1Oti toe Yesus mpololitai pangkeni to Yahudi toera hante lolita rapa', na'uli': "Ria hadua tauna to mpohu'ai bonea-na hante anggur. Nawala ntololikia-na, nakae tana' mpobabehi torobo' pompeaa' anggur, pai' natunya' pongko pompodooa. Oti toe, napewai' bonea-na rapobago hi ba hangkuja dua tauna, pai' hilou-imi hi ngata to molaa.
1そこでイエスは譬で彼らに語り出された、「ある人がぶどう園を造り、垣をめぐらし、また酒ぶねの穴を掘り、やぐらを立て、それを農夫たちに貸して、旅に出かけた。
2Rata-mi tempo pohopua' wua' anggur, napahawa' hadua batua-na hilou mperapi' bagia-na hi to mpodoo bonea-na toera.
2季節になったので、農夫たちのところへ、ひとりの僕を送って、ぶどう園の収穫の分け前を取り立てさせようとした。
3Tapi' to mpodoo bonea toera mpohoko' batua-na, rapao' pai' rapopalai mara.
3すると、彼らはその僕をつかまえて、袋だたきにし、から手で帰らせた。
4Oti toe, pue' bonea mpahawa' tena hadua batua-na. Rata ria, rapao' wo'o-i-wadi-hawo, weho woo' -na, ralibui' ntarurua' pai' -i rapopalai.
4また他の僕を送ったが、その頭をなぐって侮辱した。
5Ngkai ree, nahubui tena hadua batua-na. Rata ria, rapatehi lau-imi. Bate hewa toe-mi kehi-ra hi butu dua batua to napahawa': ria to raweba', ria to rapatehi.
5そこでまた他の者を送ったが、今度はそれを殺してしまった。そのほか、なお大ぜいの者を送ったが、彼らを打ったり、殺したりした。
6"Uma-pi hema to napahawa' pue' bonea toei, metoro hadua ana' woto-na to nape'ahi' -damo. Ka'omea-na napahawa' ana' -na toe hilou hi to mpodoo bonea-na, na'uli': `Bate rapengkorui-ile mpai'.'
6ここに、もうひとりの者がいた。それは彼の愛子であった。自分の子は敬ってくれるだろうと思って、最後に彼をつかわした。
7"Ntaa' we'i, to mpodoo bonea toera, mohawa' -ramo ra'uli': `Etu-mi tumai ana' -na, hi'a mpai' to jadi' pue' bonea toi-e. Kita tapatehi-i, bona bonea-na toi kita' -mi pue' -na.'
7すると、農夫たちは『あれはあと取りだ。さあ、これを殺してしまおう。そうしたら、その財産はわれわれのものになるのだ』と話し合い、
8Karahoko' -nami ana' toei, rapatehi pai' ratadi hi mali bonea."
8彼をつかまえて殺し、ぶどう園の外に投げ捨てた。
9Ngkai ree, Yesus mpo'uli' -raka pangkeni to Yahudi: "Jadi', napa-mi to nababehi pue' bonea toei? Bate tumai-ile mpopatehi-ra to mpodoo bonea-na, pai' bonea-na nawai' -raka tau ntani' -na.
9このぶどう園の主人は、どうするだろうか。彼は出てきて、農夫たちを殺し、ぶどう園を他の人々に与えるであろう。
10Tantu nibasa-mi lolita Buku Tomoroli' to mpolowa pesapuaka-ni hi Aku', hewa toi moni-na: `Watu to ratadi topowangu tomi, watu toe lau-mi to jadi' poko parawatu.
10あなたがたは、この聖書の句を読んだことがないのか。『家造りらの捨てた石が隅のかしら石になった。
11Tohe'e majadi' ntuku' konoa Pue' Ala, uma mowo kalompe' -na hi poncilo-ta.'"
11これは主がなされたことで、わたしたちの目には不思議に見える』」。
12Kara'epe-na pangkeni to Yahudi lolita-na Yesus tohe'e, doko' rahoko' -i apa' ra'inca kahira' -na to natoa' hante lolita rapa' toe. Aga uma-ra daho' mpohoko' -i, apa' mpoka'eka' -ra ntodea. Jadi', malai-ramo mpalahii-i.
12彼らはいまの譬が、自分たちに当てて語られたことを悟ったので、イエスを捕えようとしたが、群衆を恐れた。そしてイエスをそこに残して立ち去った。
13Ngkai ree, pangkeni to Yahudi mpohubui ba hangkuja dua to Parisi pai' tauna to tono' hi Magau' Herodes hilou hi Yesus. Patuju-ra doko' mpahala'nawu' -i hante pompekunea' -ra.
13さて、人々はパリサイ人やヘロデ党の者を数人、イエスのもとにつかわして、その言葉じりを捕えようとした。
14Karata-ra hi Yesus, ra'uli' -ki: "Guru, ki'inca Guru tau monoa'. Metudui' -ko hante kalonto' -lonto' -na mpo'uli' napa konoa Alata'ala hi manusia'. Uma nupengkorui ba hema-hema, apa' uma-ko mpelence tauna. Toe pai' kipekune' -ko: ntuku' atura agama-ta, ba ma'ala moto-ta mpobayari paja' hi Kaisar, ba uma-di? Kana tabayari, ba uma mingki' tabayari?"
14彼らはきてイエスに言った、「先生、わたしたちはあなたが真実なかたで、だれをも、はばかられないことを知っています。あなたは人に分け隔てをなさらないで、真理に基いて神の道を教えてくださいます。ところで、カイザルに税金を納めてよいでしょうか、いけないでしょうか。納めるべきでしょうか、納めてはならないのでしょうか」。
15Na'inca Yesus patuju nono-ra to tewunii'. Toe pai' na'uli' -raka: "Napa pai' nipali' kahala'kedoa' pololita-kue? Keni pe' tumai doi to biasa nibayari-ki paja', doko' kuhilo."
15イエスは彼らの偽善を見抜いて言われた、「なぜわたしをためそうとするのか。デナリを持ってきて見せなさい」。
16Ngkai ree, ratonu-miki hampepa' doi pera'. Na'uli': "Lence hema pai' hanga' hema to hi doi toi?" Ra'uli': "Lence pai' hanga' Kaisar."
16彼らはそれを持ってきた。そこでイエスは言われた、「これは、だれの肖像、だれの記号か」。彼らは「カイザルのです」と答えた。
17Na'uli': "Ane wae-di, wai' -ki Kaisar napa to masipato' rawai' -ki Kaisar. Pai' wai' -ki Alata'ala napa to masipato' rawai' -ki Alata'ala." Konce-ramo mpo'epe tompoi' -na toe.
17するとイエスは言われた、「カイザルのものはカイザルに、神のものは神に返しなさい」。彼らはイエスに驚嘆した。
18Oti toe, ba hangkuja dua to Saduki rata hi Yesus. To Saduki toera, pangkeni agama Yahudi to mposapuaka tauna to mate tuwu' nculii' hi eo mpeno. Karata to Saduki toera, ra'uli' -ki Yesus:
18復活ということはないと主張していたサドカイ人たちが、イエスのもとにきて質問した、
19"Guru, nabi Musa mpo'uki' hi rala buku atura hewa toi: ane hadua tomane mate hiaa' uma-ki ria ana' -na, pudupuhe-na kana mpotobine balu-na bona ria-ki-hawo muli-na.
19「先生、モーセは、わたしたちのためにこう書いています、『もし、ある人の兄が死んで、その残された妻に、子がない場合には、弟はこの女をめとって、兄のために子をもうけねばならない』。
20Jadi', ria pitu to ntali ompi' paka' tomane. To ulumua' motobinei, mate-i uma ria ana' -na.
20ここに、七人の兄弟がいました。長男は妻をめとりましたが、子がなくて死に、
21Tu'ai-na mpotobine balu-na. Mate wo'o-i-wadi-hawo, hiaa' ko'ia-i mo'anai'. Wae wo'o to majadi' hi katolu-na,
21次男がその女をめとって、また子をもうけずに死に、三男も同様でした。
22duu' rata hi kapitu-na. Mate omea-ramo hante uma ria ana' -ra. Ka'omea-na, mate wo'o-imi-hawo tobine toei.
22こうして、七人ともみな子孫を残しませんでした。最後にその女も死にました。
23Jadi', hi eo mpeno, ane tuwu' nculii' mpu'u-di hawe'ea tomate-e, hema-ramo mpai' pue' tobine toei, apa' pitu-ramo to mpotobine-i."
23復活のとき、彼らが皆よみがえった場合、この女はだれの妻なのでしょうか。七人とも彼女を妻にしたのですが」。
24Na'uli' Yesus: "Sala' mpu'u pekiri-ni tetu-e, apa' uma nipaha ihi' Buku Tomoroli', uma wo'o ni'incai baraka' -na Alata'ala.
24イエスは言われた、「あなたがたがそんな思い違いをしているのは、聖書も神の力も知らないからではないか。
25Apa' ane tuwu' nculii' -ramo tauna to mate, katuwu' -ra hewa katuwu' mala'eka hi rala suruga, uma-rapa motobinei ba motomanei.
25彼らが死人の中からよみがえるときには、めとったり、とついだりすることはない。彼らは天にいる御使のようなものである。
26Ha ko'ia ria nibasa lolita Buku Tomoroli' to mpakanoto katuwu' -ra nculii' tomate-e? Hi rala buku Atura Musa, tabasa tutura-na beiwa Alata'ala mpololitai nabi Musa ngkai rala julumpu to jela'. Nto'u toe, Abraham, Ishak pai' Yakub mahae-ramo mate. Aga nau' wae, Alata'ala mpo'uli' -ki Musa hewa toi: `Aku' toi-mi Alata'ala to napue' Abraham, Alata'ala to napue' Ishak, Alata'ala to napue' Yakub.'
26死人がよみがえることについては、モーセの書の柴の篇で、神がモーセに仰せられた言葉を読んだことがないのか。『わたしはアブラハムの神、イサクの神、ヤコブの神である』とあるではないか。
27Jadi', ngkai lolita-na Alata'ala toe, monoto-mi ta'inca katuwu' -ra moto Abraham, Ishak pai' Yakub. Apa' bela tauna to mate to mepue' hi Alata'ala, tauna to tuwu' -hana to mpopue' -i. Sala' rahi-koina pekiri-ni tetu-e."
27神は死んだ者の神ではなく、生きている者の神である。あなたがたは非常な思い違いをしている」。
28Nto'u toe, hadua guru agama Yahudi rata hi Yesus. Na'epe pomehono' -ra to Saduki hante Yesus we'i, pai' na'uli' hi rala nono-na: "Lompe' mpu'u tompoi' -na Yesus tetui!" Toe pai' mepekune' wo'o-imi-hawo hi Yesus, na'uli': "Parenta to'uma to poko-na ngkai hawe'ea parenta?"
28ひとりの律法学者がきて、彼らが互に論じ合っているのを聞き、またイエスが巧みに答えられたのを認めて、イエスに質問した、「すべてのいましめの中で、どれが第一のものですか」。
29Na'uli' Yesus: "Toi-mi parenta to poko-na: `Pe'epei-koi to Israel! Pue' -ta Pue' Alata'ala hadua-na-wadi.
29イエスは答えられた、「第一のいましめはこれである、『イスラエルよ、聞け。主なるわたしたちの神は、ただひとりの主である。
30Kana tapoka'ahi' -i hante nono-ta mpu'u, tatonu hawe'ea katuwu' -ta hi Hi'a, tapoka'ahi' -i hudu inca-ta pai' hudu pakulea' -ta.'
30心をつくし、精神をつくし、思いをつくし、力をつくして、主なるあなたの神を愛せよ』。
31Pai' tohe'i-mi parenta karonyala-na: `Kana tapoka'ahi' doo-ta hewa pompoka'ahi' -ta woto-ta moto.' Uma ria parenta ntani' -na to meliu kabohe-na ngkai to ronyala tohe'i."
31第二はこれである、『自分を愛するようにあなたの隣り人を愛せよ』。これより大事ないましめは、ほかにない」。
32Na'uli' -mi guru agama toei hi Yesus: "Makono mpu'u-di Guru! Makono lia to nu'uli' tetu-e. Pue' Ala bate hadua-na-wadi, uma ria ntani' -na.
32そこで、この律法学者はイエスに言った、「先生、仰せのとおりです、『神はひとりであって、そのほかに神はない』と言われたのは、ほんとうです。
33Pai' kana tapoka'ahi' -i hante nono-ta mpu'u, hante hawe'ea pekiri-ta pai' hudu pakulea' -ta. Pai' kana tapoka'ahi' doo-ta hewa woto-ta moto. Toe to meliu kalompe' -na ngkai hawe'ea porewua pai' rewa ntani' -na to tapopepue' hi Alata'ala."
33また『心をつくし、知恵をつくし、力をつくして神を愛し、また自分を愛するように隣り人を愛する』ということは、すべての燔祭や犠牲よりも、はるかに大事なことです」。
34Na'epe Yesus kamonoto tompoi' -na tauna toei. Toe pai' na'uli' -ki: "Neo' jadi' ntodea hi rala Kamagaua' Alata'ala mpu'u-moko!" Ngkai ree, uma-pi hema to daho' mpekune' ba napa-napa hi Yesus.
34イエスは、彼が適切な答をしたのを見て言われた、「あなたは神の国から遠くない」。それから後は、イエスにあえて問う者はなかった。
35Nto'u-na Yesus metudui' hi Tomi Alata'ala, na'uli': "Napa pai' guru agama mpo'uli' Magau' Topetolo' muli-na Magau' Daud?
35イエスが宮で教えておられたとき、こう言われた、「律法学者たちは、どうしてキリストをダビデの子だと言うのか。
37Hiaa' bo Daud moto mpokahangai' -i Pue' -na. Hante petete' Inoha' Tomoroli' Daud mpotompo'wiwi Magau' Topetolo' hewa toi: Pue' Ala mpo'uli' -ki Pue' -ku: `Mohura-moko hi mali ngka'ana-ku duu' -na kupopengkoru hawe'ea bali' -nu hi Iko.'
36ダビデ自身が聖霊に感じて言った、『主はわが主に仰せになった、あなたの敵をあなたの足もとに置くときまでは、わたしの右に座していなさい』。
38Nto'u-na Yesus mpotudui' ntodea, na'uli' -raka: "Pelompehi-koi, neo' -koi mpenau' kehi-ra guru agama. Goe' -ra modao' mpopake' baju to moloe, pai' goe' -ra ane tauna hi wiwi' karajaa motingkua' mpotabe-ra.
37このように、ダビデ自身がキリストを主と呼んでいる。それなら、どうしてキリストはダビデの子であろうか」。大ぜいの群衆は、喜んでイエスに耳を傾けていた。
39Goe' -ra rapopohura hi pohuraa karabilaa' hi tomi posampayaa. Goe' -ra ane rapopohura-ra hi pohuraa to lompe' hi posusaa'.
38イエスはその教の中で言われた、「律法学者に気をつけなさい。彼らは長い衣を着て歩くことや、広場であいさつされることや、
40Mpobagiu-ra tobine tobalu, pai' -ra mpohagoi tomi-ra. Rawunii' kadada'a gau' -ra tohe'e hante mosampaya rapomoloe-loe. Motomo lia mpai' huku' -ra."
39また会堂の上席、宴会の上座を好んでいる。
41Yesus mohura mohu' peti' pompunaa' doi pepue', pai' -i mponaa tauna to mpopuna' doi pepue' -ra hi rala-na. Wori' tauna to mo'ua' mpopuna' doi uma hangke-ngkedi'.
40また、やもめたちの家を食い倒し、見えのために長い祈をする。彼らはもっときびしいさばきを受けるであろう」。
42Nto'u toe, rata wo'o-hawo hadua tobine tobalu to mpe'ahii' tuwu' -na, napuna' wo'o-hawo doi pepue' -na. To napuna' tohe'e, rompepa' doi ngkala, hangkedi' lia oli-na.
41イエスは、さいせん箱にむかってすわり、群衆がその箱に金を投げ入れる様子を見ておられた。多くの金持は、たくさんの金を投げ入れていた。
43Yesus mpokio' ana'guru-na pai' na'uli' -raka: "Mpu'u ku'uli' -kokoi: tobalu to mpe'ahii' tuwu' -na tohe'e mai, meliu pewai' -na ngkai pewai' to rapuna' hawe'ea tau ntani' -na.
42ところが、ひとりの貧しいやもめがきて、レプタ二つを入れた。それは一コドラントに当る。
44Apa' hira' mewai' ngkai labi ka'uaa' -ra. Tapi' tobine toei, nau' hewa apa-mi kampe'ahii' -na, napewai' omea-mi to ria hi hi'a, nau' kakono-na to naparaluu-hawo hi katuwu' -na eo-eo-na."
43そこで、イエスは弟子たちを呼び寄せて言われた、「よく聞きなさい。あの貧しいやもめは、さいせん箱に投げ入れている人たちの中で、だれよりもたくさん入れたのだ。みんなの者はありあまる中から投げ入れたが、あの婦人はその乏しい中から、あらゆる持ち物、その生活費全部を入れたからである」。
44みんなの者はありあまる中から投げ入れたが、あの婦人はその乏しい中から、あらゆる持ち物、その生活費全部を入れたからである」。