1Bula-ra Petrus pai' Yohanes mololita-pidi mpololitai ntodea hi Tomi Alata'ala, rata ba hangkuja dua imam pai' to Saduki hante kapala' polisi Tomi Alata'ala, tumai mpohirua' -raka.
1彼らが人々にこのように語っているあいだに、祭司たち、宮守がしら、サドカイ人たちが近寄ってきて、
2To Saduki, uma-rana raparasaya katuwu' -ra nculii' mpai' tauna to mate. Toe pai' moroe lia-ra mpo'epe Petrus pai' Yohanes mpotudui' ntodea katuwu' -na nculii' Yesus. Apa' tudui' -ra toe mpakanoto katuwu' -ra nculii' tauna tomate.
2彼らが人々に教を説き、イエス自身に起った死人の復活を宣伝しているのに気をいら立て、
3Toe pai' rahoko' -ramo suro to rodua toera, pai' rapopesua' hi rala tarungku'. Apa' neo' mobengi-mi, toe pai' rapotuhu hi ree-ramo ulu, duu' kamepulo-na.
3彼らに手をかけて捕え、はや日が暮れていたので、翌朝まで留置しておいた。
4Aga tauna to mpo'epe lolita-ra Petrus pai' Yohanes hi Tomi Alata'ala we'i, wori' -ramo to mepangala' hi Yesus, alaa-na katedoo-donihia lau-mi kawori' topetuku' -na Yesus, duu' -na lima ncobu-ramo.
4しかし、彼らの話を聞いた多くの人たちは信じた。そして、その男の数が五千人ほどになった。
5Kamepulo-na, topohura agama, pangkeni to Yahudi pai' guru agama, morumpu omea-ra hi Yerusalem.
5明くる日、役人、長老、律法学者たちが、エルサレムに召集された。
6Porumpu-ra toe, hante Imam Bohe Hanas, pai' hante Kayafas, Yohanes, Aleksander pai' hante ompi' -ompi' Imam Bohe ntani' -na.
6大祭司アンナスをはじめ、カヤパ、ヨハネ、アレキサンデル、そのほか大祭司の一族もみな集まった。
7Ria-ramo omea, rapehubui-mi bona Petrus pai' Yohanes rakeni mponyanyo-ra. Karata-ra hi ree, mepekune' -ramo topohura toera mpekune' Petrus pai' Yohanes, ra'uli': "Ngkaiapa kuasa-ni mpaka'uri' topungku tetui? Hema to mpowai' -koi kuasa tetu?"
7そして、そのまん中に使徒たちを立たせて尋問した、「あなたがたは、いったい、なんの権威、また、だれの名によって、このことをしたのか」。
8Nto'u toe, Petrus nakuasai Inoha' Tomoroli', pai' -i mololita, na'uli': "Tuama-tuama pangkeni ntodea pai' topohura agama!
8その時、ペテロが聖霊に満たされて言った、「民の役人たち、ならびに長老たちよ、
9Hewa toe lau niparesa' -kai, apa' mpotulungi-kai tauna to pungku toi-e, doko' ni'inca beiwa-kai mpaka'uri' -i.
9わたしたちが、きょう、取調べを受けているのは、病人に対してした良いわざについてであり、この人がどうしていやされたかについてであるなら、
10Jadi', bona ni'inca pai' bona hawe'ea to Israel mpo'inca, tau toii mo'uri' pai' mokore hi rehe'i ngkai kuasa Yesus Kristus to Nazaret. Yesus toei niparika', tapi' Alata'ala mpotuwu' -i nculii'.
10あなたがたご一同も、またイスラエルの人々全体も、知っていてもらいたい。この人が元気になってみんなの前に立っているのは、ひとえに、あなたがたが十字架につけて殺したのを、神が死人の中からよみがえらせたナザレ人イエス・キリストの御名によるのである。
11Hi'a toe-imi to natoa' lolita Buku Tomoroli' to mpo'uli' hewa toi: `Watu to nitadi koi' topowangu tomi, watu toe lau-mi to jadi' poko parawatu.'
11このイエスこそは『あなたがた家造りらに捨てられたが、隅のかしら石となった石』なのである。
12Uma ria ohea ntani' -na mporata kalompea' ngkai Alata'ala, muntu' Yesus-wadi. Apa' hi humalili' dunia', uma ria haduaa tau ntani' -na, muntu' Yesus-wadi to naparia Alata'ala hi manusia', Hi'a-wadi to mokuasa mpohore-ta ngkai huku' jeko' -ta."
12この人による以外に救はない。わたしたちを救いうる名は、これを別にしては、天下のだれにも与えられていないからである」。
13Konce topohura toera mpo'epe Petrus pai' Yohanes mololita hante uma ria kakoo-koroa' -ra, apa' Petrus pai' Yohanes toera, tau biasa-ra-wadi to uma mosikola molangko. Pai' rapelence-ra, kahira' -nami wengi tauna to mpotuku' Yesus.
13人々はペテロとヨハネとの大胆な話しぶりを見、また同時に、ふたりが無学な、ただの人たちであることを知って、不思議に思った。そして彼らがイエスと共にいた者であることを認め、
14Aga topohura toera, uma-ra daho' mebaro. Apa' topungku to rapaka'uri' toei, ria wo'o-i-hawo hi ree mokore dohe-ra Petrus pai' Yohanes.
14かつ、彼らにいやされた者がそのそばに立っているのを見ては、まったく返す言葉がなかった。
15Toe pai' rapopalai-ra ulu suro Pue' Yesus toera ngkai porumpua-ra, pai' -ra mohawa',
15そこで、ふたりに議会から退場するように命じてから、互に協議をつづけて
16ra'uli': "Tapopai-ramo to rodua toera? Apa' hawe'ea tauna hi Yerusalem mpo'inca kahira' -na to mpobabehi tanda mekoncehi to bohe toe. Hiaa' uma wo'o ma'ala tasapu.
16言った、「あの人たちを、どうしたらよかろうか。彼らによって著しいしるしが行われたことは、エルサレムの住民全体に知れわたっているので、否定しようもない。
17Aga bona neo' hobo' tauna mpo'epe tudui' -ra, agina ta'ekahi-ra pai' tatagi-ra bona neo' -pi rajojo mpotudui' hema-hema mpokahangai' Yesus."
17ただ、これ以上このことが民衆の間にひろまらないように、今後はこの名によって、いっさいだれにも語ってはいけないと、おどしてやろうではないか」。
18Jadi' oti toe, rakio' nculii' wo'o-ramo Petrus pai' Yohanes mesua', pai' ra'uli' -raka: "Kitagi mpu'u-koie', neo' -pi metudui' ba mpokahangai' hanga' Yesus!"
18そこで、ふたりを呼び入れて、イエスの名によって語ることも説くことも、いっさい相成らぬと言いわたした。
19Ra'uli' Petrus pai' Yohanes: "Pekiri moto-koi, to'uma to napokono Alata'ala: mpotuku' hawa' -ni koi', ba mpotuku' hawa' Alata'ala-di.
19ペテロとヨハネとは、これに対して言った、「神に聞き従うよりも、あなたがたに聞き従う方が、神の前に正しいかどうか、判断してもらいたい。
20Ane kai' -kaina, uma ma'ala kipento'oi mpololita napa to kihilo pai' to ki'epe-mi."
20わたしたちとしては、自分の見たこと聞いたことを、語らないわけにはいかない」。
21Ngkai ree, hangkedi' kamoroe-ra topohura toera mpokaroe Petrus pai' Yohanes. Tapi' ka'omea-na rabahaka moto-ra, apa' uma ria ohea mpohuku' -ra. Apa' hawe'ea ntodea mpo'une' Alata'ala sabana tanda mekoncehi to rababehi toe.
21そこで、彼らはふたりを更におどしたうえ、ゆるしてやった。みんなの者が、この出来事のために、神をあがめていたので、その人々の手前、ふたりを罰するすべがなかったからである。
22Apa' tauna to rapaka'uri' toei, umuru-na opo' mpulu' mpae labi-mi.
22そのしるしによっていやされたのは、四十歳あまりの人であった。
23Ka'oti-na Petrus pai' Yohanes rabahaka, hilou-ramo mpohirua' -raka doo-ra, pai' ralolita napa to ra'uli' -raka imam pangkeni pai' pangkeni to Yahudi ntani' -na.
23ふたりはゆるされてから、仲間の者たちのところに帰って、祭司長たちや長老たちが言ったいっさいのことを報告した。
24Kara'epe-na doo-ra lolita tohe'e, mekakae-ramo hangkaa-ngkania hi Alata'ala, ra'uli': "Pue', Iko to mpajadi' langi', dunia' pai' tahi' hante hawe'ea ihi' -na.
24一同はこれを聞くと、口をそろえて、神にむかい声をあげて言った、「天と地と海と、その中のすべてのものとの造りぬしなる主よ。
25Iko to mpopolibu' ntu'a-kai owi, Magau' Daud. Apa' Daud batua-nu, pai' bula-na nakuasai Inoha' Tomoroli', lolita-na mpolowa ami' -mi pe'ewa hawe'ea tauna mpo'ewa Pue' Yesus. Na'uli' hewa toi: `Napa-di pai' moroe rahi-ra tauna to bela-ra to Yahudi-e? Pai' napa wo'o-di pai' ntodea mohawa' doko' mpo'ewa Pue' Ala? Uma ria tuju-na hawa' -ra toe.
25あなたは、わたしたちの先祖、あなたの僕ダビデの口をとおして、聖霊によって、こう仰せになりました、『なぜ、異邦人らは、騒ぎ立ち、もろもろの民は、むなしいことを図り、
26Magau' -magau' hi dunia', ngasa' -ramo. Pai' hawe'ea topohawa', hintuwu' -ra doko' mpo'ewa Pue' Ala pai' Magau' Topetolo' to napelihi-mi.'
26地上の王たちは、立ちかまえ、支配者たちは、党を組んで、主とそのキリストとに逆らったのか』。
27O Pue', lolita Daud tohe'e madupa' mpu'u-mi. Apa' hi rala ngata toi wengi, hintuwu' mpu'u-ramo Magau' Herodes Antipas pai' Pontius Pilatus, hante ntodea to Yahudi pai' tauna to bela-ra to Yahudi wo'o. Kahintuwua' -ra toe, doko' mpo'ewa Yesus, Batua-nu to Moroli' to nupelihi jadi' Magau' Topetolo'.
27まことに、ヘロデとポンテオ・ピラトとは、異邦人らやイスラエルの民と一緒になって、この都に集まり、あなたから油を注がれた聖なる僕イエスに逆らい、
28Mohawa' -ra toe, mpopatehi Yesus. Ntaa' to rababehi toe mpopadupa' napa to oti nupakatantu ami' -midi! Hawe'ea tohe'e madupa' -mi ntuku' kuasa pai' konoa-nu moto Pue'.
28み手とみ旨とによって、あらかじめ定められていたことを、なし遂げたのです。
29"Wae lau Pue', epe-mi libu' -ra mpongasai' -kai! Toe pai' merapi' -makai hi Pue', kai' batua-nu tohe'i, wai' -kai karohoa bona daho' -kai mpohowa' Lolita-nu.
29主よ、いま、彼らの脅迫に目をとめ、僕たちに、思い切って大胆に御言葉を語らせて下さい。
30Popohiloi-ra kuasa-nu Pue', bona tauna to mohaki' ma'ala kipaka'uri', pai' tanda mekoncehi pai' anu mobaraka' ma'ala kibabehi hante kuasa Yesus, Batua-nu to Moroli'."
30そしてみ手を伸ばしていやしをなし、聖なる僕イエスの名によって、しるしと奇跡とを行わせて下さい」。
31Ka'oti-ra mosampaya hewa toe, kamoduja-nami tomi porumpua-ra, pai' hawe'ea-ra nakuasai Inoha' Tomoroli'. Ngkai ree, daho' mpu'u-ramo mpoparata Lolita Alata'ala hi ntodea.
31彼らが祈り終えると、その集まっていた場所が揺れ動き、一同は聖霊に満たされて、大胆に神の言を語り出した。
32Hawe'ea topepangala' hi Yesus, tuwu' hintuwu' pai' hanono lau-ra-damo. Uma ria haduaa to mpo'uli': "Tohe'i anu-ku moto-kuwo." Hawe'ea to ria hi hira' rapodulua hangkaa-ngkania.
32信じた者の群れは、心を一つにし思いを一つにして、だれひとりその持ち物を自分のものだと主張する者がなく、いっさいの物を共有にしていた。
33Suro Pue' Yesus ntora mpo'uli' posabi' -ra katuwu' -na nculii' Pue' Yesus, pai' uma mowo kamobaraka' -na lolita-ra. Pai' Alata'ala mpogane' -ra omea hante pegane' to bohe lia.
33使徒たちは主イエスの復活について、非常に力強くあかしをした。そして大きなめぐみが、彼ら一同に注がれた。
34Uma ria haduaa topetuku' Yesus to nakakurai'. Apa' pontu-na, ria-ra to mpobalu' tana' -ra ba tomi-ra,
34彼らの中に乏しい者は、ひとりもいなかった。地所や家屋を持っている人たちは、それを売り、売った物の代金をもってきて、
35pai' doi oli-na rakeni hilou ratonu hi suro Pue' Yesus. Doi tohe'e rabagi hi hema-hema to ria kaparaluua-na.
35使徒たちの足もとに置いた。そしてそれぞれの必要に応じて、だれにでも分け与えられた。
37Wae wo'o-hawo to nababehi Yusuf. Napobalu' tana' -na, pai' doi oli tana' -na natonu-raka suro Pue' Yesus. Yusuf toei hadua to Lewi ngkai tana' Siprus. Suro Pue' Yesus mpohanga' wo'o-i Barnabas. Batua-na: to mporohoi nono.
36クプロ生れのレビ人で、使徒たちにバルナバ(「慰めの子」との意)と呼ばれていたヨセフは、自分の所有する畑を売り、その代金をもってきて、使徒たちの足もとに置いた。
37自分の所有する畑を売り、その代金をもってきて、使徒たちの足もとに置いた。