1Nto'u toe, rata hawa' ngkai Kaisar Agustus, mpohawai' bona hawe'ea tauna hi humalili' kamagaua' Roma ra'uki' hanga' -ra bona ra'inca kadea-ra.
1Zgodi se pa tiste dni, da izide povelje od cesarja Avgusta, naj se popiše ves svet.
2Pobilaa' tauna to lomo' -na tohe'i rababehi nto'u-na Kirenius jadi' gubernur hi tana' Siria.
2To popisovanje je bilo prvo, ko je vladal v Siriji Cireniji.
3Hawe'ea tauna hilou mpope'uki' hanga' -ra, hore-hore hi ngata totu'a-ra.
3In šli so vsi, da se zapišejo, vsak v svoje mesto.
5Wae wo'o Yusuf me'ongko' ngkai ngata Nazaret, mpo'ema' Maria kamae' -na to bula-na motina'i-mi. Me'ongko' -ramo ngkai tana' Galilea, manake' hilou hi tana' Yudea, mpotoa' ngata Betlehem, ngata kaputua Magau' Daud owi. Yusuf kana mpope'uki' hanga' -na hi ria, apa' hi'a muli Magau' Daud.
4Napoti pa se tudi Jožef iz Galileje, iz mesta Nazareta, v Judejo, v mesto Davidovo, ki se imenuje Betlehem, ker je bil iz hiše in rodovine Davidove,
6Nto'u-ra hi Betlehem toe, rata-mi tempo-na Maria mo'ana'.
5da se zapiše z Marijo, zaročeno mu ženo, ki je bila noseča.
7Mo'ana' mpu'u-imi, hadua ana' tomane, ana' ulumua' -na. Ana' -na toei naputu' pai' napopoturu hi rala paiwa', apa' ihia' -mi tomi torata.
6Zgodi se pa, ko sta bila tam, da se dopolnijo dnevi, da porodi.
8Hi mali ngata Betlehem, ria ba hangkuja dua topo'ewu. Bula-ra mpodoo bima-ra hi papada ngkabengia toe,
7In rodi sina svojega prvenca ter ga povije v plenice in ga položi v jasli, ker jima ni bilo prostora v prenočišču.
9muu-mule' mehupa' -mi hadua mala'eka Pue' mpohirua' -raka, pai' kabaraka' Pue' mehini mpohinii-ra, alaa-na me'eka' lia-ramo.
8In pastirji so čuli v tistem kraju pod milim nebom in so stražili po noči svojo čredo.
10Na'uli' mala'eka toei mpo'uli' -raka: "Neo' -koi me'eka', apa' katumai-ku toi mpokeni kareba lompe' hi koi', kareba to mpakagoe' lia hawe'ea tauna.
9In angel Gospodov pristopi k njim, in slava Gospodova jih obsije, in silno se prestrašijo.
11Eo toe lau hi ngata Magau' Daud, putu-mi Magau' Tompohore-koi ngkai huku' jeko' -ni, Hi'a-mi Kristus, Pue'.
10In angel jim reče: Ne bojte se, kajti glejte, oznanjam vam veliko veselje, ki bo vsemu ljudstvu:
12Toi-mi pompetonoi-na bona ni'inca kamakono-na lolita-ku: mporua' -koi mpai' hadua ana'lei raputu' pai' rapopoturu hi rala paiwa'."
11Ker vam se je danes rodil Zveličar, ki je Kristus Gospod, v mestu Davidovem.
13Hampinisi mata mehupa' wo'o-mi wori' mala'eka to ngkai suruga dohe mala'eka to lomo' -na we'i. Mpo'une' -ra Alata'ala, ra'uli':
12In to vam bodi znamenje: Našli boste dete v plenice povito, ležeče v jaslih.
14"Mai-tamo mpo'une' Alata'ala to hi suruga! Pai' hi dunia', tauna to napokono mporata kalompea' tuwu'."
13In hipoma se pokaže z angelom množica nebeške vojske, ki so hvalili Boga in govorili:
15Ngkai ree, nculii' -ramo mala'eka hilou hi suruga, pai' mohawa' -ramo topo'ewu toera, ra'uli': "Kita-mi hilou hi Betlehem mpohilo kajadia' to na'uli' -taka Pue'."
14Slava na višavah Bogu in na zemlji mir ljudem, ki so mu po volji.
16Kahilou-rami, pai' rarua' mpu'u-mi Maria pai' Yusuf, hante ana'lei-ra to turu hi rala paiwa'.
15In zgodi se, ko odidejo angeli od njih v nebesa, pa reko pastirji med seboj: Pojdimo do Betlehema in poglejmo to reč, ki se je zgodila, ki nam jo je oznanil Gospod.
17Karahilo-na ana' toei, ralolita-mi napa to na'uli' -raka mala'eka mpotompo'wiwi-i.
16In pridejo jadrno in najdejo Marijo in Jožefa in dete, da leži v jaslih.
18Konce omea tauna to mpo'epe lolita topo'ewu toera.
17Ko ga pa vidijo, oznanijo vest, ki jim je bila povedana o tem detetu.
19Aga Maria mpotimamahi hawe'ea to jadi' toe hi rala nono-na, pai' ntora napenonoi.
18In vsi, ki slišijo, se čudijo temu, kar jim pripovedujejo pastirji.
20Nculii' -ramo topo'ewu toera, pai' halengko ohea mpo'une' pai' mpobila' Alata'ala-ramo, apa' hawe'ea to ra'epe pai' to rahilo, bate hewa to na'uli' -raka mala'eka.
19Marija pa ohrani vse te besede, premišljujoč jih v srcu svojem.
21Ntuku' ada-ra to Yahudi, kahono' -na walu eo umuru-na, Ana' toei ratini' pai' rahanga' -i Yesus, hanga' to nahanga' -ki mala'eka kako'ia-na napotina'i-ki tina-na.
20In vrnejo se pastirji, slaveč in hvaleč Boga za vse, kar so slišali in videli, kakor jim je bilo povedano.
22Oti toe, rata-mi tempo-na Yusuf pai' Maria kana mpobabehi ada ka'oti-na mo'ana', ntuku' Atura Pue' to na'uki' Musa. Nto'u toe, ana'lei-ra toe rakeni hilou hi Yerusalem bona ratonu hi Pue',
21In ko se dopolni osem dni, da ga obrežejo, mu dado ime Jezus, katero je bil imenoval angel, preden je bil spočet v telesu.
23hewa to te'uki' hi rala Buku Atura Pue': "Butu dua ana' tomane to ulumua' kana ratonu hi Pue' bona jadi' bagia-na."
22In ko se jima dopolnijo dnevi očiščevanja po postavi Mojzesovi, ga prineso v Jeruzalem, da ga postavijo pred Gospoda,
24Rakeni wo'o pepue' -ra, ntuku' hawa' to te'uki' hi rala Buku Atura Pue': hamoko korokou ba roma'a ana' mangkebodo.
23kakor je pisano v postavi Gospodovi: „Vsak moški prvorojenec naj se imenuje svet Gospodu“,
25Hi Yerusalem nto'u toe, ria hadua tauna to rahanga' Simeon. Simeon toei, tau monoa' to mengkoru hi Alata'ala. Inoha' Tomoroli' mpodohei-i, pai' -i ncarumaka kaneo' -na rata-mi tempo-na Alata'ala mpotulungi muli Israel.
24in da opravijo daritev po tem, kar je rečeno v postavi Gospodovi: dve grlici ali dva golobiča.
26Hangkani, Inoha' Tomoroli' mpo'uli' -ki hewa toi: "Ko'ia-ko mate ane ko'ia nuhiloi Magau' Topetolo' to najanci Pue' Ala."
25In glej, v Jeruzalemu je bil človek, ki mu je bilo ime Simeon, in ta človek je bil pravičen in pobožen in je čakal tolažbe Izraelove, in sveti Duh je bil nad njim.
27Jadi', nto'u-na Yusuf pai' Maria mpokeni Yesus ana'lei-ra hi Tomi Alata'ala bona ratonu hi Alata'ala ntuku' Atura Musa, Inoha' Tomoroli' mpopakeni Simeon mesua' hi Tomi Alata'ala.
26In sveti Duh mu je razodel, da ne bo videl smrti, dokler ne zazre Kristusa Gospodovega.
28Kana'ala' -nami ana'lei toei, napanawi pai' -i mpo'une' Alata'ala, na'uli':
27In pride po Duhu v tempelj. In ko prineso starši otroka Jezusa v tempelj, da opravita zanj po šegi postave,
29"O Pue', nau' mate-ama, uma-pi beiwa. Oha-mi nono-ku, apa' madupa' -mi janci-nu.
28ga vzame tudi on v naročje svoje in hvali Boga in reče:
30Hante mata-ku moto-mi mpohilo Topetolo' to ngkai Iko Pue',
29Sedaj odpuščaš hlapca svojega, Gospod, po besedi svoji v miru,
31to nuporodo hi hawe'ea manusia'.
30ker so videle oči moje zveličanje tvoje,
32Topetolo' toei, hewa baja to mponotohi nono tauna to bela-ra muli Israel. Pai' -i mpokeni karabilaa' hi kai' muli Israel to nupobagia."
31ki si ga pripravil pred obličjem vseh narodov,
33Tina pai' tuama ana' toei konce mpo'epe lolita Simeon mpotompo'wiwi ana' -ra.
32luč v razsvetljenje poganov in v slavo ljudstva tvojega Izraela.
34Simeon mpogane' -ra, pai' na'uli' -ki Maria: "Ngkai Ana' -nu toii, wori' mpai' muli Israel monawu' mporata silaka, aga wori' wo'o to tehore bona mporata kalompea'. Hi'a-mi to napelihi pai' nasuro tumai Pue' Ala, aga wori' tauna mposapuaka-i mpai',
33In njegov oče in mati njegova se čudita temu, kar se je govorilo o njem.
35alaa-na telohu-mi ihi' nono-ra. Hiaa' iko Maria, narumpa' -ko-hana mpai' kasusaa' nono, hewa to rajalo piho'."
34In blagoslovi ju Simeon in reče Mariji, materi njegovi: Glej, ta je postavljen v padec in v vstajenje mnogim v Izraelu in za znamenje, kateremu se bo nasprotovalo
37Nto'u karata-ra Yusuf pai' Maria hi Tomi Alata'ala toe, ria wo'o-hawo hi ree hadua nabi tobine to tu'a lia-mi. Hanga' -na Hana, ana' Fanuel, ngkai posantina-na Asyer. Nto'u toe, umuru-na walu mpulu' opo' mpae. Pitu mpae-i-wadi motomanei. Ngkai ree, balu-imi pai' uma-ipi motomanei. Tida oa' -i hi Tomi Alata'ala, hi eo-na hi bengi-na ntora mosampaya pai' mopuasa' -i mepue' hi Pue' Ala.
35(a tebi sami presune meč dušo), da se razodenejo misli iz mnogih src.
38Jadi', nto'u Yusuf pai' Maria hi Tomi Alata'ala toe, rata wo'o-imi-hawo Hana, mpo'uli' tarima kasi hi Alata'ala, pai' ntora mpotompo'wiwi Ana' toei hi hawe'ea tauna to mpopea tempo-na Alata'ala mpobahaka to Yerusalem ngkai bali' -ra.
36In bila je tu prorokinja Ana, hči Fanuelova, iz Aserjevega rodu. Ta je učakala visoko starost: ko je bila živela z možem sedem let po devištvu svojem,
39Ka'oti-ra Yusuf pai' Maria mpobabehi hawe'ea to ratuntu' hi rala Buku Atura Pue', nculii' -ramo hilou hi ngata Nazaret hi tana' Galilea.
37je bila zdaj vdova okoli štiriinosemdesetih let. Ona ni odhajala od templja in je s postom in z molitvami služila Bogu noč in dan.
40Ana' -ra toei, kaboo-bohea pai' karoo-rohoa. Monoto lia nono-na, pai' Alata'ala mpogane' -i.
38In ta pristopi ravno tisto uro, in je hvalila Gospoda in govorila o njem vsem, ki so čakali odrešitve Jeruzalema.
41Butu mpae-na, tina pai' tuama-na Yesus hilou hi Yerusalem mpokaralai eo bohe to Yahudi to rahanga' Eo Paskah.
39In ko vse po postavi Gospodovi izvrše, se vrnejo v Galilejo, v mesto svoje Nazaret.
42Hono' -mi hampulu' rompae umuru-na Yesus, hilou wo'o-ramo ngkaralai eo bohe toe hewa kabiasaa-ra.
40A dete je raslo in se krepilo v duhu in se napolnjevalo modrosti, in milost Božja je bila ž njim.
43Katimpaliu-na eo bohe toe, nculii' -ramo hilou mpotoa' ngata-ra. Aga Yesus-hana, uma-i mpotuku' -ra. Hi ria-i-pidi hi Yerusalem, aga uma ra'incai totu'a-na.
41In njegovi starši so hodili vsako leto v Jeruzalem na velikonočni praznik.
44Ra'uli' -rawo, metuku' moto-i dohe doo hampomakoa' -ra. Ha'eo-ramo momako', lako' rapali' -idi hi doo-ra pai' ompi' -ra.
42In ko mu je bilo dvanajst let in so šli v Jeruzalem po navadi tega praznika, je šel ž njimi.
45Aga uma-i raruai'. Toe pai' nculii' -ra hi Yerusalem mpopali' -i.
43In ko so dopolnili praznične dni in se napotili domov, je ostal deček Jezus v Jeruzalemu; in njegovi starši tega niso vedeli.
46Tolu eo-ramo mepali', lako' rarua' -idi hi Tomi Alata'ala. Mohura-i hi laintongo' guru agama, mpe'epei pai' mepekune'.
44Misleč pa, da je pri potni druščini, preideta dan hodá in ga iščeta pri sorodnikih in pri znancih.
47Hawe'ea tauna to mpo'epe-i mpo'uli': "Uma mowo kapante-nae'! Uma mowo kamonoto tompoi' -na!"
45In ko ga ne najdeta, se vrneta v Jeruzalem in ga iščeta.
48Konce tina pai' tuama-na mpohilo-i. Na'uli' tina-na: "Uto', napa-di-kona pai' nupohewa toe-kaie! Kai' tuama-nu, sese' -kai mpopali' -ko!"
46In zgodi se po treh dneh, da ga najdeta v templju, kjer je sedel sredi učenikov ter jih poslušal in jih vpraševal.
49Na'uli' -raka: "Ha napa pai' nipali' -a? Ha uma ni'incai kana hi rala tomi Tuama-kua?"
47Čudili so se pa vsi, ki so ga poslušali, razumu njegovemu in odgovorom njegovim.
50Tapi' uma rapaha batua lolita-na.
48In ko ga ugledata, se zavzameta, in reče mu mati njegova: Sin, kaj si nama storil tako? Glej, oče tvoj in jaz sva te z žalostjo iskala.
51Oti toe, hidohea-ramo nculii' hilou hi Nazaret, pai' bate mengkoru-i hi hawa' tina pai' tuama-na. Tina-na mpotimamahi hawe'ea to jadi' toe hi rala nono-na.
49On jima pa reče: Kaj, da sta me iskala? Nista li vedela, da moram biti v tem, kar je Očeta mojega?
52Yesus kaboo-bohea pai' kamonoo-notoa nono-na. Alata'ala mpokono-i, wae wo'o manusia'.
50In ona nista razumela besede, ki jo je jima rekel.
51Ter gre ž njima in pride v Nazaret, in bil jima je pokoren. In mati njegova je hranila vse te besede v srcu svojem.In Jezus je napredoval v modrosti in rasti, in v milosti pri Bogu in pri ljudeh.
52In Jezus je napredoval v modrosti in rasti, in v milosti pri Bogu in pri ljudeh.