1Ro'eo-damo rata-mi Eo Paskah pai' Posusa' Roti to uma Raragii. Imam pangkeni pai' guru agama bula-ra mpali' akala-ra mpolede Yesus bona rapatehi bongo-i.
1さて、過越と除酵との祭の二日前になった。祭司長たちや律法学者たちは、策略をもってイエスを捕えたうえ、なんとかして殺そうと計っていた。
2Ra'uli': "Aga neo' ulu tababehi nto'u eo bohe, nee-neo' mpai' bara' ntodea."
2彼らは、「祭の間はいけない。民衆が騒ぎを起すかも知れない」と言っていた。
3Nto'u Yesus hi ngata Betania, hilou-i hi tomi hadua tauna to rahanga' Simon topohaki' poko'. Bula-na hi ree, rata hadua tobine ngkeni hameha' butolo' ihia' lana honga to masuli' lia oli-na, to rababehi ngkai rali' kaju to mohonga. Bula-na Yesus ngkoni', tobine toei mpopengka butolo' toe pai' natua hi woo' Yesus bona mpobila' -i.
3イエスがベタニヤで、らい病人シモンの家にいて、食卓についておられたとき、ひとりの女が、非常に高価で純粋なナルドの香油が入れてある石膏のつぼを持ってきて、それをこわし、香油をイエスの頭に注ぎかけた。
4Ba hangkuja dua to hi ree, moroe-ra mpohilo napa to nababehi tobine toei. Momepololitai-ramo ra'uli': "Napa-mi-hawo kalaua-na lana honga rakerei mara hewa toe!
4すると、ある人々が憤って互に言った、「なんのために香油をこんなにむだにするのか。
5Ke agina lau-pi-hawo rapobalu' nte oli tolu atu labi doi pera', pai' doi oli-na rawai' -raka tokabu." Toe pai' moroe-ra mpokaroe tobine toei.
5この香油を三百デナリ以上にでも売って、貧しい人たちに施すことができたのに」。そして女をきびしくとがめた。
6Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka: "Pelele' moto-i-hana. Napa pai' nipedahi nono-na? To nababehi hi Aku' toe-le, lompe'.
6するとイエスは言われた、「するままにさせておきなさい。なぜ女を困らせるのか。わたしによい事をしてくれたのだ。
7Apa' tokabu-hana, ria oa' -ra dohe-ni. Ane dota-koi ntulungi-ra, ria oa' loga-ni. Aga Aku', uma-a mpai' ria oa' dohe-ni.
7貧しい人たちはいつもあなたがたと一緒にいるから、したいときにはいつでも、よい事をしてやれる。しかし、わたしはあなたがたといつも一緒にいるわけではない。
8Tobine toei mpobabehi napa to nakule' mpobabehi. Natuai-a hante lana honga mporodo ami' -mi woto-ku hi karatana-ku mpai', kako'ia-na rata tempo-na.
8この女はできる限りの事をしたのだ。すなわち、わたしのからだに油を注いで、あらかじめ葬りの用意をしてくれたのである。
9Mpu'u ku'uli' -kokoi: hi humalili' dunia', hiapa-apa Kareba Lompe' rapalele, napa to nababehi tobine toei bate ralolita, uma mpai' ralipo' -lipo'."
9よく聞きなさい。全世界のどこででも、福音が宣べ伝えられる所では、この女のした事も記念として語られるであろう」。
10Nto'u toe, hadua ngkai ana'guru-na to hampulu' rodua, to rahanga' Yudas Iskariot, hilou hi imam pangkeni, mpo'uli' -raka patuju-na mpobalu' Yesus hi hira'.
10ときに、十二弟子のひとりイスカリオテのユダは、イエスを祭司長たちに引きわたそうとして、彼らの所へ行った。
11Goe' -ramo mpo'epe patuju-na toe, pai' rajanci-ki rawai' -i doi. Ngkai ree, Yudas mpopali' loga to lompe' mpobalu' Yesus hi bali' -na.
11彼らはこれを聞いて喜び、金を与えることを約束した。そこでユダは、どうかしてイエスを引きわたそうと、機会をねらっていた。
12Rata-mi eo to lomo' -na hi Posusa' Roti to Uma Raragii, nto'u bima Paskah rasumale'. Nto'u toe, ana'guru-na Yesus mpo'uli' -ki: "Hiapa-kai mporodo pongkoni' Paskah to takoni' -e mpai'? Hiapa konoa-nu?"
12除酵祭の第一日、すなわち過越の小羊をほふる日に、弟子たちがイエスに尋ねた、「わたしたちは、過越の食事をなさる用意を、どこへ行ってしたらよいでしょうか」。
13Yesus mpohubui rodua ana'guru-na, na'uli' -raka: "Hilou-mokoi hi rala ngata. Ria mpai' to mpohirua' -kokoi hadua tomane to ngkeni pontomua' -na oti ntomu'. Tuku' -imi.
13そこで、イエスはふたりの弟子を使いに出して言われた、「市内に行くと、水がめを持っている男に出会うであろう。その人について行きなさい。
14Ane mesua' -i hi rala tomi, uli' -ki pue' tomi: `Na'uli' Guru: Hiapa-kuwo pobabehia-ku Posusa' Paskah hante ana'guru-ku?'
14そして、その人がはいって行く家の主人に言いなさい、『弟子たちと一緒に過越の食事をする座敷はどこか、と先生が言っておられます』。
15Pue' tomi toe mpai' mpotudo' -kokoi hameha' kamar to hi lolo-na to bohe. Kamar toe teporodo ami' -mi, hono' -mi rewa-na. Hi retu-mokoi mpai' mporodo-taka pongkoni' Paskah-ta."
15するとその主人は、席を整えて用意された二階の広間を見せてくれるから、そこにわたしたちのために用意をしなさい」。
16Hilou mpu'u-ramo ana'guru-na to rodua toera mesua' rala ngata. Rarata mpu'u-mi hewa to na'uli' -raka, pai' -ra mporodo-mi pongkoni' Paskah.
16弟子たちは出かけて市内に行って見ると、イエスが言われたとおりであったので、過越の食事の用意をした。
17Mobengi-mi, rata-imi Yesus hante ana'guru-na to hampulu' rodua.
17夕方になって、イエスは十二弟子と一緒にそこに行かれた。
18Bula-na mohura ngkoni', na'uli' -mi: "Pe'epei-koi: Ria hadua ngkai koi', to ngkoni' hante Aku' toe lau, to mpobalu' -a mpai' hi bali' -ku."
18そして、一同が席について食事をしているとき言われた、「特にあなたがたに言っておくが、あなたがたの中のひとりで、わたしと一緒に食事をしている者が、わたしを裏切ろうとしている」。
19Mpo'epe tohe'e, kapeda' -nami nono-ra ana'guru-na, pai' mepekune' -ramo hadua bo hadua hi Yesus, ra'uli': "Bela-hawo aku' to nutoa' -e Pue'?"
19弟子たちは心配して、ひとりびとり「まさか、わたしではないでしょう」と言い出した。
20Na'uli' Yesus: "To mpobalu' -ale, hadua ngkai koi' to hampulu' rodua tohe'i-e, to mpodulu' -ka.
20イエスは言われた、「十二人の中のひとりで、わたしと一緒に同じ鉢にパンをひたしている者が、それである。
21Makono mpu'u, Aku' Ana' Manusia' bate mate hewa to ralowa hi rala Buku Tomoroli' -e. Aga mpe'ahii' tauna to mpobalu' -a tetui. Ke lompe' lau-pi ane uma-i na'ote tina-na."
21たしかに人の子は、自分について書いてあるとおりに去って行く。しかし、人の子を裏切るその人は、わざわいである。その人は生れなかった方が、彼のためによかったであろう」。
22Bula-ra ngkoni', na'ala' -mi Yesus roti pai' naposampayai, mpo'uli' tarima kasi hi Alata'ala. Oti toe, napihe-pihe pai' natonu-raka, na'uli': "Ala' -mi, koni' -mi. Toi-mi woto-ku."
22一同が食事をしているとき、イエスはパンを取り、祝福してこれをさき、弟子たちに与えて言われた、「取れ、これはわたしのからだである」。
23Oti toe na'ala' wo'o sangkiri' to ihia' anggur, na'uli' tarima kasi hi Alata'ala pai' natonu-raka. Nginu omea-ramo ngkai sangkiri' toe.
23また杯を取り、感謝して彼らに与えられると、一同はその杯から飲んだ。
24Na'uli' -raka: "Toi-mi raa' -ku to rabowo ane mate-a mpai' bona mpotolo' wori' tauna. Raa' -ku toi mporohoi pojanci to mpoposidai' Alata'ala hante manusia'.
24イエスはまた言われた、「これは、多くの人のために流すわたしの契約の血である。
25Mpu'u ku'uli' -kokoi: ntepu'u ngkai wae lau, uma-apa nginu anggur duu' -na rata tempo-na Alata'ala jadi' Magau' hi dunia'. Nto'u toe-damo mpai', pai' lako' ku'inu anggur to bo'u hi rala Kamagaua' -na."
25あなたがたによく言っておく。神の国で新しく飲むその日までは、わたしは決して二度と、ぶどうの実から造ったものを飲むことをしない」。
26Oti toe, morona' -ramo hanyala rona' pe'une'. Kahudu-ra morona', malai-ramo ngkai ngata hilou hi Bulu' Zaitun.
26彼らは、さんびを歌った後、オリブ山へ出かけて行った。
27Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka ana'guru-na: "Hawe'ea-ni mpai', molengo pepangala' -ni hi Aku', apa' ria te'uki' Lolita Alata'ala to mpo'uli' hewa toi: `Kupatehi topo'ewu toei, alaa-na bima-na pagaa' -gaa' -ramo.'
27そのとき、イエスは弟子たちに言われた、「あなたがたは皆、わたしにつまずくであろう。『わたしは羊飼を打つ。そして、羊は散らされるであろう』と書いてあるからである。
28Aga ane tuwu' nculii' -apa mpai', meri'ulu-a hilou hi tana' Galilea, bona hirua' hi ria-ta-damo mpai'."
28しかしわたしは、よみがえってから、あなたがたより先にガリラヤへ行くであろう」。
29Na'uli' Petrus: "Nau' hawe'ea tauna molengo pepangala' -ra hi Iko Pue', aku' uma!"
29するとペテロはイエスに言った、「たとい、みんなの者がつまずいても、わたしはつまずきません」。
30Na'uli' Yesus: "Mpu'u ku'uli' -koko: Bengi toe mpai' lau, kako'ia-na turua' manu' karongkani-na, mpolia' tolu ngkani-moko mposapu kanu'inca-ku."
30イエスは言われた、「あなたによく言っておく。きょう、今夜、にわとりが二度鳴く前に、そう言うあなたが、三度わたしを知らないと言うだろう」。
31Aga hangkedi' kanaperohoi-na Petrus lolita-na, na'uli': "Nau' -a mate hangkaa-ngkania dohe-nu, uma mpu'u kusapu kaku'inca-nu!" Wae wo'o-rawo lolita-ra ana'guru-na to ntani' -na.
31ペテロは力をこめて言った、「たといあなたと一緒に死なねばならなくなっても、あなたを知らないなどとは、決して申しません」。みんなの者もまた、同じようなことを言った。
32Rata-ramo hi pampa to rahanga' Getsemani. Hi ree na'uli' Yesus mpo'uli' -raka ana'guru-na: "Koi', mohura hi rei-mokoi mpopea-a, bula-ku hilou mosampaya."
32さて、一同はゲツセマネという所にきた。そしてイエスは弟子たちに言われた、「わたしが祈っている間、ここにすわっていなさい」。
33Aga Petrus, Yakobus pai' Yohanes nabawai hilou dohe-na. Nto'u toe pepa-mi na'epe pai' mokaratu-mi nono-na.
33そしてペテロ、ヤコブ、ヨハネを一緒に連れて行かれたが、恐れおののき、また悩みはじめて、彼らに言われた、
34Na'uli' -raka: "Susa' lia nono-ku, hewa to neo' mate-ama ku'epe. Rehe'i-mokoi ulu mojaga."
34「わたしは悲しみのあまり死ぬほどである。ここに待っていて、目をさましていなさい」。
35Oti toe, hilou-imi molaa hangkedi', pai' -i motumpa hi tana' mosampaya. Rala posampaya-na merapi' -i bona ane ma'ala uma-i-hawo mporata kaparia toe.
35そして少し進んで行き、地にひれ伏し、もしできることなら、この時を過ぎ去らせてくださるようにと祈りつづけ、そして言われた、
36Na'uli': "Tuama-ku! Uma ria to uma majadi' ane Iko Mama mpo'uli'. Wi'iha-ka-kuwo kaparia to neo' mporumpa' -a toi. Aga bela konoa-ku Aku' to jadi', agina konoa-nu Iko moto."
36「アバ、父よ、あなたには、できないことはありません。どうか、この杯をわたしから取りのけてください。しかし、わたしの思いではなく、みこころのままになさってください」。
37Oti toe, nculii' -imi hi ana'guru-na to tolu, narata-ra bula-ra leta' moto. Na'uli' mpo'uli' -ki Petrus: "Simon! Ba leta' -dako-konae! Hajaa-wadi uma nudadahi mojaga?
37それから、きてごらんになると、弟子たちが眠っていたので、ペテロに言われた、「シモンよ、眠っているのか、ひと時も目をさましていることができなかったのか。
38Mojaga pai' mosampaya-mokoi, bona neo' -koi mporata pesori. Hi rala nono-ni dota moto-koi mpobabehi to makono, aga uma nidadahi apa' manusia' bate lente."
38誘惑に陥らないように、目をさまして祈っていなさい。心は熱しているが、肉体が弱いのである」。
39Ngkai ree, hilou wo'o-imi mosampaya. Posampaya-na toe hibalia hante posampaya-na to lomo' -na.
39また離れて行って同じ言葉で祈られた。
40Oti toe, nculii' wo'o-imi mporata ana'guru-na, leta' wo'o-ra-wadi apa' mopoke' rahi mata-ra. Nakehele-ra, aga uma-ra winihi apa' uma ra'incai ba napa to ra'uli' -ki.
40またきてごらんになると、彼らはまだ眠っていた。その目が重くなっていたのである。そして、彼らはどうお答えしてよいか、わからなかった。
41Hilou wo'o-imi mosampaya katolu ngkani-na, pai' oti toe, nculii' wo'o-imi hi ana'guru-na, na'uli' -raka: "Turu pai' leta' oa' -pada-koi? Naporae' -mi! Rata-mi tempo-na Aku' Ana' Manusia' rapobalu' pai' ratonu hi tauna to dada'a.
41三度目にきて言われた、「まだ眠っているのか、休んでいるのか。もうそれでよかろう。時がきた。見よ、人の子は罪人らの手に渡されるのだ。
42Memata-mokoi! Hilo, etu-imi tumai to mpobalu' -a. Kita-mi lou."
42立て、さあ行こう。見よ、わたしを裏切る者が近づいてきた」。
43Bula-na Yesus mololita-pidi, rata mpu'u-imi Yudas, hadua ngkai ana'guru-na to hampulu' rodua. Pai' dohe-na wori' wo'o tau ntani' -na to ngkeni piho' pai' sumampu. Hira' toe rapahawa' imam pangkeni, guru agama pai' totu'a to Yahudi.
43そしてすぐ、イエスがまだ話しておられるうちに、十二弟子のひとりのユダが進みよってきた。また祭司長、律法学者、長老たちから送られた群衆も、剣と棒とを持って彼についてきた。
44Yudas mpo'uli' ami' -miraka tanda bona ra'inca kato'uma-nai Yesus, na'uli': "Hema mpai' to ku'eki, Hi'a-mi. Hoko' -imi, keni-i hilou, jaga lompe' -i."
44イエスを裏切る者は、あらかじめ彼らに合図をしておいた、「わたしの接吻する者が、その人だ。その人をつかまえて、まちがいなく引ひっぱって行け」。
45Jadi', karata-ra hi ree, kahilou-nami Yudas mpohirua' -ki Yesus, na'uli': "Guru!" pai' -i na'eki ntuku' ada-ra to Yahudi.
45彼は来るとすぐ、イエスに近寄り、「先生」と言って接吻した。
46Katumai-rami tauna to wori' mpohoko' Yesus.
46人々はイエスに手をかけてつかまえた。
47Ngkai ree, hadua tauna to mokore mohu' Yesus mpowute' piho' -na natime-ki batua Imam Bohe, bela mpoholu tilinga-na.
47すると、イエスのそばに立っていた者のひとりが、剣を抜いて大祭司の僕に切りかかり、その片耳を切り落した。
48Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka tauna to mpohoko' -i: "Ha toperampaki-a toi-e, pai' mingki' tumai-koi ntali piho' pai' sumampu mpohoko' -ae!
48イエスは彼らにむかって言われた、「あなたがたは強盗にむかうように、剣や棒を持ってわたしを捕えにきたのか。
49Butu eo-na ria moto-a dohe-ni hi Tomi Alata'ala metudui', napa pai' uma-a nihoko' nto'u toe? Aga tohe'i kana jadi', bona madupa' -mi to te'uki' hi rala Buku Tomoroli'."
49わたしは毎日あなたがたと一緒に宮にいて教えていたのに、わたしをつかまえはしなかった。しかし聖書の言葉は成就されねばならない」。
50Ngkai ree, metibo' -ramo hawe'ea ana'guru-na mpalahii-i.
50弟子たちは皆イエスを見捨てて逃げ去った。
51Ria wo'o hadua kabilasa mpotuku' Yesus nto'u toe, motapui' -i-wadi hante abe' to bula. Ria-ra to doko' mpohoko' -i,
51ときに、ある若者が身に亜麻布をまとって、イエスのあとについて行ったが、人々が彼をつかまえようとしたので、
52toe pai' naroncu-mi abe' -na, pai' -i metibo' molawa.
52その亜麻布を捨てて、裸で逃げて行った。
53Ngkai ree, Yesus rakeni hilou hi tomi Imam Bohe. Hi ria, morumpu-ramo hawe'ea imam pangkeni, guru agama pai' totu'a to Yahudi to ntani' -na.
53それから、イエスを大祭司のところに連れて行くと、祭司長、長老、律法学者たちがみな集まってきた。
54Petrus metuku' ngkawao-wadi, duu' -na rata hi berewe tomi Imam Bohe. Hi ria mohura-i moneru dohe topojaga.
54ペテロは遠くからイエスについて行って、大祭司の中庭まではいり込み、その下役どもにまじってすわり、火にあたっていた。
55Nto'u toe, imam pangkeni pai' hawe'ea topohura agama mpali' sabi' to mpakilu Yesus, bona ngalai' rahuku' mate-i. Aga uma raruai' sala' -na.
55さて、祭司長たちと全議会とは、イエスを死刑にするために、イエスに不利な証拠を見つけようとしたが、得られなかった。
56Wori' moto sabi' to mpopakilu-i, aga uma hibalia lolita-ra.
56多くの者がイエスに対して偽証を立てたが、その証言が合わなかったからである。
57Ria ba hangkuja dua to mokore pai' to mosabi' boa', ra'uli':
57ついに、ある人々が立ちあがり、イエスに対して偽証を立てて言った、
58"Tauna toii, ki'epe-i-kaina mpo'uli' hewa toi: `Kugero Tomi Alata'ala to nawangu manusia', pai' rala-na tolu eo kuwangu to ntani' -na, to bela manusia' mpowangu.'"
58「わたしたちはこの人が『わたしは手で造ったこの神殿を打ちこわし、三日の後に手で造られない別の神殿を建てるのだ』と言うのを聞きました」。
59Hiaa' posabi' -ra toe, uma wo'o-wadi hibalia.
59しかし、このような証言も互に合わなかった。
60Kamokore-nami Imam Bohe hi nyanyoa hawe'ea topohura, pai' na'uli' -ki Yesus: "Ha uma nutompoi' -ra to mpakilu-ko toe-e?"
60そこで大祭司が立ちあがって、まん中に進み、イエスに聞きただして言った、「何も答えないのか。これらの人々があなたに対して不利な証言を申し立てているが、どうなのか」。
61Aga Yesus, uma-i winihi, uma-i metompoi' nau' hamelaa. Hangkani-pi Imam Bohe mpekune' -i: "Ha Iko mpu'u-mi Magau' Topetolo', Ana' Alata'ala to Moroli'?"
61しかし、イエスは黙っていて、何もお答えにならなかった。大祭司は再び聞きただして言った、「あなたは、ほむべき者の子、キリストであるか」。
62Na'uli' Yesus: "Aku' -mi, pai' nihilo moto-a mpai', Aku' Ana' Manusia', mohura pai' moparenta hi mali ka'ana Alata'ala to Mobaraka', pai' nihilo wo'o-a mana'u tumai ngkai suruga hi rala limu'."
62イエスは言われた、「わたしがそれである。あなたがたは人の子が力ある者の右に座し、天の雲に乗って来るのを見るであろう」。
63Mpo'epe toe we'i, Imam Bohe mpoheu' baju-na ngkai kamoroe-na, pai' na'uli': "Uma-pi mingki' ria sabi'!
63すると、大祭司はその衣を引き裂いて言った、「どうして、これ以上、証人の必要があろう。
64Ni'epe moto-mi-koiwo lolita-na mpokedi' Alata'ala. Beiwa-mi-koiwo kabotu' -ni?" Hibalia-mi kabotu' -ra omea, ra'uli': "Bate masala' -imile, kana rahuku' mate-i!"
64あなたがたはこのけがし言を聞いた。あなたがたの意見はどうか」。すると、彼らは皆、イエスを死に当るものと断定した。
65Ngkai ree, ria-ra to mpo'uelikui-i, ria wo'o to mpopo'ore' -i: rakaramuai lio-na, raweba' -i, pai' ra'uli' -ki: "Ee nabi! Pe'uli' pe' ba hema to mpoweba' -koe!" Topojaga wo'o-hawo, mehopo' wo'o-ramo-rawo.
65そして、ある者はイエスにつばきをかけ、目隠しをし、こぶしでたたいて、「言いあててみよ」と言いはじめた。また下役どもはイエスを引きとって、手のひらでたたいた。
66Nto'u toe, Petrus hi berewe-pidi. Bula-na hi berewe toe, tumai hadua tobine topobago hi tomi Imam Bohe.
66ペテロは下で中庭にいたが、大祭司の女中のひとりがきて、
67Kampohilo-na Petrus moneru, nanaa-i pai' na'uli' -ki: "Ba iko wo'o-di hadua doo-na Yesus to Nazaret toei-e mai?"
67ペテロが火にあたっているのを見ると、彼を見つめて、「あなたもあのナザレ人イエスと一緒だった」と言った。
68Aga nasapu Petrus, na'uli': "Uma ku'incai-i, pai' uma kupaha ba napa to nu'uli'!" Ngkai ree moderu' -imi hilou mohu' hi wobo' wala. Turua' -mi manu'.
68するとペテロはそれを打ち消して、「わたしは知らない。あなたの言うことがなんの事か、わからない」と言って、庭口の方に出て行った。
69Pehilo wo'o-imi tobine toei, na'uli' -raka tauna to hi ree: "Hi'a tetu wo'o-di doo-na Yesus toei-e mai."
69ところが、先の女中が彼を見て、そばに立っていた人々に、またもや「この人はあの仲間のひとりです」と言いだした。
70Aga nasapu mperii wo'o-wadi Petrus. Uma mahae ngkai ree, tauna to mokore hi ree mpo'uli' wo'o-miki: "Iko mpu'u-di doo-nae! Apa' to Galilea wo'o-ko-kowo."
70ペテロは再びそれを打ち消した。しばらくして、そばに立っていた人たちがまたペテロに言った、「確かにあなたは彼らの仲間だ。あなたもガリラヤ人だから」。
71Kamosumpa-nami Petrus mpotuna' woto-na, na'uli': "Uma mpu'u ku'incai tauna to ni'uli' tetui!"
71しかし、彼は、「あなたがたの話しているその人のことは何も知らない」と言い張って、激しく誓いはじめた。するとすぐ、にわとりが二度目に鳴いた。ペテロは、「にわとりが二度鳴く前に、三度わたしを知らないと言うであろう」と言われたイエスの言葉を思い出し、そして思いかえして泣きつづけた。
72Nto'u toe, turua' -mi manu' karongkani-na. Nakiwoi-mi Petrus lolita-na Yesus ngone to mpo'uli' -ki: "Kako'ia-na turua' manu' karongkani-na, mpolia' tolu ngkani-moko mposapu kanu'inca-ku." Kageo' -nami Petrus kaka'utu-utu.
72するとすぐ、にわとりが二度目に鳴いた。ペテロは、「にわとりが二度鳴く前に、三度わたしを知らないと言うであろう」と言われたイエスの言葉を思い出し、そして思いかえして泣きつづけた。