1Jadi', kupekune': ha natadi mpu'u-ramo Alata'ala to Israel to napobagia ngkai owi-e? Uma-hawo. Apa' aku' toi, to Israel wo'o-a-kuwo. Aku' muli Abraham ngkai posantinaa Benyamin.
1そこで、わたしは問う、「神はその民を捨てたのであろうか」。断じてそうではない。わたしもイスラエル人であり、アブラハムの子孫、ベニヤミン族の者である。
2Alata'ala uma mpotadi tauna to napelihi ami' -mi ngkai lomo' -na. Kiwoi-dile tutura nabi Elia to te'uki' hi rala Buku Tomoroli' -e. Elia mpopakilu to Israel hi Alata'ala, na'uli':
2神は、あらかじめ知っておられたその民を、捨てることはされなかった。聖書がエリヤについてなんと言っているか、あなたがたは知らないのか。すなわち、彼はイスラエルを神に訴えてこう言った。
3"Pue', rapatehi-ramo nabi-nu, pai' rakero wo'o-mi watu pontunua pepue' -kai hi Iko. Muntu' hadua-ku-damo to tuwu', aga rapali' wo'o-ama doko' rapatehi!"
3「主よ、彼らはあなたの預言者たちを殺し、あなたの祭壇をこぼち、そして、わたしひとりが取り残されたのに、彼らはわたしのいのちをも求めています」。
4Na'uli' -ki Alata'ala hewa toi: "Neo' nu'uli' hadudua-nu-damo to mpotuku' -a. Ria-ra-pidile to kupetoro-e, pitu ncobu-rapa. Hira' toe bate bagia-ku, uma-ra mepue' hi pinotau to rahanga' Baal."
4しかし、彼に対する御告げはなんであったか、「バアルにひざをかがめなかった七千人を、わたしのために残しておいた」。
5Hewa to jadi' hi tempo nabi Elia owi, wae wo'o to jadi' tempo toi: kaworia' to Yahudi uma mepangala' hi Yesus, tapi' ria moto-ra hantongo' to mepangala', apa' hira' toe to napelihi ami' -mi Alata'ala jadi' bagia-na. Napelihi-ra toe muntu' ngkai kabula rala-na moto-hawo,
5それと同じように、今の時にも、恵みの選びによって残された者がいる。
6bela ngkai po'ingku-ra. Apa' ane rapa' -na napelihi-ra sabana pohiwili-na ngkai po'ingku-ra to lompe', batua-na kabula rala Alata'ala bela kabula rala mpu'u.
6しかし、恵みによるのであれば、もはや行いによるのではない。そうでないと、恵みはもはや恵みでなくなるからである。
7Jadi', lolita powoe-na hewa toi: to Israel doko' mpotuku' ohea-ra moto bona ngalai' jadi' monoa' -ra hi poncilo Alata'ala, aga uma raratai napa to rapali' toe. Ria moto-ra to mporata, aga hangkedi' -wadi, paka' to napelihi ami' -ramo Alata'ala. To ntani' -ntani' -na mengkabatu hi pekio' Pue',
7では、どうなるのか。イスラエルはその追い求めているものを得ないで、ただ選ばれた者が、それを得た。そして、他の者たちはかたくなになった。
8hewa to te'uki' owi hi rala Buku Tomoroli': Alata'ala mpowai' -ra nono to moko'o. Napokapiri mata-ra bona neo' rahiloi ohea to makono. Na'unca tilinga-ra bona neo' ra'epei kareba to makono, duu' hewa toe lau."
8「神は、彼らに鈍い心と、見えない目と、聞えない耳とを与えて、きょう、この日に及んでいる」と書いてあるとおりである。
9Wae wo'o-hawo lolita Magau' Daud owi to mpo'uli': O Pue', kuperapi' bona hawe'ea rasi' to hi tauna toera mpopanawu' -ra lau-mi, duu' -na mporata silaka pai' huku' -ra, bona tepehawai kehi-ra to dada'a.
9ダビデもまた言っている、「彼らの食卓は、彼らのわなとなれ、網となれ、つまずきとなれ、報復となれ。
10Pakabengi pekiri-ra, bona neo' ra'incai ohea to makono. Pakasusa' -ra, bona bungku' -ra mpokolo kasusaa' -ra toe."
10彼らの目は、くらんで見えなくなれ、彼らの背は、いつまでも曲っておれ」。
11Jadi', kaworia' to Yahudi tewinci' apa' uma-ra mepangala'. Aga neo' ta'uli' hewa toi: tewinci' -ra toe, alaa-na monawu' lau-ramo duu' kahae-hae-na. Bela-hawo toe patuju Alata'ala. Ngkai petiboki to Yahudi toe, tauna to bela-ra to Yahudi rapalogai mepangala' hi Pue' Yesus duu' -na tehore-ra ngkai huku' jeko' -ra. Ka'omea-na mpai', mehina-ramo to Yahudi doko' mpotuku' tonco tauna to bela-ra to Yahudi.
11そこで、わたしは問う、「彼らがつまずいたのは、倒れるためであったのか」。断じてそうではない。かえって、彼らの罪過によって、救が異邦人に及び、それによってイスラエルを奮起させるためである。
12Kaworia' to Yahudi mesapuaka pai' uma-ra napobagia Alata'ala. Pai' ngkai ree wori' tauna to bela-ra to Yahudi hi humalili' dunia' mporata rasi' bohe ngkai Alata'ala. Jadi', peliu-liu-nami mpai' kamarasi' -na ihi' dunia' ane to Yahudi medea pai' nculii' hi Alata'ala!
12しかし、もし、彼らの罪過が世の富となり、彼らの失敗が異邦人の富となったとすれば、まして彼らが全部救われたなら、どんなにかすばらしいことであろう。
13Lolita-ku tohe'i kutoa' hi koi' ompi' -ompi' -ku to bela-koi to Yahudi. Aku' toi suro Pue' Yesus, to nasuro mpokeni Kareba Lompe' hi koi' to bela-koi to Yahudi. Bago-ku toi kutu'u oa' hi tanuana' -ku.
13そこでわたしは、あなたがた異邦人に言う。わたし自身は異邦人の使徒なのであるから、わたしの務を光栄とし、
14Ngkai bago-ku toi, meka' ria mpai' hingka to Yahudi-ku to mehina mpohilo tauna to bela-ra to Yahudi mepangala' hi Pue' Yesus, alaa-na mepangala' wo'o-ramo-rawo hi Pue' Yesus, pai' tehore-ra ngkai huku' jeko' -ra.
14どうにかしてわたしの骨肉を奮起させ、彼らの幾人かを救おうと願っている。
15Apa' nto'u-na Alata'ala mpotadi to Yahudi, tebea-mi ohea hi hawe'ea tauna hi dunia' bona posidaia' -ra hante Alata'ala jadi' lompe'. Jadi', meliu kamarasi' -na ihi' dunia' ane Alata'ala mpotarima nculii' -ramo to Yahudi toera. Kajadia' toe mpai' hewa tomate to tuwu' nculii'.
15もし彼らの捨てられたことが世の和解となったとすれば、彼らの受けいれられることは、死人の中から生き返ることではないか。
17Ane ulumua' hinu'a-ta tatonu hi Alata'ala, batua-na hawe'ea hinu'a-ta Alata'ala-mi pue' -na. Ane rali' -na Alata'ala pue' -na, ra'a-na Alata'ala wo'o-wadi pue' -na. To Yahudi ma'ala rarapai' -ki hangkaju kaju zaitun to rapiara. Rali' -na mpobatuai ntu'a to Yahudi to napobagia Alata'ala owi. Ra'a-na mpobatuai muli-ra. Ra'a-na hantongo' nahepi' Alata'ala, pai' hi pohepia' -na toe napopentaka' ra'a ngkai kaju zaitun to uma rapiara, bona ra'a toe tuwu' pai' mporata rudu' ngkai rali' kaju to rapiara. Rali' to napopentaka' toe-e, koi' -mi to bela-koi to Yahudi.
16もし、麦粉の初穂がきよければ、そのかたまりもきよい。もし根がきよければ、その枝もきよい。
18Aga neo' molangko nono-ni ompi'. Neo' niruge' -ra to Yahudi to ratadi toera. Kiwoi-e': koi' hewa ra'a wo'o-wadi, koi' mporata rasi' ngkai rali' kaju to rapiara, bela kaju to mporata rasi' ngkai koi'!
17しかし、もしある枝が切り去られて、野生のオリブであるあなたがそれにつがれ、オリブの根の豊かな養分にあずかっているとすれば、
19Pai' neo' wo'o ni'uli' hewa toi hi rala nono-ni: "Kai' -kaina to napokono Alata'ala, apa' to Yahudi to hantongo' toera natadi bona kai' -mi mposampei-ra."
18あなたはその枝に対して誇ってはならない。たとえ誇るとしても、あなたが根をささえているのではなく、根があなたをささえているのである。
20Makono moto-di ompi'. Tapi' kiwoi-e': hira' ratadi apa' uma-ra mepangala'. Koi' rapotuwu' apa' mepangala' -koi. Neo' molangko nono-ni, mengkoru lau-mokoi hi Alata'ala!
19すると、あなたは、「枝が切り去られたのは、わたしがつがれるためであった」と言うであろう。
21Apa' ane Alata'ala mpotadi to Yahudi, to hewa ra'a to ria ami' -mi hi woto kaju, neo' ni'uli' wae, uma mpai' lau nono-na mpotadi-koi ane mesapuaka-koi.
20まさに、そのとおりである。彼らは不信仰のゆえに切り去られ、あなたは信仰のゆえに立っているのである。高ぶった思いをいだかないで、むしろ恐れなさい。
22Hi ree tahilo kama'ahi' -na Alata'ala pai' tahilo wo'o kamonoa' -na mehuku'. Monoa' -i mpohuku' tauna to mesapuaka. Ma'ahi' -i hi koi' ompi', asala tida-koi hi ahi' -na toe. Ane uma, natadi wo'o-ko-koiwo mpai'!
21もし神が元木の枝を惜しまなかったとすれば、あなたを惜しむようなことはないであろう。
23Ane to Yahudi to mesapuaka toera, ane medea-ra ngkai pesapuakaa-ra, bate natarima nculii' moto-ra Alata'ala. Ria kuasa-na mpotarima-ra nculii'.
22神の慈愛と峻厳とを見よ。神の峻厳は倒れた者たちに向けられ、神の慈愛は、もしあなたがその慈愛にとどまっているなら、あなたに向けられる。そうでないと、あなたも切り取られるであろう。
24Apa' koi' rarapai' -ki ra'a ngkai kaju to uma rapiara, aga nau' wae rapopentaka' -mokoi hi woto kaju to rapiara. Jadi', ane ra'a ngkai kaju to uma rapiara ma'ala rapopentaka' hi woto kaju to rapiara, peliu-liu-nami mpai' ra'a ngkai kaju to rapiara bisa rapopentaka' nculii' hi karahepia' -na ami'.
23しかし彼らも、不信仰を続けなければ、つがれるであろう。神には彼らを再びつぐ力がある。
25Ompi' -ompi' hampepangalaa' -ku! Doko' ku'uli' -kokoi napa patuju Alata'ala to uma ra'incai manusia' ngkai owi. Ku'uli' -kokoi toi bona neo' mpai' molangko nono-ni. Bona ni'inca: to Israel hantongo' motu'a nono-ra tempo toi. Aga kamotu'a nono-ra toe hampai' -wadi, duu' -na hono' -mi kadea-ra tauna to bela-ra to Yahudi mepangala' hi Yesus.
24なぜなら、もしあなたが自然のままの野生のオリブから切り取られ、自然の性質に反して良いオリブにつがれたとすれば、まして、これら自然のままの良い枝は、もっとたやすく、元のオリブにつがれないであろうか。
26Ngkai ree mpai', hawe'ea to Israel tehore ngkai huku' jeko' -ra. Kajadia' toe, hintotoa hante lolita to te'uki' hi rala Buku Tomoroli' owi. Na'uli' Alata'ala: Rata mpai' tempo-na, Topetolo' mehuwu ngkai Bulu' Sion, pai' napori hawe'ea kadada'aa ngkai muli Yakub.
25兄弟たちよ。あなたがたが知者だと自負することのないために、この奥義を知らないでいてもらいたくない。一部のイスラエル人がかたくなになったのは、異邦人が全部救われるに至る時までのことであって、
27Toi-mi janci-ku hi hira': Hi tempo toe mpai', ku'ampungi jeko' -ra."
26こうして、イスラエル人は、すべて救われるであろう。すなわち、次のように書いてある、「救う者がシオンからきて、ヤコブから不信心を追い払うであろう。
28Tempo toi to Yahudi jadi' bali' Alata'ala, apa' oja' -ra mpopangala' Kareba Lompe'. Ngkai ree, marasi' lau-koi to bela to Yahudi. Aga nau' wae, to Yahudi toera, bate napoka'ahi' oa' -ra Alata'ala, apa' napelihi-ramo ngkai owi pai' nakiwoi oa' pojanci-na hi ntu'a-ra.
27そして、これが、彼らの罪を除き去る時に、彼らに対して立てるわたしの契約である」。
29Apa' ane Alata'ala mpopelihi pai' mpogane' tauna, uma nadii' nculii' gane' -na toe.
28福音について言えば、彼らは、あなたがたのゆえに、神の敵とされているが、選びについて言えば、父祖たちのゆえに、神に愛せられる者である。
30Owi uma-koi mengkoru hi Alata'ala. Tapi' tempo toi nirata-mi ahi' Alata'ala, apa' ngkai pesapuaka-ra to Yahudi.
29神の賜物と召しとは、変えられることがない。
31Wae wo'o-ra to Yahudi. Tempo toi mesapuaka-ra, bona ahi' Alata'ala rata hi koi'. Aga hira' wo'o-rawo mpai' mporata ahi' Alata'ala, hibalia hewa koi'.
30あなたがたが、かつては神に不従順であったが、今は彼らの不従順によってあわれみを受けたように、
32Alata'ala mpelele' hawe'ea tauna mesapuaka, bona ma'ala-i mpopehuwu ahi' -na hi hawe'ea tauna.
31彼らも今は不従順になっているが、それは、あなたがたの受けたあわれみによって、彼ら自身も今あわれみを受けるためなのである。
33Uma mpu'u mowo kabohe tuwu' -na Alata'ala! Uma mowo kamonoto nono-na pai' kape'inca-na! Hema to ma'ala mpeputu patuju-na! Hema to ma'ala mpewulihi' hawe'ea bago-na!
32すなわち、神はすべての人をあわれむために、すべての人を不従順のなかに閉じ込めたのである。
34"Hema to mpo'inca pekiri Alata'ala! Hema to ma'ala mpotudui' -i!"
33ああ深いかな、神の知恵と知識との富は。そのさばきは窮めがたく、その道は測りがたい。
35"Hema to mpowai' -i ba napa-napa, alaa-na ma'ala-ra merapi' hiwili-na!"
34「だれが、主の心を知っていたか。だれが、主の計画にあずかったか。
36Apa' hawe'ea to ria, napajadi' Alata'ala, nakuasai Alata'ala pai' napobagia Alata'ala. Une' -imi duu' kahae-hae-na! Amin!
35また、だれが、まず主に与えて、その報いを受けるであろうか」。万物は、神からいで、神によって成り、神に帰するのである。栄光がとこしえに神にあるように、アァメン。
36万物は、神からいで、神によって成り、神に帰するのである。栄光がとこしえに神にあるように、アァメン。