1Jadi' ompi' -ompi', to kana tapopori'ulu mpu'u, mpoka'ahi' -ta doo. Pai' oti toe, kana tahuduwukui wo'o mporata pakulea' to ngkai Inoha' Tomoroli'. Pai' pakulea' to meliu mpu'u kamokalaua-na, pakulea' mpohowa' lolita Alata'ala.
1愛を追い求めなさい。また、霊の賜物を、ことに預言することを、熱心に求めなさい。
2Apa' tauna to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', uma-i mpololitai hingka manusia' -na. Mpololitai Alata'ala-i-wadi. Apa' doo-na uma mpo'incai ba napa to na'uli', mololita-i ngkai petete' Inoha' Tomoroli', mpotompo'wiwi anu to uma ra'incai manusia'.
2異言を語る者は、人にむかって語るのではなく、神にむかって語るのである。それはだれにもわからない。彼はただ、霊によって奥義を語っているだけである。
3Aga tauna to mpohowa' lolita Alata'ala-di, mpololitai manusia' -i. Lolita-na mporohoi nono doo, mpo'apui nono doo, mpotanta'u doo.
3しかし預言をする者は、人に語ってその徳を高め、彼を励まし、慰めるのである。
4Tauna to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli' mporohoi nono-na moto-wadi. Tauna to mpohowa' lolita Alata'ala mporohoi nono doo to morumpu hangkaa-ngkania.
4異言を語る者は自分だけの徳を高めるが、預言をする者は教会の徳を高める。
5Konoa-ku ompi', bona hawe'ea-ni ma'ala mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli'. Aga meliu kalompe' -na ane mpohowa' -koi lolita Alata'ala. Apa' tauna to mpohowa' lolita Alata'ala hi doo, meliu kamokalaua-na ngkai tauna to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli'. Sampale ane ria to mpotoli basa-na toe bona rapaha doo, pai' lako' terohoi nono doo to mogampara dohe-na.
5わたしは実際、あなたがたがひとり残らず異言を語ることを望むが、特に預言をしてもらいたい。教会の徳を高めるように異言を解かない限り、異言を語る者よりも、預言をする者の方がまさっている。
6Jadi' ompi' -ompi', ane rapa' -na rata-a hi pogamparaa-ni, pai' -a mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', napa-mi kalaua-na hi koi'? Tapi' ane mpakanoto-a patuju Alata'ala ba kareba ngkai Alata'ala to ko'ia ni'incai, ba mpohowa' -a lolita Alata'ala ba metudui' -a, lako' ria-di kalaua-na hi koi'.
6だから、兄弟たちよ。たといわたしがあなたがたの所に行って異言を語るとしても、啓示か知識か預言か教かを語らなければ、あなたがたに、なんの役に立つだろうか。
7Rapa' -na rewa to rapomoni, hewa lalowe ba kasapi: ane uma lompe' potuwui' -na lalowe, ba ane uma makono pokado' -na kasapi, tauna to mpo'epe uma mpo'incai lagu napa to rapomoni.
7また、笛や立琴のような楽器でも、もしその音に変化がなければ、何を吹いているのか、弾いているのか、どうして知ることができようか。
8Wae wo'o, ane sangkakala ratuwui' mpokio' tantara mosadia hilou hi panga'ea, tapi' ane uli' karatuwui' -na, hema-hana to sadia manga'e?
8また、もしラッパがはっきりした音を出さないなら、だれが戦闘の準備をするだろうか。
9Wae wo'o hante koi' -e ompi': ane mololita-koi hante basa to uma ra'incai doo, beiwa kara'inca-na ba napa-i to ni'uli'? Koi' hewa tauna to mpololitai ngolu' -wadi.
9それと同様に、もしあなたがたが異言ではっきりしない言葉を語れば、どうしてその語ることがわかるだろうか。それでは、空にむかって語っていることになる。
10Rala dunia' toi, hewa apa-damo kawori' nyala basa, pai' butu nyala basa, ria batua-na.
10世には多種多様の言葉があるだろうが、意味のないものは一つもない。
11Aga ane ria tauna to mpololitai-ta pai' uma ta'incai batua basa-na, tantu ta'uli' molibu' hinyai' -i-wadi. Wae wo'o ane kita' mpololitai-i, na'uli' molibu' hinyai' -ta.
11もしその言葉の意味がわからないなら、語っている人にとっては、わたしは異国人であり、語っている人も、わたしにとっては異国人である。
12Wae wo'o-hawo hante koi' -e ompi': ane mololita-koi hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', doo-ni uma mpo'incai kalaua-na. Jadi', apa' doko' rahi-koi mporata baraka' ngkai Inoha' Tomoroli' -e, wae-pi, agina merapi' -koi hi Pue' bona nawai' -koi pakulea' mporohoi nono doo to mogampara dohe-ni.
12だから、あなたがたも、霊の賜物を熱心に求めている以上は、教会の徳を高めるために、それを豊かにいただくように励むがよい。
13Toe pai' ku'uli' -kokoi: hema to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', agina merapi' -i hi Pue' mporata pakulea' mpotoli basa toe bona hawe'ea doo-na mpopaha batua lolita-na.
13このようなわけであるから、異言を語る者は、自分でそれを解くことができるように祈りなさい。
14Apa' ane mosampaya-ta hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', mosampaya moto-ta hi rala nono-ta, aga pekiri-ta uma molengo.
14もしわたしが異言をもって祈るなら、わたしの霊は祈るが、知性は実を結ばないからである。
15Jadi', napa to lompe' tababehi? Agina mosampaya-ta hi rala nono-ta hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', pai' mosampaya wo'o-ta hante basa to rapaha doo. Morona' -ta mpo'une' Alata'ala hi rala nono-ta hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', pai' morona' wo'o-ta mpo'une' Alata'ala hante basa to rapaha doo.
15すると、どうしたらよいのか。わたしは霊で祈ると共に、知性でも祈ろう。霊でさんびを歌うと共に、知性でも歌おう。
16Ane rapa' -na mololita-ta hi rala basa to ngkai Inoha' Tomoroli' mpo'uli' tarima kasi hi Alata'ala, pai' uma monoto batua lolita-ta hi tauna to mpo'epe, uma-ra-hawo mpai' mpo'uli' "Amin! Bate makono!" apa' uma-hawo ra'incai napa to ta'uli'.
16そうでないと、もしあなたが霊で祝福の言葉を唱えても、初心者の席にいる者は、あなたの感謝に対して、どうしてアァメンと言えようか。あなたが何を言っているのか、彼には通じない。
17Nau' lompe' -mi posampaya-ta mpo'uli' tarima kasi hi Alata'ala, aga uma-hawo ria tuju-na hi doo, apa' uma terohoi nono-ra mpo'epe posampaya-ta tetu.
17感謝するのは結構だが、それで、ほかの人の徳を高めることにはならない。
18Ku'uli' tarima kasi hi Alata'ala apa' mololita-a hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli' meliu ngkai koi' omea.
18わたしは、あなたがたのうちのだれよりも多く異言が語れることを、神に感謝する。
19Aga hi rala pogamparaa, agina lau-pi mololita-a hante basa to ra'inca doo bona rapaha lolita-ku. Agina-pi mololita hamela romela-wadi mpotudui' doo, ngkai mololita moloe hi rala basa to ngkai Inoha' Tomoroli' to uma rapaha doo.
19しかし教会では、一万の言葉を異言で語るよりも、ほかの人たちをも教えるために、むしろ五つの言葉を知性によって語る方が願わしい。
20Ompi' -ompi'! Neo' -pi mopekiri oa' hewa ana' to kedi', kana monoto nono-ni hewa tauna to kama-mi. Aga hewa ana' to kedi' ko'ia mpo'incai mpobabehi gau' to dada'a, wae wo'o kusarumaka neo' -koi mpobabehi gau' to dada'a.
20兄弟たちよ。物の考えかたでは、子供となってはいけない。悪事については幼な子となるのはよいが、考えかたでは、おとなとなりなさい。
21Hi rala Atura Pue' te'uki' hewa toi: Na'uli' Pue' Ala: Hante wiwi tauna to bela-ra to Yahudi kupololitai-ra to Yahudi. Kuhubui-ra mpai' tumai tauna ngkai ngata to molaa to mpololitai-ra hi rala basa to uma ra'incai. Aga nau' wae, bate uma oa' -ra mpai' dota mpopangala' lolita-ku."
21律法にこう書いてある、「わたしは、異国の舌と異国のくちびるとで、この民に語るが、それでも、彼らはわたしに耳を傾けない、と主が仰せになる」。
22Jadi', ane ria-ta to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', lolita-ta toe jadi' tanda kamobaraka' -na Pue' hi tauna to uma-ra mepangala' hi Pue', bela hi tauna to mepangala' -mi hi Pue'. Aga ane mpohowa' -ta lolita Alata'ala, lolita-ta toe jadi' tanda kamobaraka' -na Pue' hi tauna to mepangala' -mi, bela hi tauna to uma mepangala'.
22このように、異言は信者のためではなく未信者のためのしるしであるが、預言は未信者のためではなく信者のためのしるしである。
23Rapa' -na morumpu-koi hangkaa-ngkania mogampara, pai' mololita omea-koi hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli'. Ane mesua' tauna to bela-ra to Kristen ba to ko'ia mpo'incai Lolita Alata'ala, napa-mi mpai' to ra'uli' -e? Tantu ra'uli' wuli-koi.
23もし全教会が一緒に集まって、全員が異言を語っているところに、初心者か不信者かがはいってきたら、彼らはあなたがたを気違いだと言うだろう。
24Aga ane hawe'ea-ni mpohowa' lolita Alata'ala pai' mesua' hadua tauna to bela-i to Kristen ba to ko'ia-i mpo'incai Lolita Alata'ala, kampo'epe-na napa omea to ni'uli', monoto-mi hi rala nono-na kamojeko' -na. Hewa ria hi rala nono-na to mpo'uli': "To hi aku' -mi tetu-e mai!"
24しかし、全員が預言をしているところに、不信者か初心者がはいってきたら、彼の良心はみんなの者に責められ、みんなの者にさばかれ、
25Alaa-na hawe'ea to tewunii' hi nono-na telohu-mi. Ka'omea-na mpai', kamowingkotu' -nami mepue' hi Alata'ala, pai' na'uli': "Bate makono-di! Alata'ala ria mpu'u hi laintongo' -ni!"
25その心の秘密があばかれ、その結果、ひれ伏して神を拝み、「まことに、神があなたがたのうちにいます」と告白するに至るであろう。
26Jadi' ompi' -ompi', napa batua-na hawe'ea toe? Ane mogampara-koi, butu dua tauna ria bagia-na: ria to morona', ria to metudui', ria to mpoparata Lolita Alata'ala, ria to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', ria to mpotoli batua-na to ra'uli' toe bona rapaha omea. Aga hawe'ea toe kana nibabehi bona mporohoi nono doo.
26すると、兄弟たちよ。どうしたらよいのか。あなたがたが一緒に集まる時、各自はさんびを歌い、教をなし、啓示を告げ、異言を語り、それを解くのであるが、すべては徳を高めるためにすべきである。
27Ane ria to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', agina rodua-wadi, neo' melabi ngkai tolu. Pai' neo' -ra mololita hinto'ua, kana momesampei. Pai' kana ria to mpotoli napa to ra'uli' topololita toera.
27もし異言を語る者があれば、ふたりか、多くて三人の者が、順々に語り、そして、ひとりがそれを解くべきである。
28Ane uma ria to mpotoli, tauna to doko' mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli' kana mengkarodo rala pogamparaa, agina rala nono-ra-wadi mpololitai Alata'ala.
28もし解く者がいない時には、教会では黙っていて、自分に対しまた神に対して語っているべきである。
29Ane nabi to mpohowa' lolita Alata'ala, agina rodua ba tolu-ra to mololita, pai' to ntani' -na mpetonoi to ra'uli' toe, ba ngkai Alata'ala mpu'u-di ba bela-di.
29預言をする者の場合にも、ふたりか三人かが語り、ほかの者はそれを吟味すべきである。
30Ane rapa' -na lolita ngkai Alata'ala rata ncorobaa hi hadua to mohura, agina tauna to bula-na mololita mento'o-i ulu, bona doo-na rapalogai mololita.
30しかし、席にいる他の者が啓示を受けた場合には、初めの者は黙るがよい。
31Ane hewa toe-koi, ma'ala mpohowa' lolita Alata'ala omea-koi momesampei, bona hawe'ea-ni mporata tudui' pai' hawe'ea-ni te'apui nono-ni.
31あなたがたは、みんなが学びみんなが勧めを受けるために、ひとりずつ残らず預言をすることができるのだから。
32Nabi to mpohowa' lolita Alata'ala mpokuasai woto-na moto-i: nakule' mololita pai' mento'o mololita ntuku' konoa-na.
32かつ、預言者の霊は預言者に服従するものである。
33Apa' konoa Alata'ala, bona tiapa' pogampara-ta, uma napokonoi to moguriwo'. Toe-mi atura to ratuku' hi hawe'ea pogamparaa to Kristen hi butu-butu ngata.
33神は無秩序の神ではなく、平和の神である。聖徒たちのすべての教会で行われているように、
34Jadi', tobine-ni kana mengkalino hi pogamparaa. Uma-ra rapiliu mololita hewa tetu, kana mengkoru-ra hewa to te'uki' hi rala Atura Pue'.
34婦人たちは教会では黙っていなければならない。彼らは語ることが許されていない。だから、律法も命じているように、服従すべきである。
35Ane doko' -ra mpo'inca ba napa-napa, agina rapekune' hi tomane-ra hi tomi, apa' uma-hawo natao ane tobine ntora mololita hewa tetu rala pogamparaa.
35もし何か学びたいことがあれば、家で自分の夫に尋ねるがよい。教会で語るのは、婦人にとっては恥ずべきことである。
36Napa-di pai' ria-koi to uma dota mpotuku' atura-atura toe we'i? Ha ni'uli' -koina, koi' to lomo' -na mpoparata Lolita Alata'ala-e? Ba muntu' hi koi' -wadi Lolita Alata'ala raparata-e?
36それとも、神の言はあなたがたのところから出たのか。あるいは、あなたがただけにきたのか。
37Tantu ria-ra hi retu to mpo'uli' nabi mpu'u-ra, ra'uli' ria Inoha' Tomoroli' hi hira'. Jadi', ane ria mpu'u Inoha' Tomoroli' hi hira', kana rapangaku' napa to ku'uki' hi rehe'i bate parenta ngkai Pue'.
37もしある人が、自分は預言者か霊の人であると思っているなら、わたしがあなたがたに書いていることは、主の命令だと認めるべきである。
38Aga ane uma rapangalai' lolita-ku toi, neo' -ra rapangala'!
38もしそれを無視する者があれば、その人もまた無視される。
39Ngkai toe-mi ompi', huduwukui-koi mporata pakulea' mpohowa' lolita Alata'ala, aga neo' wo'o-ra ratagi to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli'.
39わたしの兄弟たちよ。このようなわけだから、預言することを熱心に求めなさい。また、異言を語ることを妨げてはならない。しかし、すべてのことを適宜に、かつ秩序を正して行うがよい。
40Hawe'ea kana rababehi ntuku' ohea to natao pai' ntuku' aku-na.
40しかし、すべてのことを適宜に、かつ秩序を正して行うがよい。