1Hewa toe, ompi': rapa' -na ria hadua ana' maradika. Hawe'ea rewa tuama-na mpai', hi'a omea pue' -na. Aga ane nto'u kakedia' -na-pidi, raponcawa hewa hadua batua-i-pidi.
1Pravim pa, dokler je dedič nedoleten, se nič ne razločuje od sužnja, čeprav je vsega gospodar;
2Ria tauna to mpewili' -i pai' mpo'urusi rewa-na, duu' -na rata-mi tempo-na to napakatantu tuama-na.
2marveč je pod varuhi in oskrbniki do dne, postavljenega po očetu.
3Wae wo'o hante kita' ompi': kako'ia-ta mpo'incai Alata'ala, kita' hewa ana' toei, apa' mengkoru-ta hi ada pai' atura to hi dunia' toi.
3Tako smo bili tudi mi, dokler smo bili nedoletni, pod prvim ukom sveta zasužnjeni;
4Aga karata-na tempo to napakatantu Alata'ala, napahawa' -mi Ana' -na tumai hi dunia'. Ana' -na toei putu ngkai hadua tobine, pai' -i mewali to Yahudi to mengkoru hi Atura Musa.
4ko pa je bil dopolnjen čas, je odposlal Bog Sina svojega, rojenega iz žene, podvrženega postavi,
5Alata'ala mpopahawa' Ana' -na tumai bona mpobahaka-ta ngkai Atura Musa, bona kita' wo'o ma'ala napajadi' ana' -na.
5da odkupi tiste, ki so bili pod postavo, da prejmemo sinovstvo.
6Jadi', apa' lawi' ana' Alata'ala-tamoe, Alata'ala mpohubui Inoha' Ana' -na mo'oha' hi rala nono-ta. Ngkai pobago Inoha' Tomoroli' hi rala nono-ta toe, mekio' -ta hi Alata'ala, ta'uli' -ki: "O Mama! O Tuama-ku!"
6Ker ste pa sinovi, je odposlal Bog Duha Sina svojega v vaša srca, ki kliče: Abá, Oče!
7Jadi', uma-pi tapengkorui Atura Musa bona ke jadi' monoa' -ta hi poncilo Alata'ala. Ana' Alata'ala-tamo! Pai' ane ntoa' napo'ana' -tamo, bate nawai' -ta mpai' hawe'ea to naporodo hi ana' -na.
7Tako nisi več suženj, ampak sin; ako pa si sin, si tudi dedič po Bogu.
8Owi kako'ia-ni mpo'incai Alata'ala, mengkoru-koi hi pue' -pue' to mobaraka', aga to bela-ra Alata'ala.
8Ali takrat ste, seveda ne poznavajoč Boga, sužnjevali tistim, ki po naravi niso bogovi;
10Tapi' tempo toi ni'inca-imi Alata'ala-- hiaa' kakono-na Alata'ala-di-hawo to ri'ulu mpo'inca-koi! Jadi', napa-di-koina pai' doko' nikanculihii ada pai' atura to hewa toe-e? Nituku' lau-mi ada agama Yahudi hewa eo palia, tempo mosusa', wula bo'u pai' eo bohe ntani' -na. Ada pai' atura tetu-le uma mpokeni rasi', pai' uma-koi mpai' tebahaka ngkai huku' jeko' -ni ngkai petuku' -ni hi atura tetu-e. Jadi', napa pai' doko' mengkoru nculii' wo'o-mokoi hi ada pai' atura to hewa tetu-e!
9a sedaj, spoznavši Boga, še bolj pa spoznani od Boga, kako da se zopet vračate k prvim naukom, medlim in ubornim, ki jim hočete vnovič sužnjevati?
11Koro' -a nee-neo' mpai' uma ria kalaua-na lenge' -ku mpokeni Kareba Lompe' hi koi'.
10Dneve obhajate in mesece in čase in leta!
12Ompi' -ku to Galatia! Kuperapi' bona nituku' mpu'u ingku-ku. Apa' nau' to Yahudi-a, kubahakai-mi mpotuku' ada to Yahudi bona aku' jadi' hewa koi' to bela-koi to Yahudi. Lompe' lia kehi-ni hi aku' wengi.
11Bojim se za vas, da bi se ne bil morda zastonj trudil za vas.
13Tantu nikiwoi-pidi karata-ku hi ngata-ni wengi mpokeni Kareba Lompe' hi koi'. Nto'u toe peda' -a.
12Bodite kakor sem jaz, ker sem tudi jaz kakor vi, bratje, prosim vas.
14Haki' -ku toe mpakasusa' -koi. Aga nau' wae, uma-a nipokarungku ba nipoka'oja'. Nitarima lau-ada, niponcawa mala'eka ngkai Alata'ala, niponcawa hewa Kristus Yesus lau-ada.
13Nobene krivice mi niste storili; veste pa, da sem vam v slabosti mesa [Ali: spričo telesne slabosti.] najprvo oznanjeval evangelij,
15Goe' mpu'u nono-ni nto'u toe ompi'. Jadi' napa pai' mobali' -mi nono-ni tempo toi? Nto'u toe wengi, ku'inca mpu'u ompi', ane ria ba napa-napa to kuparaluu, uma nipekabosi'; kira-kira ane ke bisa-wadi, nau' mata-ni moto-mi nijungki' pai' niwai' -ka, ba ke uma nipekabosi'.
14in me niste vzlic svoji izkušnjavi na mesu mojem zaničevali, ne zavrgli, marveč kakor angela Božjega ste me sprejeli, kakor Kristusa Jezusa.
16Ha ni'uli' -koina, aku' jadi' bali' -ni tempo toi apa' ku'uli' -kokoi napa to makono?
15Kje je torej vaše tedanje blaženstvo? kajti pričam vam, da bi bili, ko bi bilo mogoče, oči svoje izdrli in jih meni dali.
17Tauna to hantongo' tetura ria, doko' mpu'u-ra ngala' nono-ni. Tapi' patuju-ra uma-hana lompe'. Patuju-ra doko' mpogaa' -koi ngkai aku', bona nituku' -ra hante nono-ni mpu'u.
16Tako sem torej postal vaš sovražnik, govoreč vam resnico?
18Lompe' lau-di ane ria to doko' ngala' nono-ni. Uma muntu' bula-ku dohe-ni, lingku' -ku wo'o, lompe' oa' ane ria to doko' ngala' nono-ni, asala patuju-ra lompe'.
17Vnemajo se za vas, pa ne kakor je prav, temuč izkleniti vas hočejo od mene, da bi se vi zanje vnemali.
19Ompi' -ompi', kuponcawa ana' -ku moto-mokoi. Aga susa' -mi nono-ku toi-e mpopenonoi-koi, pai' bate susa' oa' mpai' nono-ku ane ko'ia-koi jadi' hewa Kristus.
18Dobro pa je, vnemati se v dobrem vsekdar, in ne samo, kadar sem jaz pri vas.
20Doko' lia-ama hi retu dohe-ni ompi', bona lolita-ku to karapo' ma'ala kubalii'. Apa' tuhu-mi nono-ku toi-e ompi'.
19Otroci moji, ki jih zopet z bolečinami porajam, dokler se ne upodobi Kristus v vas –
21Ee koi' to doko' mengkoru hi Atura Musa, pe'epei-kae' lolita-ku! Ku'uli' -kokoi napa to te'uki' hi rala Buku Atura Musa.
20želel bi pa biti sedaj pri vas in premeniti glas svoj, ker sem v zadregi zastran vas.
22Te'uki' hewa toi: Abraham, rodua-ki ana' -na. Ana' -na to hadua putu ngkai Hagar, to tuwu' batua-i. Pai' ana' -na to hadua putu ngkai Sara, bela-i-hana batua.
21Recite mi, kateri hočete biti pod postavo, ne slišite li postave?
23Ana' to putu ngkai tobine to tuwu' batua, putu hewa ana' biasa ntuku' konoa manusia'. Tapi' ana' to putu ngkai tobine to bela-i batua, putu ntuku' janci Alata'ala hi Abraham.
22Kajti pisano je, da je imel Abraham dva sina, enega od dekle in enega od svobodnice.
25Tutura tohe'e ma'ala jadi' tudui' hi kita'. Tobine to rodua toera mpobatuai ronyala ohea jadi' monoa' hi poncilo Alata'ala. Hagar ma'ala rarapai' -ki tauna to doko' jadi' monoa' hi poncilo Alata'ala hi kampotuku' -ra Atura Musa. Apa' hawe'ea tauna to mpotuku' Atura Musa tuwu' hewa batua, apa' mengkoru-ra hi Atura Musa hewa batua mengkoru hi maradika-na. Jadi', Hagar toei ma'ala rarapai' -ki Bulu' Sinai hi tana' Arab. Pai' Hagar toei ma'ala rarapai' -ki ngata Yerusalem to hi dunia' toi. Apa' pue' ngata Yerusalem tuwu' hewa batua, napobatua Atura Musa.
23Toda kateri je bil od sužnje, se je narodil po mesu, a kateri od svobodne, po obljubi.
26Sara ma'ala rarapai' -ki Yerusalem to hi suruga. Sara toe-imile to tapotina kita' toi-e ompi', apa' uma-i tuwu' batua, pai' kita' uma-ta napobatua Atura Musa.
24To pa je v prispodobi govorjeno: ti dve ženi sta namreč dve zavezi, ena z gore Sinajske, ki rodi za sužnost, in ta je Agara.
28Tohe'e hewa lolita Buku Tomoroli' to mpo'uli': Goe' -ko-kona iko tobine to lalo, to uma-ko-kona hangkania mo'ana'. Goe' pai' mohahelo' -ko, to uma hangkania ntodohaka mpo'ote ana'. Apa' nau' lalo-ko, meliu mpai' kawori' muli-nu ngkai tobine to mo'anai' ami'."
25Agara pa pomeni goro Sinaj v Arabiji in stoji v eni vrsti s sedanjim Jeruzalemom, ki sužnjuje z otroki svojimi.
29Nto'u toe owi, ana' Abraham to putu hewa ana' biasa mpobalinai' tu'ai-na to putu ntuku' janci Alata'ala. Wae wo'o to jadi' tempo toi-e: tauna to doko' mpewuku-ta mpotuku' Atura Musa mpobalinai' -ta to mpotuku' konoa Inoha' Tomoroli'.
26A gornji Jeruzalem je svobodnica, in ta je naša mati.
30Tapi' napa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli'? Te'uki' hewa toi: "Popalai-i tobine to tuwu' batua tetui hante ana' -na! Apa' ana' batua toe uma ma'ala mpotarima sosora tuama-na hangkaa-ngkania hante ana' to putu ngkai tobine to uma tuwu' batua."
27Kajti pisano je: „Razveseli se, nerodovitna, ki ne porajaš; zaukaj in kliči, ki nisi v porodnih bolečinah; zakaj mnogo več je otrok te, ki je osamljena, nego one, ki ima moža“.
31Jadi', kita' toi-e ompi', uma-ta-tana hewa ana' Hagar, to tuwu' batua. Kita' toi-e hewa ana' Sara, to uma tuwu' batua.
28Mi pa smo, bratje, kakor Izak, otroci obljube.
29Ali kakor je takrat tisti, ki se je po mesu narodil, preganjal tega, ki je bil po Duhu rojen, tako tudi sedaj.
30Toda kaj pravi pismo? „Spodi deklo in nje sina; zakaj ne bo dedoval sin sužnje s sinom svobodnice“.Zato, bratje, nismo otroci sužnje, ampak svobodne.
31Zato, bratje, nismo otroci sužnje, ampak svobodne.