1Teofilus to rabila': Wori' -mi tauna mperao mpo'uki' dala ngkatuwu' -na Yesus, hewa to jadi' ba hangkuja mpae to liu hi laintongo' -ta.
1わたしたちの間に成就された出来事を、最初から親しく見た人々であって、
2To ra'uki' tohe'e, hibalia hante tutura to raparata-taka tauna to mpohilo mata moto-mi hawe'ea to jadi' toe ngkai lomo' -na pai' to jadi' pangkeni Lolita Pue'.
2御言に仕えた人々が伝えたとおり物語に書き連ねようと、多くの人が手を着けましたが、
3Jadi', ka'oti-ku mpewulihi' hawe'ea-na ngkai tawu-na hante kanoto-noto-na, ku'uli' agina aku' wo'o-kuwo mpo'uki' tutura-na ntuku' pomeduncu-na.
3テオピロ閣下よ、わたしもすべての事を初めから詳しく調べていますので、ここに、それを順序正しく書きつづって、閣下に献じることにしました。
4Patuju-ku, bona nu'inca kamakono-na mpu'u napa to oti-mi ratudui' -koko.
4すでにお聞きになっている事が確実であることを、これによって十分に知っていただきたいためであります。
5Nto'u Magau' Herodes moparenta hi tana' Yudea, ria hadua imam to rahanga' Zakharia. Zakharia toei, ngkai posantina imam muli Abia. Hanga' tobine-na, Elisabet, muli imam wo'o-i-hawo.
5ユダヤの王ヘロデの世に、アビヤの組の祭司で名をザカリヤという者がいた。その妻はアロン家の娘のひとりで、名をエリサベツといった。
6Tau hancamoko toera, monoa' ingku-ra hi poncilo Alata'ala, apa' ratuku' hawe'ea parenta pai' atura Pue' hante uma ria kasalaia' -na.
6ふたりとも神のみまえに正しい人であって、主の戒めと定めとを、みな落度なく行っていた。
7Aga uma-ra mo'anai', apa' Elisabet lalo, pai' tu'a-ramo roduaa-ra.
7ところが、エリサベツは不妊の女であったため、彼らには子がなく、そしてふたりともすでに年老いていた。
8Hangkani, megoli-mi tempo-na imam-imam muli Abia to mpokamu bago Alata'ala, pai' Zakharia mpobago bago imam hi Tomi Alata'ala.
8さてザカリヤは、その組が当番になり神のみまえに祭司の務をしていたとき、
9Ntuku' ada-ra, mpenoa' -ra ba hema-ra to rapelihi mesua' hi rala Tomi Alata'ala mpotunu dupa'. Zakharia-mi to mpela pompenoa' -ra.
9祭司職の慣例に従ってくじを引いたところ、主の聖所にはいって香をたくことになった。
10Jadi', bula ntodea mosampaya hi mali-na, Zakharia mesua' hi rala Tomi Alata'ala mpotunu dupa'.
10香をたいている間、多くの民衆はみな外で祈っていた。
11Nto'u toe, mehupa' -mi hadua mala'eka Pue' hi mali ngka'ana meja' pontunua dupa'.
11すると主の御使が現れて、香壇の右に立った。
12Kanahilo-na Zakharia mala'eka toei, konce pai' me'eka' lia-imi.
12ザカリヤはこれを見て、おじ惑い、恐怖の念に襲われた。
13Na'uli' mala'eka toei: "Zakharia, neo' -ko me'eka', apa' Pue' Ala mpo'epe pomperapia' -nu. Elisabet tobine-nu mo'ana' mpai', hadua ana' tomane. Ana' tetui kana nuhanga' Yohanes.
13そこで御使が彼に言った、「恐れるな、ザカリヤよ、あなたの祈が聞きいれられたのだ。あなたの妻エリサベツは男の子を産むであろう。その子をヨハネと名づけなさい。
14Uma mpai' mowo kagoe' -nu mpokagoe' ana' -nu tetui. Wori' tauna mpokagoe' kaputu-na.
14彼はあなたに喜びと楽しみとをもたらし、多くの人々もその誕生を喜ぶであろう。
15Hi'a jadi' tau bohe hi poncilo Pue'. Uma-i ma'ala nginu anggur ba napa-napa to melanguhi, pai' Inoha' Tomoroli' mpokuasai-i ngkai lomo' kaputu-na.
15彼は主のみまえに大いなる者となり、ぶどう酒や強い酒をいっさい飲まず、母の胎内にいる時からすでに聖霊に満たされており、
16Wori' muli Israel natete' nculii' bona mepangala' -ra hi Alata'ala to rapue' ntu'a-ra owi.
16そして、イスラエルの多くの子らを、主なる彼らの神に立ち帰らせるであろう。
17Ana' -nu tetui mpai' jadi' suro to mako' meri'ulu ngkai Pue' hante kuasa pai' kabaraka' -na nabi Elia owi. Napopohintuwu' ana' -ana' hante tuama-ra. Pai' tauna to uma mpotuku' Pue' natete' nculii' hi ohea to monoa' bona monoto nono-ra. Hawe'ea toe nababehi bona mporodo nono ntodea, bona sadia-ramo mpotarima Pue'."
17彼はエリヤの霊と力とをもって、みまえに先立って行き、父の心を子に向けさせ、逆らう者に義人の思いを持たせて、整えられた民を主に備えるであろう」。
18Na'uli' Zakharia mpo'uli' -ki mala'eka: "Hiaa', beiwa kaku'inca-na kamakono-na to nu'uli' tetu-e? Apa' tu'a-amadie, pai' tobine-ku tu'a wo'o-imi-hawo."
18するとザカリヤは御使に言った、「どうしてそんな事が、わたしにわかるでしょうか。わたしは老人ですし、妻も年をとっています」。
19Natompoi' mala'eka toei: "Aku' toi Gabriel, pahawaa' Alata'ala to ngkai suruga. Alata'ala mposuro-a tumai mpoparata-koko kareba toe.
19御使が答えて言った、「わたしは神のみまえに立つガブリエルであって、この喜ばしい知らせをあなたに語り伝えるために、つかわされたものである。
20Napa to ku'uli' -koko toe we'i, bate madupa' ane rata-pi mpai' tempo-na. Aga iko-kona, apa' uma nuparasaya lolita-kue, wae-pi ngkai wae lau, uma-poko howa' mololita duu' -na madupa' mpu'u lolita-ku."
20時が来れば成就するわたしの言葉を信じなかったから、あなたはおしになり、この事の起る日まで、ものが言えなくなる」。
21Bula-na Zakharia hi rala Tomi Alata'ala, kapea-pea-ramo ntodea hi mali-na. Ingu' -ra apa' mahae rahi-i.
21民衆はザカリヤを待っていたので、彼が聖所内で暇どっているのを不思議に思っていた。
22Pehupa' -na hi mali-na, uma-ipi howa' mpololitai-ra. Muntu' mohuka' -i-damo pai' bate uma-i howa' mololita. Toe pai' ra'inca-mi ntodea karia-na to nahilo hi rala Tomi Alata'ala.
22ついに彼は出てきたが、物が言えなかったので、人々は彼が聖所内でまぼろしを見たのだと悟った。彼は彼らに合図をするだけで、引きつづき、おしのままでいた。
23Hudu-mi pobago-na Zakharia hi Tomi Alata'ala, nculii' -imi hilou hi tomi-na.
23それから務の期日が終ったので、家に帰った。
24Ko'ia mahae ngkai ree, motina'i mpu'u-imi Elisabet. Lima mula kahae-na Elisabet uma mehupa' -hupa' ngkai rala tomi-na, pai' na'uli':
24そののち、妻エリサベツはみごもり、五か月のあいだ引きこもっていたが、
25"Tohe'i-e ahi' -na Pue' hi aku'. Natulungi-a mo'anai', bona uma-apa me'ea' sabana kalalo-ku."
25「主は、今わたしを心にかけてくださって、人々の間からわたしの恥を取り除くために、こうしてくださいました」と言った。
26Kahono' -na ono mula Elisabet motina'i, Alata'ala mpohubui mala'eka Gabriel hilou hi tana' Galilea, hi ngata to rahanga' Nazaret,
26六か月目に、御使ガブリエルが、神からつかわされて、ナザレというガリラヤの町の一処女のもとにきた。
27bona mpohirua' -ki hadua toronaa to rahanga' Maria. Toronaa toei, bula-na mokamae' hante hadua kabilasa to rahanga' Yusuf, muli Magau' Daud owi.
27この処女はダビデ家の出であるヨセフという人のいいなづけになっていて、名をマリヤといった。
28Karata-na mala'eka hi ria, na'uli' -ki Maria: "Wori' tabe! Pue' mpogane' -ko pai' mpodohei-ko!"
28御使がマリヤのところにきて言った、「恵まれた女よ、おめでとう、主があなたと共におられます」。
29Konce-i Maria mpo'epe lolita mala'eka toei, pai' -i mopekiri ba napa batua petabe-na toe.
29この言葉にマリヤはひどく胸騒ぎがして、このあいさつはなんの事であろうかと、思いめぐらしていた。
30Na'uli' wo'o-mi mala'eka: "Neo' -ko me'eka' Maria, apa' iko-mi to napokono Alata'ala bona mporata pegane' -na.
30すると御使が言った、「恐れるな、マリヤよ、あなたは神から恵みをいただいているのです。
31Motina'i-ko mpai', pai' -ko mo'ana', hadua ana' tomane. Ana' tetu mpai' kana nuhanga' Yesus.
31見よ、あなたはみごもって男の子を産むでしょう。その子をイエスと名づけなさい。
32Hi'a mpai' jadi' tauna to bohe tuwu' -na, pai' -i rahanga' Ana' Alata'ala to hi suruga. Pai' Pue' Alata'ala mpo'ongko' -i jadi' Magau', hewa Magau' Daud, ntu'a-na owi.
32彼は大いなる者となり、いと高き者の子と、となえられるでしょう。そして、主なる神は彼に父ダビデの王座をお与えになり、
33Hi'a jadi' magau' to mpoparentai hawe'ea muli Yakub duu' kahae-hae-na, pai' poparenta-na uma ria kahudua-na."
33彼はとこしえにヤコブの家を支配し、その支配は限りなく続くでしょう」。
34Na'uli' Maria mpo'uli' -ki mala'eka: "Beiwa-hawo kajadi' -na to nu'uli' tetu-e? Apa' ko'ia-a-kuwo motomanei."
34そこでマリヤは御使に言った、「どうして、そんな事があり得ましょうか。わたしにはまだ夫がありませんのに」。
35Na'uli' mala'eka: "Inoha' Tomoroli' mpai' mana'u hi iko, pai' kabaraka' Alata'ala to hi suruga ngkamoui-ko. Toe pai' ana' to putu toe mpai' rahanga' moroli', Ana' Alata'ala.
35御使が答えて言った、「聖霊があなたに臨み、いと高き者の力があなたをおおうでしょう。それゆえに、生れ出る子は聖なるものであり、神の子と、となえられるでしょう。
36Epe-dile: ompi' -nu Elisabet-ele, to tu'a lia-imi pai' to ra'uli' doo lalo-ie, motina'i ono mula-imi-hawo! Mo'ana' -i mpai', hadua ana' tomane.
36あなたの親族エリサベツも老年ながら子を宿しています。不妊の女といわれていたのに、はや六か月になっています。
37Apa' napa-napa to na'uli' Alata'ala bate kana madupa'."
37神には、なんでもできないことはありません」。
38Na'uli' Maria: "Aku' toi batua-na Pue', mengkoru-ama hi hawa' -na, bona napadupa' patuju-na hi aku', hewa to nu'uli' -ka tetu." Oti toe, malai-imi mala'eka mpalahii Maria.
38そこでマリヤが言った、「わたしは主のはしためです。お言葉どおりこの身に成りますように」。そして御使は彼女から離れて行った。
39Ngkai ree, pe'ongko' -nami Maria hilou hi ngata to hi bulu' -na hi tana' Yudea.
39そのころ、マリヤは立って、大急ぎで山里へむかいユダの町に行き、
40Karata-na hi tomi Zakharia, pesua' -nami pai' -i mpotabe Elisabet.
40ザカリヤの家にはいってエリサベツにあいさつした。
41Kana'epe-na Elisabet petabe-na Maria toe, pongkale-nami ana' to hi rala puanaka-na, pai' Elisabet, nakuasai Inoha' Tomoroli' -imi.
41エリサベツがマリヤのあいさつを聞いたとき、その子が胎内でおどった。エリサベツは聖霊に満たされ、
42Mekio' -imi napesukui mpo'uli' -ki Maria: "Iko-mi-kona to nagane' Alata'ala meliu ngkai hawe'ea tobine ntani' -na, pai' Alata'ala mpogane' ana' to nupotina'i-ki tetu.
42声高く叫んで言った、「あなたは女の中で祝福されたかた、あなたの胎の実も祝福されています。
43Ha hema-a-kuwo aku' toi-e, pai' iko tina-na Pue' -ku tumai mpokinomo-a!
43主の母上がわたしのところにきてくださるとは、なんという光栄でしょう。
44Wae kaku'epe-na petabe-nu, ana' to hi rala-ku ncaliu mongkale nakeni kagoe' -na.
44ごらんなさい。あなたのあいさつの声がわたしの耳にはいったとき、子供が胎内で喜びおどりました。
45Morasi' mpu'u-ko, apa' nupangala' lolita Pue', apa' napa to na'uli' -koko bate madupa'."
45主のお語りになったことが必ず成就すると信じた女は、なんとさいわいなことでしょう」。
46Na'uli' Maria: Mpo'une' -a Pue' hante nono-ku mpu'u.
46するとマリヤは言った、「わたしの魂は主をあがめ、
47Goe' lia-a, apa' Alata'ala Magau' Tompohore-a ngkai huku' jeko' -ku.
47わたしの霊は救主なる神をたたえます。
48Nakiwoi-awa-kuwo, aku' batua-na to mpe'ahii'. Ngkai wae lau, hawe'ea tauna mpo'uli' ka'aku' -na tobine to nagane' Alata'ala.
48この卑しい女をさえ、心にかけてくださいました。今からのち代々の人々は、わたしをさいわいな女と言うでしょう、
49Apa' Alata'ala to mokuasa mpopehuwu kabaraka' -na hi aku'. Moroli' hanga' -na!
49力あるかたが、わたしに大きな事をしてくださったからです。そのみ名はきよく、
50Ma'ahi' -i hi hawe'ea tauna to mengkoru hi Hi'a, duu' rata hi muli-muli-ra.
50そのあわれみは、代々限りなく主をかしこみ恐れる者に及びます。
51Nababehi anu mobaraka' hante kuasa-na: Tauna to molangko nono-ra nagaro' bona uma oko patuju-ra.
51主はみ腕をもって力をふるい、心の思いのおごり高ぶる者を追い散らし、
52Magau' -magau' napohu ngkai pangka' -ra. Tauna to dingki' tuwu' -ra napomolangko.
52権力ある者を王座から引きおろし、卑しい者を引き上げ、
53Tauna to mo'oro' nabohui hante pongkoni' to lompe'. Tauna topo'ua' napopalai hante ngkeni woto mara.
53飢えている者を良いもので飽かせ、富んでいる者を空腹のまま帰らせなさいます。
55Napopohiloi ahi' -na hi kita' muli Israel, batua-na owi. Natulungi-ta hewa to najanci hi ntu'a-ta owi. Uma nalipo' pojanci-na hi Abraham pai' hi muli-na duu' kahae-hae-na."
54主は、あわれみをお忘れにならず、その僕イスラエルを助けてくださいました、
56Ba tolu mula kahae-na Maria mo'oha' hante Elisabet, pai' lako' nculii' -idi hilou hi tomi-na.
55わたしたちの父祖アブラハムとその子孫とをとこしえにあわれむと約束なさったとおりに」。
57Rata-mi tempo-na Elisabet mo'ana'. Mo'ana' mpu'u-imi, hadua ana' tomane.
56マリヤは、エリサベツのところに三か月ほど滞在してから、家に帰った。
58Tongki-ra pai' ompi' -ra mpo'epe beiwa Pue' mpopohiloi ahi' -na hi Elisabet hi kanawai' -na ana' -na toe, toe pai' goe' wo'o-ramo-rawo hangkaa-ngkania hante Elisabet.
57さてエリサベツは月が満ちて、男の子を産んだ。
59Ntuku' ada-ra to Yahudi, kahono' -na walu eo umuru-na ana' toei, tumai-ramo tongki pai' ompi' -ra mpotini' -i ntuku' ada-ra to Yahudi. Patuju-ra doko' mpohanga' -i Zakharia, mpongkona' -ki tuama-na moto, ntuku' ada-ra.
58近所の人々や親族は、主が大きなあわれみを彼女におかけになったことを聞いて、共どもに喜んだ。
60Tapi' na'uli' Elisabet mpo'uli' -raka: "Neo' waetu! Bate Yohanes hanga' -na."
59八日目になったので、幼な子に割礼をするために人々がきて、父の名にちなんでザカリヤという名にしようとした。
61Hampetompoi' -ra: "Hiaa' bo uma-hanale ria ompi' -ni to rahanga' tetu-e!"
60ところが、母親は、「いいえ、ヨハネという名にしなくてはいけません」と言った。
62Ngkai ree, rahuka' -ki Zakharia rapompekunei' ba napa to doko' nahanga' -ki ana' -na.
61人々は、「あなたの親族の中には、そういう名のついた者は、ひとりもいません」と彼女に言った。
63Zakharia mperapi' hameha' po'ukia' pai' na'uki': "Hanga' -na Yohanes." Konce omea-ramo.
62そして父親に、どんな名にしたいのですかと、合図で尋ねた。
64Nto'u toe, muu-mule' howa' nculii' -imi mololita, pai' -i mpo'une' -une' Alata'ala.
63ザカリヤは書板を持ってこさせて、それに「その名はヨハネ」と書いたので、みんなの者は不思議に思った。
65Me'eka' omea-ramo tongki-ra, pai' kareba toe molele hobo' hi bulu' -na Yudea.
64すると、立ちどころにザカリヤの口が開けて舌がゆるみ、語り出して神をほめたたえた。
66Hawe'ea to mpo'epe kareba toe mokanono, ra'uli': "Ha jadi' napa-i mpai' ana' toei?" Apa' Pue' mpodohei-i hante baraka' -na.
65近所の人々はみな恐れをいだき、またユダヤの山里の至るところに、これらの事がことごとく語り伝えられたので、
67Ane Zakharia, tuama ana' toei, Inoha' Tomoroli' mpokuasai-i, pai' -i mpohowa' lolita Alata'ala, na'uli':
66聞く者たちは皆それを心に留めて、「この子は、いったい、どんな者になるだろう」と語り合った。主のみ手が彼と共にあった。
68"Mai-tamo kita' muli Israel, mpo'une' Alata'ala Pue' -ta! Apa' hompo-imi tumai mpotulungi-ta kita' ntodea-na. Tumai-i mpobahaka-ta ngkai bali' -ta.
67父ザカリヤは聖霊に満たされ、預言して言った、
69Nawai' -tamo Tadulako to mobaraka' to mpokeni kalompea'. Tadulako toei, muli Magau' Daud, batua-na owi.
68「主なるイスラエルの神は、ほむべきかな。神はその民を顧みてこれをあがない、
70Ngkai owi hante wiwi nabi-nabi to moroli', Pue' mpojanci
69わたしたちのために救の角を僕ダビデの家にお立てになった。
71kanabahaka-ta mpai' ngkai bali' -ta, nabahaka-ta ngkai kuasa-ra to mpokahuku' -ta.
70古くから、聖なる預言者たちの口によってお語りになったように、
72Napopohiloi mpu'u-mi ahi' -na hi ntu'a-ta owi. Napadupa' -mi janci-na to moroli'.
71わたしたちを敵から、またすべてわたしたちを憎む者の手から、救い出すためである。
74Mojanci pai' mosumpa-i hi Abraham ntu'a-ta owi, kanabahaka-ta ngkai kuasa bali' -ta, bona ma'ala-ta mpopue' -i hante uma ria ka'ekaa' -ta,
72こうして、神はわたしたちの父祖たちにあわれみをかけ、その聖なる契約、
75bona kita' jadi' topetuku' -na to moroli' pai' to monoa' hi poncilo-na, duu' kahae-hae-na.
73すなわち、父祖アブラハムにお立てになった誓いをおぼえて、
76Hiaa' ane iko, ana' -ku, iko mpai' rahanga' nabi Pue' Ala to hi suruga. Apa' iko-mi mpai' to mako' meri'ulu ngkai Pue', bona mporodo ohea-na.
74わたしたちを敵の手から救い出し、
77Iko mpai' to mpopo'incai ntodea-na ohea bona Alata'ala mpowai' -ra kalompea' pai' mpo'ampungi jeko' -ra.
75生きている限り、きよく正しく、みまえに恐れなく仕えさせてくださるのである。
78Apa' ma'ahi' lia Alata'ala Pue' -ta. Toe pai' hompo-imi tumai mpotulungi-ta. Tumai-i ngkai suruga hewa eo mebere'.
76幼な子よ、あなたは、いと高き者の預言者と呼ばれるであろう。主のみまえに先立って行き、その道を備え、
79Tumai-i mpobajahi nono tauna to hi rala kabengia-na pai' to me'eka' mpoka'eka' kamatea. Natete' -ta hi ohea to mpotoa' kalompea' tuwu'."
77罪のゆるしによる救をその民に知らせるのであるから。
80Ana' Zakharia toei, kaboo-bohea kamonoo-notoa nono-na. Mo'oha' -i hi papada to wao', duu' -na rata tempo-na natepu'u-mi mpokeni Lolita Pue' hi muli Israel.
78これはわたしたちの神のあわれみ深いみこころによる。また、そのあわれみによって、日の光が上からわたしたちに臨み、
79暗黒と死の陰とに住む者を照し、わたしたちの足を平和の道へ導くであろう」。幼な子は成長し、その霊も強くなり、そしてイスラエルに現れる日まで、荒野にいた。
80幼な子は成長し、その霊も強くなり、そしてイスラエルに現れる日まで、荒野にいた。