' -na Alata'ala ngkai baraka' manusia'.
24召された者自身にとっては、ユダヤ人にもギリシヤ人にも、神の力、神の知恵たるキリストなのである。
26Ompi' -ompi', kiwoi tuwu' -ni kako'ia-na nakio' -koi Alata'ala jadi' bagia-na: uma-koi wori' to pante ba to mokuasa ba to tuwu' maradika hi poncilo manusia'.
25神の愚かさは人よりも賢く、神の弱さは人よりも強いからである。
27Apa' natungkai' Alata'ala mpelihi tauna to wojo hi poncilo manusia', bona tauna to pante jadi' me'ea'. Napelihi-ra to lente, bona tauna to moroho jadi' me'ea'.
26兄弟たちよ。あなたがたが召された時のことを考えてみるがよい。人間的には、知恵のある者が多くはなく、権力のある者も多くはなく、身分の高い者も多くはいない。
28Napelihi-ra to dingki' katuwu' -ra, to raruge' pai' to uma ria kalaua-ra hi poncilo manusia', bona monoto-mi ka'uma-na ria kalaua-na hawe'ea to ra'une' manusia'.
27それだのに神は、知者をはずかしめるために、この世の愚かな者を選び、強い者をはずかしめるために、この世の弱い者を選び、
29Jadi', toe pai' uma ria huraa manusia' mpomolangko nono-ra. Uma ria haduaa to ma'ala mpo'uli': "Ngkai kapantea-ku pai' -a napelihi Alata'ala."
28有力な者を無力な者にするために、この世で身分の低い者や軽んじられている者、すなわち、無きに等しい者を、あえて選ばれたのである。
30Muntu' ngkai Alata'ala-hanale pai' -ta mosidai' hante Kristus Yesus-e. Ngkai Kristus Yesus, ta'inca-mi kanoto nono-na Alata'ala: Hi'a-mi to mpomonoa' -ta hi poncilo Alata'ala, napomoroli' -ta jadi' bagia-na, pai' nabahaka-ta ngkai hawe'ea to dada'a.
29それは、どんな人間でも、神のみまえに誇ることがないためである。
31Jadi', hewa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli': "Hema to doko' bohe nono-ra, kana mpomobohe-ra napa to nababehi Pue'."
30あなたがたがキリスト・イエスにあるのは、神によるのである。キリストは神に立てられて、わたしたちの知恵となり、義と聖とあがないとになられたのである。それは、「誇る者は主を誇れ」と書いてあるとおりである。
31それは、「誇る者は主を誇れ」と書いてあるとおりである。